Dan posle sastanka zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine radi daljih pregovora sa ciljem postizanja primirja u ruskom-ukrajinskom ratu, danas sledi susret ruske i američke delegacije, pri čemu Vašington izražava nadu u "istinski napredak", dok Moskva upozorava da su "teški pregovori" pred njima.
Delegacije Rusije i SAD počeće razgovore u 8 časova.
Rusku delegaciju će predvoditi predsednik Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove Grigorij Karasin i savetnik direktora Službe bezbednosti Sergej Beseda, prenosi TASS.
Foto: Tanjug/AP/Alex Babenko
Očekuje se da će u američkoj delegacijie biti direktor za planiranje politike Stejt departmenta Majkl Anton, kao i pomoćnici specijalnog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga i savetnika za nacionalnu bezbednost Majka Volca.
Jaz između očekivanja strana u pregovorima obeležio je početak najnovije runde razgovora u Saudijskoj Arabiji, koji će se danas nastaviti sastankom između američkih i ruskih zvaničnika, piše "Gardijan".
SAD se zalaže za primirje do 20.aprila
SAD se zalažu za široko primirje u ruskom ratu u Ukrajini do 20. aprila, navodi Blumberg, mada neki izvori tvrde da bi taj rok mogao da se promeni s obzirom na dubok raskorak koji postoji između stavova Kijeva i Moskve.
Američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof bio optimistačan kad je reč o saradnji s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom radi okončanja najpogubnijeg sukoba u Evropi od Drugog svetskog rata.
"Osećam da on želi mir", rekao je Vitkof za Foks njuz.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruskog predsednika Vladimira Putina poznaje "veoma dobro" i da sa njim ima racionalni odnos, a da je njegov cilj da ljudi u ratu u Ukrajini "prestanu da budu ubijani".
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nazvao je telefonski razgovor sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, koji je trajao skoro dva sata, "sjajnim" i rekao da su razgovarali o "mnogim temama" u cilju postizanja mira u ratu između Rusije i Ukrajine.
Očekuje se da će se na ovonedeljnim pregovorima razraditi detalji primene 30-dnevnog primirja u oblasti energetske infrastrukture, koje bi se potencijalno proširilo na prevoz robe preko Crnog mora.
"Mislim da ćete u ponedeljak u Saudijskoj Arabiji videti istinski napredak, posebno jer se odnosi na primirje na Crnom moru koje bi važilo za brodove između dve zemlje. A odatle ćete prirodno gravitirati ka potpunom primirju", rekao je Vitkof.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov izjavio je posle sastanka da su razgovori bili "konstruktivni", dodajući da je energetski sektor bio glavni fokus pregovora.
U nedelju savetnik Bele kuće za nacionalnu bezbednost Majk Volc rekao je da SAD razgovaraju i o nizu mera za izgradnju poverenja, uključujući budućnost ukrajinske dece odvedene u Rusiju.
"Hladni tuš Kremlja"
Međutim, nade u brzo rešenje brzo su se našle pod "hladnim tušem" Kremlja, koji je saopštio da slede "teški pregovori", navodi britanski list. "Tek smo na početku puta", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na ruskoj državnoj televiziji.
Foto: AP/Susan Walsh
On je naveo da će glavni fokus u pregovorima Rusije sa SAD biti moguća obnova dogovora o bezbednoj plovidbi brodova sa robom za ukrajinski poljoprivredni izvoz preko Crnog mora, u čijem su sklapanju 2022. godine posredovale Turska i UN.
Moskva se iz tog sporazuma povukla 2023. godine, uz optužbe da Zapad nije ispunio svoja obećanja o ublažavanju sankcija za ruski izvoz poljoprivrednih proizvoda i đubriva.
Putin je prošle nedelje pristao na predlog predsednika SAD Donalda Trampa o 30-dnevnoj pauzi u napadima na energetsku infrastrukturu, ali su se izgledi za primirje smanjili ubrzo potom, jer su obe strane izvestile o nastavku napada.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PORTAL ( R )
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
special
11:00
PULS PLANETE ( R )
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Na dnevnom redu sednice Skupštine Srbije bila je jedna tačka - izbor Vlade i polaganje zakletve predsednika i članova Vlade. Mandatar Đuro Macut izložio je ekspoze pred narodnim poslanicima, te je usledila rasprava o novom sastavu vlade. Rad parlamenta nastavljen je u 15 sati, posle pauze.
Studenti u blokadi od ponedeljka uveče blokiraju ulaze u zgrade Javnog servisa u Beogradu, a u Novom Sadu u 5.30 prekinuta je blokada RTV. U saopštenju RTS zahteva prekid blokade zgrada u Takovskoj i Aberdarevoj i na Košutnjaku, kao i "prestanak pristiska na medije".
U Crnoj Gori su održani lokalni izbori u Nikšiću i Herceg Novom. U Nikšiću je Demokratska partija socijalista osvojila 16 mandata, dok je lista "Za budućnost Crne Gore", osvojila 15 mandata. U Herceg Novom pobedu je proglasio dosadašnji gradonačelnik Stevan Katić ispred liste "Znamo se po djelima".
Osnovna škola "Jovan Dučić" obijena je u ponedeljak oko 8 sati, a kako nezvanično saznaje Newsmax Balkans ukraden je sitan inventar iz više kancelarija i školske biblioteke.
U Poljskom gradu Stara Vies, učenici uzrasta od deset do 13 godina onesvestili su se u utorak ujutru u osnovnoj školi, a policija je potvrdila da je primila dojavu.
Stotine ljudi okupile su se danas na protestu zahtevajući kažnjavanje odgovornih nakon što su tri učenika poginula u ponedeljak kada se srušio zid škole u gradu Mazuna u centralnom Tunisu, javlja Rojters.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je tokom posete severnom Pojasu Gaze da će Izrael insistirati na ostvarenju svih svojih ratnih ciljeva, odnosno uništenju palestinske militantne grupe Hamas.
Francuski predsednik Emanuel Makron je u telefonskom razgovoru poručio izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da patnje civila u Gazi moraju da se okončaju, kao i da samo primirje u toj enklavi može da oslobodi preostale izraelske taoce, preneli su francuski mediji.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio da je u današnjem telefonskom razgovoru sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom ocenio da bi stvaranje palestinske države predstavljalo "ogromnu nagradu terorizmu".
Više od 1.200 ljudi potpisalo je peticiju, koju su pokrenuli akademici sa Univerziteta Etvoš Lorand u Budipešti, protestujući protiv odluke mađarske vlade da zabrani javne događaje LGBT+ zajednice.
Američka Savezna uprava za avijaciju (FAA) izdala je hitnu naredbu o prizemljenju helikoptera kompanije "New York Helicopter Charter, Inc", nakon što je prošle sedmice helikopter te firme pao u reku Hadson, pri čemu je poginulo šest osoba.
Administracija predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa saopštila je da zamrzava 2,2 milijarde dolara u višegodišnjim federalnim grantovima i dodatnih 60 miliona dolara iz ugovora sa Harvardskim univerzitetom, nakon što je ta institucija odbila da prihvati niz političkih zahteva.
Komentari (0)