Poglavar Rimokatoličke crkve, Papa Lav XIV, prvi put je imenovao kineskog biskupa, potvrđujući na taj način nastavak primene sporazuma između Vatikana i NR Kine iz 2018. godine, jednog od najkontroverznijih poteza spoljne politike njegovog prethodnika pape Franje.
"Papa Lav XIV je prvi put imenovao kineskog biskupa u skladu sa sporazumom Vatikana sa Pekingom iz 2018. godine, signalizirajući da nastavlja jednu od najkontroverznijih spoljnopolitičkih odluka pape Franje", prenosi AP.
Kako je saopšteno iz Vatikana, kineske vlasti su 5. juna zvanično priznale imenovanje Josifa Lina Juntuana za pomoćnog biskupa u biskupiji Fužou, što je ocenjenо kao "plod dijaloga između Svete Stolice i kineskih vlasti, te značajan korak na zajedničkom putu te biskupije".
Sporazum iz 2018. godine, čiji detalji nikada nisu objavljeni, omogućava državnoj Katoličkoj crkvi u Kini određeni uticaj na imenovanje crkvenih lidera, dok je papa zadržao pravo veta na konačan izbor.
Predsednik Rusije Vladimir Putin je, u telefonskom razgovoru sa papom Lavom XIV, rekao da Ukrajina želi da eskalira sukob i da vrši sabotaže na ruskoj teritoriji, saopštio je Kremlj.
Papa Lav XIV pozvao je tokom mise za rukopoloženje 11 novih sveštenika rimske biskupije na transparentnost, skromnost i verodostojnost u životu sveštenika.
Papa Franja je tada naišao na oštre kritike konzervativnih krugova unutar Katoličke crkve, posebno zbog ustupaka Pekingu i zabrinutosti za vernost tzv. podzemne crkve, koja je godinama ostajala lojalna Vatikanu uprkos progonima.
Prema procenama, u Kini danas živi oko 12 miliona katolika, podeljenih između zvanične, državne crkve koja ne priznaje papinu vlast, i podzemne crkve, čiji pripadnici su često bili izloženi pritiscima i hapšenjima.
Cilj sporazuma bio je da se ta podela prevaziđe, da se normalizuje status sedmorice biskupa koje Rim dotad nije priznavao, i da se otpočne proces ponovne izgradnje odnosa između Pekinga i Vatikana, prekinutih 1951. godine.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta je pozadina američke inicijative da ugasi UNMIK, a britanske da ga reformiše i šta bi se u tom slučaju desilo sa Rezolucijom 1244? Kakva je sudbina ZSO? Gosti STava dana - Zoran Živanović advokat i profesor doktor sa FPN-a Slobodan Samardžić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA (R)
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
21:00
SINTEZA
Koliko je danas solidarnost u našem društvu stvarna, a koliko samo reč? Kako obezbediti da pomoć stigne onima kojima je najpotrebnija, bez obzira na političke ili medijske interese? Odgovore tražimo od predsednika Crvenog krsta Srbije Dragana Radovanovića. Sinteza sa Danijelom Šegan
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Streljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine predstavlja jedan od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu. Tog dana je u znak odmazde, prema utvrđenim podacima, streljano oko 3.000 građana, među kojima je bilo i 300 đaka i profesora Prve kragujevačke gimnazije.
Španska policija uhapsila je sedam osoba osumnjičenih da su za dva meseca ukrali više od 1.110 stolica iz restorana i barova u Madridu i obližnjem gradu Talavera de la Reina.
Veštačka inteligencija i roboti će zameniti sve poslove, a rad će za ljude biti stvar izbora, objavio je američki preduzetnik i najbogatiji čovek sveta Ilon Mask na svojoj društvenoj mreži Iks.
Evropska komisija saopštila je da ispituje da li je ChatGPT, popularni četbot koji je razvila kompanija OpenAI, premašio zakonski prag korisnika koji bi ga svrstao u kategoriju velikih onlajn platformi (VLOP), čime bi potpao pod stroža pravila Zakona o digitalnim uslugama (DSA).
Žena stara 88 godina postala je žrtva krađe u četvrti Park rivijer u Bordou kada joj je sa vrata otrgnuta ogrlica ukrašena dragim kamenjem, vredna 15.000 evra, saopštila je policija.
Vrata Luvra od srede ujutru ponovo su otvorena za posetioce, prvi put od pljačke koja se dogodila u nedelju, kada su četiri provalnika ukrala osam dragocenosti, pričinivši štetu procenjenu na 88 miliona evra.
Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi primirje u Gazi, u kome posreduje Vašington, moglo da "otvori" veći diplomatski zamah za Izrael na Bliskom istoku i dovede do novih regionalnih saveza.
Dobitnici ovogodišnje nagrade Saharov za slobodu mišljenja pritvoreni novinar Andržej Pocobot iz Belorusije i novinarka Mzija Amaglobeli iz Gruzije, objavila je predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola.
NATO je saopštio da su nedavni odgovori alijanse na ruske povrede vazdušnog prostora poslali jasnu poruku Moskvi, ali su istovremeno naglasili da očekuje da Rusija i dalje testira granice saveza.
Komentari (0)