Od Bosne, preko Ukrajine, do Gaze: "Ne slušajte političare i generale, već obične ljude koji pate zbog odluka moćnih"
Ratovi i izbjegličke krize potresaju naš svijet. Od razornog rata u Ukrajini, preko humanitarne krize u Gazi, do oštrih migracijskih politika nove američke administracije u SAD, svjedočimo egzodusu miliona ljudi čiji su životi zauvijek promijenjeni.
U novom specijalu Newsmax Balkans "Put (bez nade)" autorice Ike Ferrer Gotić, analiziramo kako ratovi, geopolitika i nasilje utiču na svjetske migracijske trendove.
Ko brine o izbjeglicama i kakva su njihova prava u stranim zemljama?
Naši ekskluzivni gosti su bili Guardianov ratni reporter Ed Vulliamy, škotski humanitarac i informacijski komesar kralja Charlesa III u Ukrajini David Hamilton te direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila u Srbiji Radoš Đurović s kojim je razgovarala Tijana Kecman.
Prema podacima UNHCR, intenzivna neprijateljstva u Ukrajini dovela su do raseljavanja miliona ljudi.
Foto: Newsmax Balkans
Trenutno se skoro sedam miliona izbjeglica iz Ukrajine nalazi u raznim zemljama svijeta, od kojih je većina, oko šest miliona, pronašla utočište širom Evrope.
Prema podacima palestinskog Ministarstva zdravstva, od oktobra prošle godine izraelske snage su u Gazi ubile skoro 18.000 djece.
Ukupno je ubijeno gotovo 60.000 ljudi u Gazi, podaci su UNHCR.
Sada već stopostotno palestinsko stanovništvo treba svaki oblik humanitarne pomoći, kako u vidu lijekova i hrane, tako i psihološke.
Ove alarmantne brojke naglašavaju hitnost međunarodne zajednice da pruži pomoć i zaštitu najugroženijima u ovim sukobima.
Ratno novinarstvo između objektivnosti i poštenja
Novinarstvo igra ključnu ulogu u ratnim sukobima, donoseći istinu iz kriznih područja i razotkrivajući ratne zločine.
Nezavisni novinari su često jedini svjedoci stradanja civila, prisilnih raseljavanja i humanitarnih katastrofa, a njihovi izvještaji mogu uticati na međunarodne odluke i mobilizaciju pomoći.
Kroz hrabro izvještavanje, oni daju glas žrtvama rata i razbijaju propagandu, omogućavajući javnosti da sagleda širu sliku sukoba. Uprkos prijetnjama, cenzuri i opasnosti po vlastiti život, ratni novinari ostaju stub borbe za istinu i pravdu.
U svijetu ratnog novinarstva, gdje se istina često gubi između propagande i geopolitičkih interesa, Ed Vulliamy zauzima posebno mjesto.
"Novinarstvo mora biti pošteno, ali ne i neutralno"
Ovaj iskusni britanski novinar i dugogodišnji dopisnik iz ratnih zona proputovao je najopasnije dijelove svijeta, bilježeći patnje civilnog stanovništva i raskrinkavajući zločine koji bi, da nije bilo novinara poput njega, ostali skriveni.
U razgovoru koji smo vodili, Vulliamy je istakao ono što ga razlikuje od mnogih drugih novinara s terena, on ne vjeruje u neutralnost po svaku cijenu.
"Novinarstvo mora biti pošteno, ali ne i neutralno kada je riječ o pitanjima dobra i zla", kaže on.
Ovaj stav je formirao još devedesetih, dok je izvještavao o ratu u Bosni i Hercegovini, a ostao mu je ključni kompas i danas, dok piše o sukobima u Ukrajini i Gazi.
Sankcije su jedan od najmoćnijih instrumenata koje države koriste u svojoj vanjskoj politici. Sjedinjene Američke Države ih često primjenjuju kako bi izvršile pritisak na pojedince, organizacije ili zemlje koje smatraju prijetnjom svojim interesima ili globalnoj sigurnosti.
Krivični postupci protiv inspektora odgovornih za nadzor diskoteke "Kontrast" su rađeni fingirano, a tužioci koji su bili nadležni za podizanje optužnice sačinili su falš optužne predloge, kaže Branko Miladinović, otac nastradale Tamare u požaru u Novom Sadu 2012. godine.
Meštanin koji živi u blizini diskoteke u Kočanima, u Severnoj Makedoniji, u kojoj je u požaru stradalo 59 ljudi, izjavio je za Newsmax Balkans da mu je ćerka, koja je bila na koncertu u tom objektu, rekla da je do tragedije došlo nakon što je bačena pirotehnika.
Jedna od tema koja ga najviše zaokuplja jeste način na koji se ratovi oblikuju kroz medije.
Prema njegovim riječima, postoji očigledna razlika u načinu na koji se tretiraju različiti sukobi.
"Vidimo dvostruke standarde u izvještavanju. Dok se Ukrajina predstavlja kao bastion otpora protiv agresije, Palestinci u Gazi se često prikazuju kao dio nekog apstraktnog konflikta, umjesto kao ljudi čiji su životi svakodnevno ugroženi", objašnjava Vulliamy.
Njegova strast za istinom nije samo akademska, on veruje da novinarstvo ima moć da mijenja svijet.
Međutim, često se suočava sa pitanjem da li se ta moć zaista ostvaruje.
Novinarstvo postalo opasnije nego ikada
"Ponekad se osjećam kao da vičem u prazno. Pišemo o zločinima, o patnji djece, ali svijet nastavlja dalje, ne osvrćući se previše", priznaje.
Upitan o izazovima ratnog izveštavanja danas, Vulliamy naglašava da je novinarstvo postalo opasnije nego ikada.
"Ne radi se samo o fizičkoj opasnosti – iako je ona uvek prisutna – već i o tome da su novinari sada meta. Istina je prijetnja onima koji žele da kontrolišu narativ."
Vulliamy je poručio budućim novinarima na kraju razgovora da će istinu pronaći među običnim ljudima.
"Slušajte ljude. Ne političare, ne generala, već obične ljude koji pate zbog odluka moćnih. Tamo ćete pronaći istinu", zaključio je on.
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U požaru u diskoteci "Puls" u Kočanima, koji je izbio oko tri sata, poginulo je 59 osoba, dok je 155 ljudi povređeno. Poginuli su stari između 14 i 25 godina.
Direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić ocenio je u emisiji Presek studentske proteste kao nenasilne, ističući da nisu deo nikakve obojene revolucije, kao i da je u subotu na ulicama Beograda postojala kritična masa koju nijedna policija ne bi mogla da razbije.
Od razornog sukoba u Ukrajini, preko humanitarne krize u Gazi, do oštrih migratornih politika nove američke administracije u SAD. Egzodus miliona ljudi čiji su životi zauvek promenjeni i dalje traje.
Prvo osnovno javno tužilastvo u Beogradu formiralo je predmet i naložilo MUP RS da utvrdi šta se tačno dogodilo na protestu u subotu, prilikom 15 minuta tišine, kada se začuo jak i neobičan zvuk koji je izazvao paniku, trčanje, guranje i padanje okupljenih građana u Ulici kralja Milana.
Čamac sa 21 osobom prevrnuo se kod obala Kipra, a za sada je potvrđeno da je sedam osoba nastradalo. Čamac se navodno nalazio oko 50 kilometara od obale rta Greko.
Slovački premijer Robert Fico izjavio je da ta zemlja neće učestvovati ni u jednoj vojnoj misiji u Ukrajini, niti da će potrošiti cent na vojnu pomoć Kijevu.
Najmanje 19 ljudi poginulo je u vazdušnom udaru snaga Južnog Sudana na istoku zemlje, naveli su stanovnici, manje od dve nedelje nakon što su se vladine snage povukle iz tog područja posle intenzivnih borbi sa etničkim milicijama.
Bivši predsednik Gruzije Mihail Sakašvili proglašen je pred gruzijskim sudom krivim za ilegalni prelazak granice, pa mu je zatvorska kazna sada uvećana.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovarao je telefonom sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom o bilateralnim odnosima dve zemlje, regionalnim i globalnim pitanjima.
Zaposleni u američkoj svemirskoj agenciji NASA, koji su tokom pandemije kovida radili od kuće, po povratku na posao zatekli su veoma loše radne uslove, bubašvabe po podovima, insekte koji su izlazili iz slavina, a mnogi nisu imali svoj radni sto.
Peruanski ribar Maksimo Napa, koji je proveo 95 dana izgubljen u Tihom okeanu, jedući bube, ptice i morske kornjače da bi preživeo, vratio se kući svojoj porodici.
Iračke snage bezbednosti zaplenile su oko 1,1 tonu tableta kaptagona skrivenih u kamionu koji je u Irak ušao iz Sirije preko Turske, saopštilo je iračko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Komentari (0)