Dugogodišnji konflikt Irana i Izraela: Kako su od prijatelja i saveznika postali ljuti neprijatelji
Jednom su bili prijatelji, potom su postali tajni saveznici, a na kraju su se pretvorili u ljute neprijatelje. Zašto je Izrael bombardovao iranske nuklearne objekte i šta to znači za globalnu bezbednost, naftu i trgovinu?
Iran i Izrael su bili neprijatelji poslednjih nekoliko decenija.
Nakon skoro dve decenije sukoba, Izrael je u četvrtak konačno napao iranske nuklearne objekte, fabrike balističkih raketa i vojne komandante u okviru početka produžene operacije kako bi sprečio Iran da izgradi nuklearno oružje, piše The Economic Times.
Izraelska vojska je u toku noći pokrenula udare na više mesta u Iranu. Nekadašnji načelnik Beogradskog centra za uzbunjivanje tokom NATO bombardovanja Avram Izrael rekao je za Newsmax Balkans da je ovaj napad zatekao Izraelce "relativno neiznenađene".
Svetski lideri pozvali su na uzdržanost nakon što je Izrael napao Iran, dok je američki predsednik Donald Tramp rekao da je unapred bio upoznat sa planovima Izraela da izvrši udare na Iran, navodeći da će SAD braniti sebe i Izrael u slučaju da Teheran preduzme bilo kakvu odmazdu.
Glavni komandant Korpusa garde islamske revolucije (IRGC) Hosein Salami, ubijen je u napadu Izraela na Iran. Salami je bio jedan od najmoćnijih ljudi u zemlji - nadgledao je vojsku i lično izveštavao vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija.
Prošle godine, Izrael je napao iranske odbrambene objekte, a Iran je uzvratio napadima na Izrael, ali to je bio ograničen sukob.
"Nalazimo se u presudnom trenutku u istoriji Izraela," rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u snimljenom video poruci u četvrtak.
Iran je rekao da želi da izbriše Izrael s lica zemlje. Izrael, s druge strane, smatra Iran svojim najvećim protivnikom, piše DW.
Ali to nije uvek bio slučaj.
Iran i Izrael bili saveznici do 1979. godine
Izrael i Iran su bili saveznici sve do Iranske islamske revolucije 1979. godine.
Nakon uspostavljanja države Izrael 1948. godine, većina zemalja sa muslimanskim većinskim stanovništvom odbila je da je prizna.
Iran, pretežno šiitska zemlja sa dugom imperijalnom istorijom i nesigurnim odnosima sa arapskim državama, bio je izuzetak.
Iran je bio jedna od prvih država koja je priznala Izrael nakon osnivanja 1948. godine.
Izrael je smatrao Iran saveznikom protiv arapskih država.
Foto: Iranian Presidency Office via AP
Iran je, s druge strane, dočekao Izrael, koji je imao podršku SAD, kao protivtežu arapskim zemljama u regionu.
Tada je Izrael obučavao iranske poljoprivredne stručnjake, pružao tehničko znanje i pomagao u izgradnji i obuci iranskih oružanih snaga.
Iranski šah je plaćao Izraelu naftom, jer je njegova rastuća ekonomija imala potrebe za gorivom.
Više od 20.000 Jevreja živi u Iranu
Ne samo to. Iran je bio dom drugoj najvećoj jevrejskoj zajednici van Izraela.
Ipak, nakon Islamske revolucije, mnogi Jevreji su napustili zemlju.
Međutim, čak i danas, više od 20.000 Jevreja još živi u Iranu.
Kada su se odnosi između Izraela i Irana promenili?
Nakon što je Iranska islamska revolucija 1979. godine dovela ajatolaha Ruholaha Homeinija i njegove verske revolucionare na vlast, Iran je poništio sve prethodne sporazume sa Izraelom.
Homeini je oštro kritikovao Izrael zbog okupacije palestinskih teritorija.
Postepeno, Iran je usvajao sve oštriju retoriku prema Izraelu sa ciljem da pridobije naklonost regionalnih arapskih država.
Iranski režim bio je željan da poveća svoj regionalni uticaj.
Foto: Tanjug/AP/Mohammad Rasoul Moradi/IRNA
Kada je Izrael poslao trupe u južni Liban 1982. godine kako bi intervenisao u građanskom ratu zemlje, Homeini je poslao iransku gardu u libansku prestonicu Bejrut, da podrže lokalne šiitske policajce.
Iranska vlast više puta negirala Holokaust
Milicija Hezbolah, koja je proizašla iz ove podrške, danas se smatra direktnim iranskim posrednikom u Libanu.
Iranov trenutni lider, ajatolah Ali Hamnei, koji ima konačnu reč u svim pitanjima, ostaje jednako neprijateljski raspoložen prema Izraelu kao i njegovi prethodnici.
Hamnei i cela iranska vlast su takođe više puta doveli u pitanje i negirali Holokaust.
Da li bi Iran trebalo da promeni svoj antiizraelski stav?
Nisu svi Iranci podržavali Iranovu neprijateljsku politiku prema Izraelu.
"Iran mora da preispita svoj odnos sa Izraelom jer njegov stav više nije u skladu sa vremenima", izjavila je Faezeh Hašemi Rafsandžani, ćerka bivšeg iranskog predsednika Alija Akbara Hašemi Rafsandžanija, u intervjuu 2021. godine.
Rafsandžani, koja je nekada imala mesto u iranskom parlamentu, rekla je da su muslimanski Ujguri u Kini i čečenski muslimani u Rusiji zlostavljani, a ipak, Iran ima bliske odnose sa oba.
Foto: AP/Mohammad Rasoul Moradi/IRNA
Istaknuti politički naučnik Sadegh Zibakalam je više puta kritikovao iransku politiku prema Izraelu.
"Ova pozicija je izolovala zemlju na međunarodnoj sceni", rekao je Zibakalam u intervjuu za DW 2022. godine.
Međutim, odlučne pristalice Iranske islamske Republike podržavaju neprijateljski položaj zemlje prema Izraelu i žele da vide da se protive velikim silama.
"Neki podržavaoci iranskog režima i članovi takozvane Ose otpora su bili iritirani dugom nerazrešenošću Irana da napadne Izrael u kontekstu rata u Gazi ili da osveti napade na sam Iran", rekao je analitičar Ali Fathollah-Nejad u aprilu 2024. godine.
Direktor berlinskog Centra za Bliski Istok i globalni poredak objasnio je da frustracija raste zbog nedostatka kredibiliteta Irana kao glavnog zaštitnika palestinske stvari i njegovog oklevanja da se direktno suoči sa Izraelom.
U posebnom tekstu čitajte sve o najnovijem sukobu između Izraela i Irana.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
U emisiji "Otvori oči" u petak 26. septembra gledaćete Novi protesti u Francuskoj zakazani za 2. oktobar, a zatražena je i smena aktuelnog premijera. Da li se kriza u ovoj zemlji produbljuje? Ili sporazum ili nove sankcije. Hoće li Iran do sutra u ponoć prihvatiti uslove za nadgledanje svog nuklearnog programa? Da li smo bliži rešenju krize? Šta su nam pokazali neredi u Zaječaru i koja je poruka novog skupa protiv blokada u nedelju?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Šta je predsednik Srbije poručio svetskim liderima za govornicom generalne skupštine UN? Šta će Srbiji konkretno doneti razgovori sa velikim svetskim zvaničicima u Njujorku održani na marginama ovog velikog skupa, a naročito razgovori sa predstavnicima američke administracije? Da li je ove godine, kada UN obeležavaju 80 godina od osnivanja više nego ikada do sada potreban jedan jak, međunarodni subjekat koji će sve zemlje sveta okupiti pod jedan veliki krov mira? Gošće Stava dana - jedna od osnivača Kongresa američko- srpskog prijateljstva prof.dr Zorana Mihajlović i profesorka sa Fakulteta političkih nauka Dragana Mitrović.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U senci velikih istorijskih događaja 20. veka, priča o Đorđu Rošu ostaje jedna od najfascinantnijih, ali nedovoljno poznatih. Ovo je priča o hrabrosti, odanosti, obnovi i ljubavi prema veri i narodu – priča o čoveku čije ime zaslužuje da bude upamćeno.
U sudara vozila Hitne pomoći i automobila u mestu Lukovac kod Valjeva povređeno je šest osoba, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Od 12. oktobra počinje postepeno uvođenje novog sistema ulaska/izlaska iz država koje su deo Šengen zone (EES), a jedna od prvih država koje će početi primenu EES je Hrvatska.
Na putu iz Siriga ka Subotici, u blizini Vrbasa, u sredu oko 21 čas, dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je poginuo F. S. (25), dok je devojka I. Š (21) zadobila teške telesne povrede, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Za gradonačelnika Zaječara izabran je Vladimir Videnović, čime je završena konstitutivna sednica Skupštine grada koja je protekla u atmosferi incidenata, guranja sa privatnim obezbeđenjem i bacanja dimnih bombi.
Nakon teške saobraćajne nesreće koja se dogodila kod Šumadija sajma u Kragujevcu 21. septembra, u Univerzitetsko-kliničkom centru u tom gradu na lečenju je pet osoba, saopšteno je iz te ustanove.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je revolucionarni razvoj u oblasti mirnodopske nuklearne energije, kao i da će Rusija uskoro proizvoditi plutajuće nuklearne elektrane.
Kompanija Amazon pristala je da plati američkoj Federalnoj trgovinskoj komisiji (FTC) najveću trgovinsku kaznu u istoriji od dve i po milijarde dolara, da bi okončala dvogodišnji spor zbog optužbi da je navela potrošače da se prijave za njihovu uslugu Prajm, a zatim im je otežala otkazivanje.
Najmanje 17 osoba poginulo je u sukobu osuđenika u zatvoru u ekvadorskoj provinciji Esmeraldas, na granici sa Kolumbijom, pokazuju preliminarni podaci policije, preneli su lokalni mediji.
Profesor na Vojnoj akademiji i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Severne Makedonije Oliver Andonov izjavio je u emisiji Sinteza da upadima dronova u vazdušni prostor zemalja članica NATO, Rusija testira njegovu vojnu reakciju, ali i političku stabilnost.
Iznad vojne baze Murmelon-le-Gran, koja se nalazi u departmanu Marna na severoistoku Francuske, prošlog vikenda primećene su neidentifikovane bespilotne letelice, saopštili su francuski zvaničnici.
Rusija trenutno ne gubi rat, nije u panici, ali njen manir su provokacije. Rusi seju strah i nesigurnost, a Zapadna Evropa ne može brzo da odreaguje, izjavio je urednik portala Tango six Petar Vojinović, govoreći o nedavnom upadu ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske.
Američki predsednik Donald Tramp dočekao je u Beloj kući turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana. Na sastanku sa Erdoganom, Tramp je rekao da želi da Turska prestane da kupuje rusku naftu.
Američki predsednik Donald Tramp otvorio je "Predsedničku stazu slavnih" sa portretima bivših lidera SAD pored šetališta ispred Zapadnog krila Bele kuće, od kojih je jedino njegov prethodnik Džo Bajden umesto portretom predstavljen fotografijom robotske olovke "autopen".
Komentari (0)