Sjedinjene Američke Države i Ukrajina u sredu su potpisale sporazum o pristupu prirodnim resursima Ukrajine, saopštilo je Ministarstvo finansija SAD.
Izvor: BBC
01.05.2025. 07:34
Foto: AP/Mystyslav Chernov
SAD i Ukrajina su potpisale "sporazum o ekonomskom partnerstvu" koji će Vašingtonu dati pristup retkim zemnim mineralima Kijeva u zamenu za uspostavljanje investicionog fonda u Ukrajini.
"Kao što je predsednik (Donald Tramp) rekao, Sjedinjene Američke Države su posveće pružanju pomoći radi okončanja ovog surovog i besmislenog rata (u Ukrajini)", navodi se u saopštenju ministra finansija Skota Besenta, prenosi BBC.
On je istakao da taj sporazum jasno signalizira Rusiji da je Trampova administracija posvećena mirovnom procesu u čijem je središtu slobodna, suverena i prosperitetna Ukrajina u dugoročnom smislu.
"I da budemo jasni - nijednoj državi niti osobi koja je finansirala ili snabdevala rusku ratnu mašineriju neće biti dozvoljeno da izvuče korist iz obnove Ukrajine", naglasio je on.
Sporazum potpisan u poslednjem trenutku
Ministarka ekonomije Ukrajine Julija Sviridenko u Vašingtonu je potpisala sporazum u ime ukrajinske vlade. Među odredbama sporazuma je i ta da "puno vlasništvo i kontrola" ostaju u rukama Ukrajine, napisala je ona na mreži Iks.
"Svi resursi na našoj teritoriji i u međunarodnim vodama pripadaju Ukrajini. Ukrajinska država je ta koja određuje šta i gde se treba vaditi. Podzemni slojevi ostaju u vlasništvu Ukrajine - to je jasno ustanovljeno Sporazumom", navela je ona.
Evropska unija priprema plan B o tome kako da zadrži ekonomske sankcije protiv Rusije ukoliko administracija američkog predsednika Donalda Trampa napusti mirovne pregovore o Ukrajini i pređe na približavanje Moskvi, izjavila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da nije bilo razloga da ruski predsednik Vladimir Putin naredi ispaljivanje raketa na civilna područja u poslednjih nekoliko dana i da ga to navodi da pomisli "da možda on ne želi da zaustavi rat" i da ga možda "zamajava".
Prema rečima osobe upoznate sa sporazumom, ovim potezom Kijev želi da učvrsti podršku predsednika SAD Donalda Trampa u pregovorima o prekidu vatre sa Rusijom, navodi Blumberg.
Sporazum će Sjedinjenim Državama dati privilegovan pristup novim investicionim projektima za razvoj prirodnih resursa Ukrajine, uključujući aluminijum, grafit, naftu i prirodni gas, objavio je Blumberg.
Kako navodi, sporazum se smatra ključnim za "negovanje Trampove dobre volje prema Kijevu", dok njegova administracija teži da okonča rat koji je počeo kada je Rusija izvršila potpunu invaziju na Ukrajinu pre više od tri godine.
Višenedeljni pregovori
Podsetimo, nakon višenedeljnih pregovora ukrajinskih i američkih zvaničnika oko teksta, zamajac ka proboju se razvijao početkom ove nedelje, a ukrajinski pregovarači su posetili Vašington kako bi razradili poslednje detalje.
Dve strane su se složile oko glavnog sporazuma, ali su razgovarale o tehničkim detaljima navedenim u odvojenim tekstovima.
Ukrajinski zvaničnici su se nadali da će potpisati sveobuhvatni sporazum i kasnije razraditi detalje, ali su SAD insistirale da se o svim komponentama dogovori objedinjeno, rekla je osoba upoznata sa situacijom.
"Postigli smo dogovor gde je naš novac siguran, gde možemo da počnemo da kopamo i radimo ono što moramo", rekao je Tramp na sastanku kabineta u Beloj kući u sredu.
Naglasio je da je to takođe dobro za Ukrajinu "jer će imati američko prisustvo na lokaciji, a američko prisustvo će sprečiti mnoge loše aktere da uđu u zemlju ili u područja gde vršimo kopanje".
Jedanaesti je dan rata između Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana. Nastavljaju se vazdušni udari sa obe strane, s tim da Iranaska revolucionarna armija gađa i ciljeve u susedstvu. Postoji li realna pretnja da se konfilkt proširi i na mediteranske zemlje. Gosti Stava dana predsednik Atlantskog sevata Vladan Živulovič i Zoran Dragišić sa Fakulteta bezbednosti.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako prekinuti crnu statistiku motociklista? Koje greške najčešće dovode do nesreća i kako ih izbeći? Da li smo kao društvo spremni za novu sezonu dvotočkaša i šta može da spreči nove tragedije na putevima. Za emisiju „Tražim reč“ govore, stručnjak za bezbednost saobraćaja Vladimir Jevtić i instruktor vožnje Srđan Mančić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je kultura način postojanja jednog naroda i njegovo lice pred svetom? Da li je kultura najdublji izraz duhovne vertikale svake etničke skupine? Zašto kultura nije statična tradicija, već dinamičan proces u kome se prošlost i budućnost neprestano prožimaju u sadašnjosti - odgovore tražimo od književnog istoričara i pisca Petra Pijanovića.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Novi vrhovni vođa Irana, Modžtaba Hamnei, sin nedavno ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, poseduje dva luksuzna stana u londonskom Kensingtonu, na samo 50 metara od izraelske ambasade, piše britanski dnevnik Telegraf.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da su američke snage tokom poslednjih nekoliko sati u Ormuskom moreuzu uništile 10 iranskih plovila za postavljanje mina.
Generalni direktor američke televizije Newsmax Kristofer Rudi u svojoj analizi tvrdi da je američki predsednik Donald Tramp postigao ključnu pobedu u sukobu sa Iranom i da sada može usmeriti region ka stabilnosti.
Više stotina srpskih firmi uspešno posluje na Bliskom istoku, pre svega u IT sektoru, građevini i inovacijama. Predsednik Poslovnog saveta Srbije u Dubaiju dr Marko Selaković kaže za Newsmax Balkans da nema povlačenja sa tržišta i da naše kompanije prilagođavaju rad, ali ne zatvaraju poslove.
Novi premijer Nepala Balendra Šah je reper, ima 35 godina, predstavlja se kao pobunjenik protiv starih elita moći i važi za nadu mlade Generacije Z koja je prošle jeseni smrtonosnim protestima srušila vladu u ovoj azijskoj zemlji.
Istraživači sa Univerziteta u Granadi razvili su veštačku rožnjaču napravljenu od krljušti nekoliko vrsta riba, koja bi mogla da postane jeftinija alternativa donorskim transplantacijama za teške očne bolesti.
Rat na Bliskom istoku i rastuće regionalne tenzije ponovo su otvorile pitanja o ulozi savezništva Amerike i Izraela, vojnoj pomoći koju Vašington pruža Tel Avivu, ali i o budućem balansu snaga u regionu. O svemu tome za Newsmax Balkans govorio je američki bezbednosni analitičar Džoel Martin Rubin.
Nemački automobilski gigant Folksvagen planira da do 2030. godine ukine oko 50.000 radnih mesta u Nemačkoj, nakon što je neto profit kompanije u 2025. godini pao za 44 odsto, na 6,9 milijardi evra, što je najslabiji rezultat od izbijanja afere sa dizel motorima 2015. godine.
Komentari (0)