Poglavar Rimokatoličke crkve, Papa Lav XIV, prvi put je imenovao kineskog biskupa, potvrđujući na taj način nastavak primene sporazuma između Vatikana i NR Kine iz 2018. godine, jednog od najkontroverznijih poteza spoljne politike njegovog prethodnika pape Franje.
"Papa Lav XIV je prvi put imenovao kineskog biskupa u skladu sa sporazumom Vatikana sa Pekingom iz 2018. godine, signalizirajući da nastavlja jednu od najkontroverznijih spoljnopolitičkih odluka pape Franje", prenosi AP.
Kako je saopšteno iz Vatikana, kineske vlasti su 5. juna zvanično priznale imenovanje Josifa Lina Juntuana za pomoćnog biskupa u biskupiji Fužou, što je ocenjenо kao "plod dijaloga između Svete Stolice i kineskih vlasti, te značajan korak na zajedničkom putu te biskupije".
Sporazum iz 2018. godine, čiji detalji nikada nisu objavljeni, omogućava državnoj Katoličkoj crkvi u Kini određeni uticaj na imenovanje crkvenih lidera, dok je papa zadržao pravo veta na konačan izbor.
Predsednik Rusije Vladimir Putin je, u telefonskom razgovoru sa papom Lavom XIV, rekao da Ukrajina želi da eskalira sukob i da vrši sabotaže na ruskoj teritoriji, saopštio je Kremlj.
Papa Lav XIV pozvao je tokom mise za rukopoloženje 11 novih sveštenika rimske biskupije na transparentnost, skromnost i verodostojnost u životu sveštenika.
Papa Franja je tada naišao na oštre kritike konzervativnih krugova unutar Katoličke crkve, posebno zbog ustupaka Pekingu i zabrinutosti za vernost tzv. podzemne crkve, koja je godinama ostajala lojalna Vatikanu uprkos progonima.
Prema procenama, u Kini danas živi oko 12 miliona katolika, podeljenih između zvanične, državne crkve koja ne priznaje papinu vlast, i podzemne crkve, čiji pripadnici su često bili izloženi pritiscima i hapšenjima.
Cilj sporazuma bio je da se ta podela prevaziđe, da se normalizuje status sedmorice biskupa koje Rim dotad nije priznavao, i da se otpočne proces ponovne izgradnje odnosa između Pekinga i Vatikana, prekinutih 1951. godine.
Jevrejska porodica Minh bila jedna od najbitnijih graditelja srpske industrije, posebno istočnog dela naše zemlje. Na Rtnju i danas pamte Minhove, posebno Julijusa i Gretu. Na zgradi Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije, ovoj porodici danas nema ni spomen-ploče. Na ulazu u rudnik na Rtnju, ni pomena o Minhovima. Petkoraka koja nas dočekuje, naslućuje sudbinu porodice Minh posle Drugog svetskog rata.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li je u vremenu ratova, kriza i stalnih loših vesti uopšte „dozvoljeno“ biti srećan? Da li osećaj krivice prati svaki naš pokušaj da pronađemo mir i kako da se izborimo sa tim? Gde je granica između empatije i ličnog preopterećenja i možemo li sačuvati sebe, a da ne okrenemo glavu od sveta? Da li sreću tražimo na pogrešnim mestima i možemo li naučiti da živimo sa sobom u vremenu koje nas stalno uznemirava? O ovim pitanjima za emisiju „Tražim reč“ govori pisac i profesor Nenad Gugl.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Ivanjica je zavijena u crno. U nezapamćenoj tragediji preminuo je jedanaestogodišnji dečak koji je slučajno popio otrovnu tečnost korišćenu za prskanje malina.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Policija u Nišu uhapsila je inspektora za zaštitu životne sredine D. M. (59) zbog sumnje da je u Zapisnik o kontroli uneo neistinite podatke o zagađenju vazduha.
Odbrambene snage Izraela (IDF) saopštile su da je njihovo ratno vazduhoplovstvo bombardovalo dva iranska postrojenja u Teheranu koja su proizvodila krstareće rakete dugog dometa.
Socijaldemokratska partija danske premijerke Mete Frederiksen i druge levičarske stranke, prema objavljenim rezultatima parlamentarnih izbora u toj zemlji, nisu uspele da osvoje dovoljan broj glasova kako bi stekle jasan mandat za formiranje vlade.
Sjedinjene Američke Države zajedno sa posrednicima Pakistanom, Egiptom i Turskom razgovaraće o održavanju mirovnog samita sa Iranom već u četvrtak, javlja izraelski TV Kanal 12, pozivajući se na tri neimenovana izvora upoznata sa planom. Međutim, Iran demantuje ta saznanja.
Predsednik Filipina Ferdinand Markos Mlađi proglasio je stanje nacionalne energetske vanredne situacije kao odgovor na sukob na Bliskom istoku i, kako je naveo, "neposrednu opasnost" po snabdevanje zemlje energijom.
Prema procenama analitičara međunarodnog finansijskog sajta Investing.com, zemlje koje su najviše zavisne od energenata koji se transportuju kroz Ormuski moreuz su Japan, Južna Koreja, Pakistan i Tajvan.
Francuski istražni organi izvršili su raciju u Parizu u banci Edmond de Rotšild zbog istrage korupcije. Sumnja se da je diplomata Fabris Ajdan slao poverljive podatke osuđenom prestupniku Džefriju Epstajnu, javlja Reuters.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Američke Države pobedile u ratu protiv Irana, dodavši da se Teheran složio da nikad u budućnosti ne poseduje nuklearno naoružanje.
Iranska policija je uhapsila 466 ljudi optuženih za onlajn aktivnosti usmerene na potkopavanje nacionalne bezbednosti, izvestili su državni mediji u jednoj od najvećih bezbednosnih racija od početka rata sa Izraelom i Sjedinjenim Državama.
Komentari (0)