Dugogodišnji konflikt Irana i Izraela: Kako su od prijatelja i saveznika postali ljuti neprijatelji
Jednom su bili prijatelji, potom su postali tajni saveznici, a na kraju su se pretvorili u ljute neprijatelje. Zašto je Izrael bombardovao iranske nuklearne objekte i šta to znači za globalnu bezbednost, naftu i trgovinu?
Iran i Izrael su bili neprijatelji poslednjih nekoliko decenija.
Nakon skoro dve decenije sukoba, Izrael je u četvrtak konačno napao iranske nuklearne objekte, fabrike balističkih raketa i vojne komandante u okviru početka produžene operacije kako bi sprečio Iran da izgradi nuklearno oružje, piše The Economic Times.
Izraelska vojska je u toku noći pokrenula udare na više mesta u Iranu. Nekadašnji načelnik Beogradskog centra za uzbunjivanje tokom NATO bombardovanja Avram Izrael rekao je za Newsmax Balkans da je ovaj napad zatekao Izraelce "relativno neiznenađene".
Svetski lideri pozvali su na uzdržanost nakon što je Izrael napao Iran, dok je američki predsednik Donald Tramp rekao da je unapred bio upoznat sa planovima Izraela da izvrši udare na Iran, navodeći da će SAD braniti sebe i Izrael u slučaju da Teheran preduzme bilo kakvu odmazdu.
Glavni komandant Korpusa garde islamske revolucije (IRGC) Hosein Salami, ubijen je u napadu Izraela na Iran. Salami je bio jedan od najmoćnijih ljudi u zemlji - nadgledao je vojsku i lično izveštavao vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija.
Prošle godine, Izrael je napao iranske odbrambene objekte, a Iran je uzvratio napadima na Izrael, ali to je bio ograničen sukob.
"Nalazimo se u presudnom trenutku u istoriji Izraela," rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u snimljenom video poruci u četvrtak.
Iran je rekao da želi da izbriše Izrael s lica zemlje. Izrael, s druge strane, smatra Iran svojim najvećim protivnikom, piše DW.
Ali to nije uvek bio slučaj.
Iran i Izrael bili saveznici do 1979. godine
Izrael i Iran su bili saveznici sve do Iranske islamske revolucije 1979. godine.
Nakon uspostavljanja države Izrael 1948. godine, većina zemalja sa muslimanskim većinskim stanovništvom odbila je da je prizna.
Iran, pretežno šiitska zemlja sa dugom imperijalnom istorijom i nesigurnim odnosima sa arapskim državama, bio je izuzetak.
Iran je bio jedna od prvih država koja je priznala Izrael nakon osnivanja 1948. godine.
Izrael je smatrao Iran saveznikom protiv arapskih država.
Foto: Iranian Presidency Office via AP
Iran je, s druge strane, dočekao Izrael, koji je imao podršku SAD, kao protivtežu arapskim zemljama u regionu.
Tada je Izrael obučavao iranske poljoprivredne stručnjake, pružao tehničko znanje i pomagao u izgradnji i obuci iranskih oružanih snaga.
Iranski šah je plaćao Izraelu naftom, jer je njegova rastuća ekonomija imala potrebe za gorivom.
Više od 20.000 Jevreja živi u Iranu
Ne samo to. Iran je bio dom drugoj najvećoj jevrejskoj zajednici van Izraela.
Ipak, nakon Islamske revolucije, mnogi Jevreji su napustili zemlju.
Međutim, čak i danas, više od 20.000 Jevreja još živi u Iranu.
Kada su se odnosi između Izraela i Irana promenili?
Nakon što je Iranska islamska revolucija 1979. godine dovela ajatolaha Ruholaha Homeinija i njegove verske revolucionare na vlast, Iran je poništio sve prethodne sporazume sa Izraelom.
Homeini je oštro kritikovao Izrael zbog okupacije palestinskih teritorija.
Postepeno, Iran je usvajao sve oštriju retoriku prema Izraelu sa ciljem da pridobije naklonost regionalnih arapskih država.
Iranski režim bio je željan da poveća svoj regionalni uticaj.
Foto: Tanjug/AP/Mohammad Rasoul Moradi/IRNA
Kada je Izrael poslao trupe u južni Liban 1982. godine kako bi intervenisao u građanskom ratu zemlje, Homeini je poslao iransku gardu u libansku prestonicu Bejrut, da podrže lokalne šiitske policajce.
Iranska vlast više puta negirala Holokaust
Milicija Hezbolah, koja je proizašla iz ove podrške, danas se smatra direktnim iranskim posrednikom u Libanu.
Iranov trenutni lider, ajatolah Ali Hamnei, koji ima konačnu reč u svim pitanjima, ostaje jednako neprijateljski raspoložen prema Izraelu kao i njegovi prethodnici.
Hamnei i cela iranska vlast su takođe više puta doveli u pitanje i negirali Holokaust.
Da li bi Iran trebalo da promeni svoj antiizraelski stav?
Nisu svi Iranci podržavali Iranovu neprijateljsku politiku prema Izraelu.
"Iran mora da preispita svoj odnos sa Izraelom jer njegov stav više nije u skladu sa vremenima", izjavila je Faezeh Hašemi Rafsandžani, ćerka bivšeg iranskog predsednika Alija Akbara Hašemi Rafsandžanija, u intervjuu 2021. godine.
Rafsandžani, koja je nekada imala mesto u iranskom parlamentu, rekla je da su muslimanski Ujguri u Kini i čečenski muslimani u Rusiji zlostavljani, a ipak, Iran ima bliske odnose sa oba.
Foto: AP/Mohammad Rasoul Moradi/IRNA
Istaknuti politički naučnik Sadegh Zibakalam je više puta kritikovao iransku politiku prema Izraelu.
"Ova pozicija je izolovala zemlju na međunarodnoj sceni", rekao je Zibakalam u intervjuu za DW 2022. godine.
Međutim, odlučne pristalice Iranske islamske Republike podržavaju neprijateljski položaj zemlje prema Izraelu i žele da vide da se protive velikim silama.
"Neki podržavaoci iranskog režima i članovi takozvane Ose otpora su bili iritirani dugom nerazrešenošću Irana da napadne Izrael u kontekstu rata u Gazi ili da osveti napade na sam Iran", rekao je analitičar Ali Fathollah-Nejad u aprilu 2024. godine.
Direktor berlinskog Centra za Bliski Istok i globalni poredak objasnio je da frustracija raste zbog nedostatka kredibiliteta Irana kao glavnog zaštitnika palestinske stvari i njegovog oklevanja da se direktno suoči sa Izraelom.
U posebnom tekstu čitajte sve o najnovijem sukobu između Izraela i Irana.
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
DIJAGNOZA ( R )
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem tražiće odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Veliki šumski požar koji je izbio u sredu uveče u šumovitom području Glikadija na severnom egejskom ostrvu Tasos nastavio je da gori i u četvrtak, a situacija, prema izveštajima, opisana kao teška.
Dopisnik Newsmax Balkans iz Amerike Antonije Kovačević istakao je da je Teksas u žalosti, da zvone zvona na crkvama svako veče i podsećaju ljude na one koje su izgubili u proteklim danima. Broj stradalih popeo se, kako je naveo, na 111 i još se traga za nestalima.
Plenum studenata u blokadi Fakulteta političkih nauka izglasao je prekid totalne blokade zgrade fakulteta, što znači da profesori i drugi zaposleni mogu ponovo da ulaze u tu visokoškolsku ustanovu, saznaje Newsmax Balkans.
Sedmorici privedenih nakon protesta u Užicu, koji se sumnjiče za napad na službeno lice, određen je pritvor do 30 dana, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz tamošnjeg Osnovnog suda.
Tel Aviv nikada nije imao većeg prijatelja niti saveznika u Beloj kući kao što je predsednik Donald Tramp, za Newsmax kaže premijer Izraela Benjamin Netanjahu, dodavši da je saradnja bila "ogromna".
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio je da će SAD od 1. avgusta uvesti carinu od 35 odsto na uvoz robe iz Kanade, uz upozorenje da bi tarifa mogla dodatno da poraste ako Kanada uvede kontramere.
Novoimenovani grčki ministar za migracije Tanos Plevris izjavio je da vlada te zemlje planira da uvede nove "destimulacije" za migrante, što bi bilo usmereno na suzbijanje njihovog dolaska, kao odgovor na povećani priliv migranata iz Libije poslednjih nedelja.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Marko Rubio razgovarali su u Kuala Lumpuru o Ukrajini i normalizaciji funkcionisanja diplomatskih misija, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
U Rimu je počela ključna konferencija o obnovi Ukrajine, gde je obećano više od deset milijardi evra pomoći za posleratni oporavak. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorava na intenzivne ruske napade dronovima koji predstavljaju "čist terorizam" i poziva na povećanu podršku u odbrani zemlje.
Izrael i Evropska unija su se složili oko značajnih koraka za povećanje protoka humanitarne pomoći u Pojas Gaze u narednim danima, saopštila je visoka predstacnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas.
Litvanska ministarka odbrane Dovile Šakalijene izjavila je da je na teritoriji te zemlje pao dron-mamac "Gerbera", namenjen za imitaciju opasnijih dronova Šahed, izvestila je Litvanska Radio Televizija (LRT).
Direktor agencije UN za pomoć Palestincima (UNRWA), Filip Lazarini, upozorio je danas na izraelski plan o novom masovnom raseljavanju Palestinaca u izbegličke kampove u blizini ruševina Rafe.
Komentari (0)