Poražena Nemačka pre 80 godina podeljena na okupacione zone
Berlinskom deklaracijom, pre 80 godina, 5. juna 1945. sile pobednice u Drugom svetskom ratu, usaglasile su podelu Nemačke na okupacione zone između SAD, Britanije, Sovjetskog Saveza i Francuske.
Poražena Nemačka, uzročnica oba svetska rata, lišena je suvereniteta, kako su prethodno odlučile sile pobednice.
Pošto se dogodila bezuslovna kapitulacija Nemačke 8. maja 1945. godine, SAD, Britanija, Sovjetski Savez i Francuska ustrojile su Saveznički kontrolni savet koji će u potonjem periodu, do maja 1955. odnosno u slučaju Sovjeta do marta 1948. upravljati okupiranom Nemačkom.
U prvo vreme saveznici su pod pojmom Nemačke podrazumevali teritorijalni okvir koji je obuhvatala tzv. Vajmarska Nemačka. Sve prostore koji su po dolasku nacista na vlast pripojeni izdvojili su, odnosno vratili matičnim državama, uključujući Austriju.
Potom, Potsdamskim sprazumom 2. avgusta 1945. došlo je do bitnih teritorijalnih izmena. Istočna granična linije Nemačke pomerena je daleko zapadnije, na liniju Odra Nisa.
Deveti maj 2025. godine obeležava se širom Evrope i sveta kao osamdeseta godišnjica završetka najkrvavijeg sukoba u istoriji čovečanstva - Drugog svetskog rata.
U Evropi se obeležava Dan pobede nad fašizmom u znak sećanja na dan kada je 1945. stupila na snagu bezuslovna kapitulacija Nemačke u Drugom svetskom ratu.
Nakon što su trgovci umetninama u Mađarskoj poslali na popravku violinu koju su godinama čuvali među kupljenim nameštajem, otkriveno je da je taj instrument tokom Drugog svetskog rata napravio jevrejski zatvorenik unutar zidina nacističkog koncentracionog logora Dahau u Nemačkoj.
To je dalje značilo da su Poljskoj pripojeni prostori Pomeranije, Šlezije, oblast Poznanja, južni deo Istočne Pruske.
Prvih meseci, od marta do jula 1945. godine, te teritorije nalazile su se pod upravom sovetske vojske, da bi potom bile prepuštene poljskoj civilnoj administraciji.
Severni deo Istočne Pruske i Memel priključeni su Sovjetskom Savezu. Sovjetska granica je takođe pomerena na zapad do Bresta, čime su iz okvira međuratnih granica Poljske izuzete znatne teritorije na istoku koje su pripojene sovjetskoj Belorusiji i Ukrajini.
Četiri okupacione zone
Ostala teritorija Nemačke podeljena je u četiri okupacione zone, svaka pod upravom jedne od sila pobednica.
Iako Francuska u prvo vreme, Londonskim protokolima 1944. nije bila planirana kao okupaciona sila, niti je uopšte bila pozvana na konferenciju u Potsdamu, konačno je usaglašena podela na četiri zone.
Na istovetan način podeljen je i sam Berlin. Slična ili gotovo identična situacija bila je sa Austrijom, kao i gradom Bečom.
U sastavu okupacione zone SAD nalazio se najveći deo Bavarske i Hesena, kao i Bremen na severu.
Pfalc, severni deo Virtemberga i Badena, kao i Sarska oblast, u posebnom statusu, bili su pod upravom Francuske.
Britanska zona obuhvatala je severne delove potonje Zapadne Nemačke, Hanover, Šlezvig Holštajn, Vestfaliju, Hamburg, Donju Saksoniju.
Preoblikovanje tada ustrojenog, i u prvo vreme vrlo rigoroznog, okupacionog statusa započeće Bonsko pariskim sporazumima 1951/1952, što će biti konačno uobličeno ukidanjem okupacije maja 1955.
Situacija se promenila pošto se dogodilo povlačenje službene Moskve iz Savezničkog kontrolnog saveta marta 1948.
Stvaranje Istočne Nemačke
Posledice će biti stvaranje Savezne republike Nemačke od okupacionih zona koje su bile pod upravom SAD, Britanije i Francuske, dok je od sovjetske okupacione zone obrazovana Nemačka Demokratska Republika, kolokvijalno najčešće nazivana Istočna Nemačka.
Foto: AP/Richard Vogel
U okupaciji Nemačke, u manjem obimu i više kao vid simbolike, učestvovale su i trupe Poljske, Belgije, Norveške, čak i Luksemburga.
U prvoj fazi, iako je dogovor bio drugačiji, postojale su znatne razlike u načinu okupacione uprave, uključujući i oštre mere denacifikacije, između četiri zemlje.
U principu, okupacione politike SAD i Britanije bile su delom usaglašene, pa i bitno odmerenije od načina uprave Francuske i posebno Sovjetskog Saveza.
Okolnosti takozvanog hladnog rata dovešće do promene politike kod zapadnih zemalja, popuštanja zategnutosti, primene odnosa prema poraženim Nemcima, usaglašavanja tri zemlje pobednice, a onda i oblikovanja zapadne, Savezne Republike Nemačke, maja 1949. koja je ubrzo postala važan faktor NATO struktura, pošto je 1955. stvorena i vojska Zapadne Nemačke, Bundesver.
Dotadašnje vojne guvernere zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu, zamenili su tada civilni visoki komesari.
Potom, oktobra iste 1949. stvorena je istočna Demokratska Republika Nemačka, od sovjetske okupacione zone. Ruske trupe konačno su, u skladu sa sporazumima, povučene tek 1994. godine.
Puni suverenitet obnovljena ujedinjena Nemačka steći će 1990/1991. godine, posle raspada istočnog bloka, odnosno pobede Zapada u takozvanom hladnom ratu.
Koliko je danas solidarnost u našem društvu stvarna, a koliko samo reč? Kako obezbediti da pomoć stigne onima kojima je najpotrebnija, bez obzira na političke ili medijske interese? Odgovore tražimo od predsednika Crvenog krsta Srbije Dragana Radovanovića. Sinteza sa Danijelom Šegan
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA-BUKOVICKA BANJA (R)
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT USPEHA
„Put uspeha“ je dokumentarni serijal koji otvara vrata sveta domaće privrede i preduzetništva, kroz lične i profesionalne priče ljudi koji su svojim radom, upornošću i idejama oblikovali poslovni pejzaž Srbije. Fokusiran na autentične sagovornike, osnivače kompanija, direktore, menadžere i ključne zaposlene. Serijal pruža uvid u mehanizme uspeha, izazove koji prate svaki korak na tom putu i vrednosti koje se ne menjaju uprkos tržišnim turbulencijama.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Streljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine predstavlja jedan od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu. Tog dana je u znak odmazde, prema utvrđenim podacima, streljano oko 3.000 građana, među kojima je bilo i 300 đaka i profesora Prve kragujevačke gimnazije.
Premijer Srbije prof. dr Đuro Macut izjavio je da je diskusija na plenarnoj sesiji samita u okviru Berlinskog procesa bila vrlo dinamična i fokusirana na nekoliko tema, među kojima je akcenat stavljen na bezbednost u vezi migracija na evropskom kontinentu i ekonomiju.
Vrata Luvra od srede su opet otvorena za posetioce, nakon pljačke koja se dogodila u nedelju, kada su četiri provalnika ukrala osam dragocenosti, pričinivši štetu procenjenu na 88 miliona evra. Heraldičar Dragomir Acović rekao je da je reč o istorijskoj krađi i teško nadoknadivoj šteti za Francusku.
Direktorka muzeja Luvr Lorens de Kar istakla je, nakon pljačke kraljevskih dragocenosti iz ovog najposećenijeg svetskog muzeja, da se desio "strašan propust" u bezbednosnim merama i navela da je ponudila ostavku, ali da je odbijena.
Više od trećine roditelja u Velikoj Britaniji strahuje da njihova deca nikada neće moći da se penzionišu, pokazala su najnovija istraživanja firme za finansijsko savetovanje "St James's Place".
Najmanje 40 migranata iz zemalja podsaharske Afrike poginulo je nakon što se njihov čamac prevrnuo i potonuo kod obale Tunisa, u jednoj od najsmrtonosnijih pomorskih tragedija u regionu ove godine, izjavio je neimenovani zvaničnik.
Španska policija uhapsila je sedam osoba osumnjičenih da su za dva meseca ukrali više od 1.110 stolica iz restorana i barova u Madridu i obližnjem gradu Talavera de la Reina.
Veštačka inteligencija i roboti će zameniti sve poslove, a rad će za ljude biti stvar izbora, objavio je američki preduzetnik i najbogatiji čovek sveta Ilon Mask na svojoj društvenoj mreži Iks.
Evropska komisija saopštila je da ispituje da li je ChatGPT, popularni četbot koji je razvila kompanija OpenAI, premašio zakonski prag korisnika koji bi ga svrstao u kategoriju velikih onlajn platformi (VLOP), čime bi potpao pod stroža pravila Zakona o digitalnim uslugama (DSA).
Komentari (0)