Nakon aprila, i maj 2025. godine drugi najtopliji u istoriji merenja: Poljoprivrednici već prijavljuju štetu na usevima
Maj 2025. godine bio je drugi najtopliji maj u istoriji merenja na svetskom nivou, saopštila je evropska služba za klimatske promene Kopernikus i dodala da je april takođe bio drugi najtopliji, dok je mart ove godine najtopliji ikada.
Izvor: Tanjug
11.06.2025. 16:36
Foto: Envato
Naučnici upozoravaju i da bi zbog izraženih sušnih uslova širom Evrope moglo da dođe do nestašice vode, ako tokom leta ne uslede značajnije padavine, dok su poljoprivrednici već počeli da prijavljuju štete na usevima, piše Gardijan.
Kako se navodi u istraživanju, prosečna globalna temperatura vazduha u maju iznosila je 15,79 stepeni Celzijusa, što je za 0,53 stepena iznad proseka za period 1991–2020, i za čak 1,4 stepena više u odnosu na procenjeni prosek iz perioda 1850–1900, koji se koristi kao referentni nivo iz predindustrijskog doba.
Mraz i vremenske nepogode ozbiljno su ugrozili ovogodišnji rod voća u Srbiji. Najviše su pogođene kajsije, šljive i maline, dok se i za višnju očekuje upola manji prinos.
Najnovija studija Univerziteta u Oregonu pokazala je da je zbog klimatskih promena ugroženo više od 3.500 životinjskih vrsta, od korala, preko ptica do grbavih kitova, prenose mediji.
Podaci Kopernikusa pokazuju i da su padavine bile ispod proseka u velikom delu severne i centralne Evrope, kao i u južnim delovima Rusije, Ukrajine i Turske.
Rekordno visoke temperature površine mora
U delovima severozapadne Evrope zabeleženi su najniži nivoi padavina i vlažnosti zemljišta od najmanje 1979. godine.
U maju su takođe zabeležene rekordno visoke temperature površine mora u severoistočnom Atlantiku, najviše otkako se vrše merenja, navodi se u izveštaju.
Cilj ograničavanja globalnog zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa dogovoren je Pariskim klimatskim sporazumom 2015. godine.
Taj cilj se ocenjuje na osnovu višegodišnjeg proseka, pa pojedinačna godina iznad tog praga ne znači da je cilj promašen, ali ukazuje na sve intenzivniju klimatsku krizu.
Koliko je dug put od samo jedne čašice do zavisnosti? Kako izgleda trenutak kada čovek shvati da je izgubio kontrolu nad sopstvenim životom? Koji su najteži trenuci na putu oporavka i šta čoveka drži da ne odustane? Zašto je alkohol društveno prihvaćen, iako njegove posledice razaraju živote i da li sistem dovoljno pomaže ljudima koji žele da se leče govorili su autor knjige "Sa margine u visine" Aleksandar Gvozdenović, psiholog iz Specijalne bolnice Mirjana Martić, novinarka Aleksandra Simić i Boris Štrbac iz Udruženja za pomoć zavisnicima.
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
O predstojećim lokalnim izborima koji izazivaju ogromnu pažnju, iako se održavaju u nepunih šest odsto lokalnih jedinica u Srbiji, u emisiji GrađaNIN govoriće profesor na Fakultetu političkih nauka Bojan Vranić. U drugom delu o temi koja prestaje da bude naučna fantastika: Rat Mašina protiv ljudi. Da li je crvena linija pređena, pitamo programera Vladana Lelićanina.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
Da li je Bela kuća ljuta na Izraelce? Posledice sukoba na Bliskom istoku oseća ceo svet – skok cena nafte i gasa. O napadu na Iran i konfliktu u Persijskom zalivu razgovaramo sa Stefanom Antićem iz Centra za međunarodne odnose i održiv razvoj.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 188 dinara, dok će cena evrodizela biti 212 dinara za litar, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Mladić iz Novog Sada S. M. (28) uhapšen je zbog sumnje da ubodom noža teško povredio osamnaestogodišnjaka iz okoline tog grada, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Američka federalna policija uhapsila je u Mobajlu, u američkoj saveznoj državi Alabama Hamdiju Alukića (70) zbog optužbi za ratne zločine nad civilima počinjene u Bosni i Hercegovini 1992. godine.
Hiljade stanovnika u gradovima severno od Honolulua na Havajima dobilo je nalog za evakuaciju, nakon što su obilne kiše izazvale poplave, a bujica nosila vozila, dok su zvaničnici upozorili da postoji opasnost od rušenja brane, stare 120 godina.
Ambasador Ukrajine u Srbiji, Oleksandar Litvinenko rekao je za Newsmax Balkans da je Rusija stavila akcenat na vazdušne napade, kao i da se nadaju miru, ali bez teritorijalnih kompromisa, što smatra ključnim za održivi i pravedan mir.
U okviru globalne akcije koju su predvodile nemačke vlasti uz podršku Evropola, dark vebu je ugašeno je više od 373.000 sajtova koji su bili povezani sa dečjom seksualnom eksploatacijom i sajber kriminalom.
Predsednik SAD Donald Tramp je na ceremoniji dodele trofeja "Vrhovnog komandanta" u Beloj kući rekao da SAD izuzetno dobro stoje u Iranu i da su njihova mornarica, vazduhoplovstvo, protivvazdušna odbrana, radari i lideri svi nestali.
Vrhovni lider Irana ajatolah Modžtaba Hamnei poručio je da je Iran u protekloj godini prošao kroz tri rata i da je "linija fronta" u zemlji mnogo snažnija nego što neprijatelji procenjuju, dodajući da su snaga i jedinstvo iranskog društva potcenjeni.
Talentovani mladi rvač Saleh Mohamadi (19) pogubljen je u Iranu sa još dvojicom muškaraca, pod optužbom za "vođenje rata protiv Boga", prenose međunarodne organizacije za ljudska prava.
Rat u Ukrajini - 1486. dan. Pregovori Moskve i Kijeva, uz posredovanje Vašingtona, trenutno su na pauzi zbog sukoba na Bliskom istoku. Koliki su gubici posle više od četiri godine rata?
Komentari (0)