


Trampova nova politika prema Bliskom istoku: Kraj intervencionizma?
Istraživač organizacije Novi treći put Mijat Kostić, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, bavi se temom Donalda Trampa i Bliskog istoka.
12:57Pre 140 d20.05.2025.
AutorNewsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Istraživač organizacije Novi treći put Mijat Kostić, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, bavi se turnejom američkog predsednika Donalda Trampa po Bliskom Istoku.
Turneja Donalda Trampa po Bliskom Istoku u maju 2025. godine označila je simbolički i strateški zaokret u američkoj spoljnoj politici. Umesto tradicionalnog modela u kome su SAD glavni garant bezbednosti u regionu putem vojnog prisustva i direktnih intervencija, nova strategija se oslanja na ekonomske, tehnološke i bezbednosne sporazume sa ključnim partnerima u Zalivu. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar nisu više samo korisnici američke zaštite – oni postaju temelj nove decentralizovane arhitekture moći koja omogućava Vašingtonu da se fokusira na globalni rivalitet sa Kinom u Indo-Pacifiku.
U središtu ove tranzicije nalazi se model „regionalnog osnaživanja“ – strateški pristup koji podrazumeva transfer tehnologije, zajedničke investicije, lokalnu proizvodnju i koordinisane bezbednosne sisteme. Trampova administracija koristi meke poluge moći – ekonomske sporazume, inovacije i strateško partnerstvo – kako bi stvorila stabilan i samoodrživ Bliski Istok, sposoban da balansira regionalne tenzije, pre svega u odnosu na Iran, bez direktne američke vojne intervencije.
Tokom posede Rijadu, Tramp je sa saudijskim prestolonaslednikom Muhamedom bin Salmanom zaključio paket sporazuma vredan 600 milijardi dolara. U fokusu su bile investicije u američku infrastrukturu i energetiku, razvoj centara za veštačku inteligenciju i – najzvučnije – ugovor o prodaji oružja vredan 142 milijarde dolara. Ovaj sporazum uključuje nabavku borbenih aviona, raketnih sistema i obuku saudijskih vojnih kadrova uz učešće kompanija kao što su Lockheed Martin, Raytheon i General Dynamics. Sve to ukazuje na strateški zaokret: Saudijska Arabija više nije samo kupac američke moći, već aktivni partner u njenom regionalnom projektovanju.
Nakon toga, Tramp se uputio u Abu Dabi, gde je dočekan uz vojnu paradu, izložbu američko-emiratskih tehnoloških inovacija i ceremoniju potpisivanja više od 200 milijardi dolara vrednih sporazuma. Emirati su odavno pozicionirani kao progresivan i tehnološki napredan partner SAD-a, ali ovaj paket saradnje predstavlja kvalitativni iskorak – kako u ekonomskom, tako i u strateškom smislu.
Novi sporazumi sa UAE obuhvataju kupovinu 28 aviona Boeing 787 i 777, značajna ulaganja u američku industriju aluminijuma – posebno u saveznim državama poput Oklahome – kao i energetske projekte sa ExxonMobilom i Chevronom vredne ukupno 60 milijardi dolara. Poseban značaj ima sektor veštačke inteligencije i digitalne infrastrukture. Emirati su najavili otvaranje Qualcomm istraživačkog centra u Dubaiju, stratešku saradnju sa Amazon Web Services-om, i ulaganja u razvoj digitalne bezbednosti i kvantnih mreža.
Ova saradnja nije samo pitanje tržišta – ona je instrument američke tehnološke i geopolitičke dominacije. UAE se profiliraju kao ključni hab za strateške industrije budućnosti: poluprovodnike, kvantne tehnologije, kritične minerale. Na taj način, SAD dobijaju pouzdanog partnera u srcu Bliskog Istoka, sposoban da se suprotstavi kineskoj inicijativi „Pojas i put“.
Istraživač organizacije Novi treći put Mijat Kostić, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, bavi se temom Donalda Trampa i Bliskog istoka.
12:57Pre 140 d20.05.2025.
AutorIstraživač organizacije Novi Treći Put Mijat Kostić za Newsmax Balkans u kolumni analizira pregovore SAD i Irana u Omanu.
12:29Pre 179 d11.04.2025.
AutorIstraživač organizacije Novi treći put Mijat Kostić, u autorskom tekstu za Newsmax Balkans, bavi se sporazumom između Donalda Trampa i Saudi Arabije.
15:04Pre 131 d29.05.2025.
AutorVažno je istaći da Emirati ovim ulaze u ulogu tehnološkog čvorišta, ne samo za Bliski Istok, već i za Afriku i Južnu Aziju. To je u skladu sa američkom doktrinom o regionalnim liderima – partnerima koji mogu projektovati stabilnost, ali i čuvati strateške tačke dok se glavni američki napori sele ka Pacifiku. U toj viziji, Emirati preuzimaju deo odgovornosti koje su nekada imale baze i nosači aviona.
Trampova administracija je ovde jasno demonstrirala kako izgleda nova generacija savezništava: više ulaganja, manje intervencija. UAE ovim postaju ne samo klijent već i koautor američke strategije – što se najbolje vidi u činjenici da su se obavezali na desetogodišnje investicije u zajedničke istraživačke projekte u SAD, uključujući sektor energije, obnovljivih izvora i visokotehnološke industrije.
U tom kontekstu, Emirati predstavljaju „idealnog saveznika dvadeset i prvog veka“: politički stabilni, ekonomski solventni, tehnološki orijentisani i vojno interoperabilni sa NATO standardima. Za razliku od konfliktnog regiona koji su SAD nasledile posle Hladnog rata, ovde se gradi prostor sinergije – gde se američka moć ne projektuje kroz vojne baze, već kroz podatke, energiju i inovacije.
Trampova poslednja stanica bio je Katar, gde je na samitu u Dohi potpisan paket sporazuma vredan ukupno hiljadu milijardi dolara. Iako često u senci većih suseda, Katar je strateški izuzetno važan za SAD: u njemu se nalazi najveća američka vojna baza na Bliskom Istoku – Al Udeid – ali njegov značaj sada prerasta vojnu dimenziju.
Sporazumi uključuju nabavku Boing aviona i GE motora za Qatar Airways, čime se osigurava preko milion radnih mesta u SAD. Energetske i infrastrukturne projekte vode kompanije kao što su McDermott, Halliburton i Bechtel. Najzvučniji deo saradnje ipak dolazi iz sfere kvantne tehnologije – Quantinuum je sa katarskim partnerima sklopio milijardu dolara vredno partnerstvo za izgradnju kvantnog centra u Lusailu.
Bezbednosna komponenta je takođe ojačana: Katar kupuje protiv-dron sisteme i softver za sajber odbranu. Raytheon Technologies učestvuje u izgradnji komandno-kontrolnih centara, dok su sporazumi sa Palantir Technologies namenjeni detekciji terorističkih mreža i sajber pretnji. Sve to Kataru daje ulogu „tihe sile“ – logističkog, digitalnog i diplomatskog čvorišta u novoj američkoj strategiji.
Dodatni značaj dolazi iz političke funkcije Katara kao mosta prema Iranu. Kao neutralna tačka regionalne diplomatije, Doha je već posredovala u nizu sporazuma, uključujući razmenu zarobljenika i razgovore oko jemenskog primirja. Za SAD, to je šansa da se održi dijalog sa Teheranom bez otvorenih diplomatskih kanala, što može biti ključno za razbijanje kinesko-iranskog savezništva.
Kroz ekonomske i bezbednosne sporazume, Katar se transformiše iz saveznika iz nužde u strateškog partnera nove ere. Njegova investicija u SAD nije samo finansijska, već i simbolična – izraz dugoročne povezanosti i poverenja. Trampova administracija, time, uspeva da region transformiše u prostor decentralizovanog savezništva, gde svaki partner ima jasnu funkciju – od vojne odbrane, preko energetske bezbednosti, do diplomatskog posredovanja.
Katar, Emirati i Saudijska Arabija više nisu samo saveznici oni su stubovi nove arhitekture. A iza njih stoji Vašington, sve prisutniji na Pacifiku, ali i dalje oslonjen na arapske temelje.
Peruanski biskup Siro Kispe Lopez (51) podneo je ostavku papi Lavu XIV nakon vatikanske istrage u vezi sa optužbama da je imao 17 ljubavnica, uključujući i jednu koja je bila monahinja, saopštili su danas lokalni mediji.
16:34Pre 2 min07.10.2025.
AutorNovoizabrana gradonačelnica nemačkog grada Herdeke, socijaldemokratkinja Iris Štalcer, teško je povređena u napadu nožem, preneli su nemački mediji.
15:57Pre 39 min07.10.2025.
AutorNajmanje 10 osoba je povređeno, od kojih jedna teže, kada se srušila zgrada u centru Madrida, saopšila je španska policija. Prema pisanju španskog medija El Pais, ima i zarobljenih u ruševinama, ali se još uvek ne zna koliko koliko ih je.
15:43Pre 53 min07.10.2025.
AutorJedan od najtraženijih kriminalaca u Italiji, Leonardo Džezualdo (39) uhapšen je u raciji u kući na obodu grada Fođe.
14:18Pre 2 h07.10.2025.
AutorNobelova nagrada za fiziku dodeljena je naučnicima sa Univerziteta u Kaliforniji, Džonu Klarku, Majklu Devoretu i Džonu Martinisu, saopštila je Kraljevska švedska akademija nauka, dan nakon što je troje naučnika dobilo priznanje za doprinos medicini.
12:02Pre 4 h07.10.2025.
AutorNekoliko stotina ožalošćenih okupilo se u kibucu Kfar Azi, u blizini granice s Gazom, kako bi obeležili drugu godišnjicu od napada Hamasa na Izrael, nakon čega je eskalirao rat sa najvećim brojem žrtava u istoriji arapsko izraelskih sukoba uopšte.
11:35Pre 5 h07.10.2025.
AutorPet osoba je poginulo, a 14 je povređeno kada se minibus koji je prevozio poljoprivredne radnike prevrnuo u jarak u okrugu Erdemli, u južnoj turskoj provinciji Mersin.
10:06Pre 6 h07.10.2025.
AutorSahrana Pape Franje krajem aprila ove godine okupila je veliki broj državnika, političara i uglednih pojedinaca iz celog sveta. Ipak, sam događaj je delimično ostao u senci ogromnog obezbeđenja i velikog broja pripadnika italijanskih službi bezbednosti.
08:32Pre 8 h07.10.2025.
AutorBlokada rada vlade SAD ušla je u drugu nedelju nakon što američki Senat ponovo nije usvojio predloge demokrata i republikanaca za finansiranje saveznih institucija i okončanje blokade.
08:16Pre 8 h07.10.2025.
Autor
Komentari (0)