Dugogodišnji konflikt Irana i Izraela: Kako su od prijatelja i saveznika postali ljuti neprijatelji
Jednom su bili prijatelji, potom su postali tajni saveznici, a na kraju su se pretvorili u ljute neprijatelje. Zašto je Izrael bombardovao iranske nuklearne objekte i šta to znači za globalnu bezbednost, naftu i trgovinu?
Iran i Izrael su bili neprijatelji poslednjih nekoliko decenija.
Nakon skoro dve decenije sukoba, Izrael je u četvrtak konačno napao iranske nuklearne objekte, fabrike balističkih raketa i vojne komandante u okviru početka produžene operacije kako bi sprečio Iran da izgradi nuklearno oružje, piše The Economic Times.
Izraelska vojska je u toku noći pokrenula udare na više mesta u Iranu. Nekadašnji načelnik Beogradskog centra za uzbunjivanje tokom NATO bombardovanja Avram Izrael rekao je za Newsmax Balkans da je ovaj napad zatekao Izraelce "relativno neiznenađene".
Svetski lideri pozvali su na uzdržanost nakon što je Izrael napao Iran, dok je američki predsednik Donald Tramp rekao da je unapred bio upoznat sa planovima Izraela da izvrši udare na Iran, navodeći da će SAD braniti sebe i Izrael u slučaju da Teheran preduzme bilo kakvu odmazdu.
Glavni komandant Korpusa garde islamske revolucije (IRGC) Hosein Salami, ubijen je u napadu Izraela na Iran. Salami je bio jedan od najmoćnijih ljudi u zemlji - nadgledao je vojsku i lično izveštavao vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija.
Prošle godine, Izrael je napao iranske odbrambene objekte, a Iran je uzvratio napadima na Izrael, ali to je bio ograničen sukob.
"Nalazimo se u presudnom trenutku u istoriji Izraela," rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u snimljenom video poruci u četvrtak.
Iran je rekao da želi da izbriše Izrael s lica zemlje. Izrael, s druge strane, smatra Iran svojim najvećim protivnikom, piše DW.
Ali to nije uvek bio slučaj.
Iran i Izrael bili saveznici do 1979. godine
Izrael i Iran su bili saveznici sve do Iranske islamske revolucije 1979. godine.
Nakon uspostavljanja države Izrael 1948. godine, većina zemalja sa muslimanskim većinskim stanovništvom odbila je da je prizna.
Iran, pretežno šiitska zemlja sa dugom imperijalnom istorijom i nesigurnim odnosima sa arapskim državama, bio je izuzetak.
Iran je bio jedna od prvih država koja je priznala Izrael nakon osnivanja 1948. godine.
Izrael je smatrao Iran saveznikom protiv arapskih država.
Foto: Iranian Presidency Office via AP
Iran je, s druge strane, dočekao Izrael, koji je imao podršku SAD, kao protivtežu arapskim zemljama u regionu.
Tada je Izrael obučavao iranske poljoprivredne stručnjake, pružao tehničko znanje i pomagao u izgradnji i obuci iranskih oružanih snaga.
Iranski šah je plaćao Izraelu naftom, jer je njegova rastuća ekonomija imala potrebe za gorivom.
Više od 20.000 Jevreja živi u Iranu
Ne samo to. Iran je bio dom drugoj najvećoj jevrejskoj zajednici van Izraela.
Ipak, nakon Islamske revolucije, mnogi Jevreji su napustili zemlju.
Međutim, čak i danas, više od 20.000 Jevreja još živi u Iranu.
Kada su se odnosi između Izraela i Irana promenili?
Nakon što je Iranska islamska revolucija 1979. godine dovela ajatolaha Ruholaha Homeinija i njegove verske revolucionare na vlast, Iran je poništio sve prethodne sporazume sa Izraelom.
Homeini je oštro kritikovao Izrael zbog okupacije palestinskih teritorija.
Postepeno, Iran je usvajao sve oštriju retoriku prema Izraelu sa ciljem da pridobije naklonost regionalnih arapskih država.
Iranski režim bio je željan da poveća svoj regionalni uticaj.
Foto: Tanjug/AP/Mohammad Rasoul Moradi/IRNA
Kada je Izrael poslao trupe u južni Liban 1982. godine kako bi intervenisao u građanskom ratu zemlje, Homeini je poslao iransku gardu u libansku prestonicu Bejrut, da podrže lokalne šiitske policajce.
Iranska vlast više puta negirala Holokaust
Milicija Hezbolah, koja je proizašla iz ove podrške, danas se smatra direktnim iranskim posrednikom u Libanu.
Iranov trenutni lider, ajatolah Ali Hamnei, koji ima konačnu reč u svim pitanjima, ostaje jednako neprijateljski raspoložen prema Izraelu kao i njegovi prethodnici.
Hamnei i cela iranska vlast su takođe više puta doveli u pitanje i negirali Holokaust.
Da li bi Iran trebalo da promeni svoj antiizraelski stav?
Nisu svi Iranci podržavali Iranovu neprijateljsku politiku prema Izraelu.
"Iran mora da preispita svoj odnos sa Izraelom jer njegov stav više nije u skladu sa vremenima", izjavila je Faezeh Hašemi Rafsandžani, ćerka bivšeg iranskog predsednika Alija Akbara Hašemi Rafsandžanija, u intervjuu 2021. godine.
Rafsandžani, koja je nekada imala mesto u iranskom parlamentu, rekla je da su muslimanski Ujguri u Kini i čečenski muslimani u Rusiji zlostavljani, a ipak, Iran ima bliske odnose sa oba.
Foto: AP/Mohammad Rasoul Moradi/IRNA
Istaknuti politički naučnik Sadegh Zibakalam je više puta kritikovao iransku politiku prema Izraelu.
"Ova pozicija je izolovala zemlju na međunarodnoj sceni", rekao je Zibakalam u intervjuu za DW 2022. godine.
Međutim, odlučne pristalice Iranske islamske Republike podržavaju neprijateljski položaj zemlje prema Izraelu i žele da vide da se protive velikim silama.
"Neki podržavaoci iranskog režima i članovi takozvane Ose otpora su bili iritirani dugom nerazrešenošću Irana da napadne Izrael u kontekstu rata u Gazi ili da osveti napade na sam Iran", rekao je analitičar Ali Fathollah-Nejad u aprilu 2024. godine.
Direktor berlinskog Centra za Bliski Istok i globalni poredak objasnio je da frustracija raste zbog nedostatka kredibiliteta Irana kao glavnog zaštitnika palestinske stvari i njegovog oklevanja da se direktno suoči sa Izraelom.
U posebnom tekstu čitajte sve o najnovijem sukobu između Izraela i Irana.
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Nuklearna energija za jedne je simbol katastrofe, a za druge jedini stabilan izvor u svetu rastuće potrošnje i klimatskih pritisaka. Da li je veći rizik nuklearna elektrana ili život bez dovoljno struje? Odgovore tražimo od v. d. direktora Nuklearnih objekata Srbije Dalibora Arbutine.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Zemljotres magnitude 4,7 stepeni Rihterove skale registrovan je tokom večeri u regionu Prizrena, sa epicentrom oko 20 kilometara jugoistočno od grada. Građani Vranja i u Skoplju prijavili snažno podrhtavanje tla.
Direktorka novinske agencije Tanjug i suvlasnica televizije K1 i agencije za komunikacije "Majo Public" Manja Grčić jednoglasno je izabrana za novu generalnu direktorku Radio-televizije Srbije, potvrdio je za portal Newsmax Balkans član Upravnog odbora RTS Branislav Klanšček.
Kanadska policija identifikovala je osumnjičenu za pucnjavu u školi Tambler Ridžu, u Britanskoj Kolumbiji, kao osamnaestogodišnjakinju koja je ranije imala problema sa mentalnim zdravljem.
Bivši ministar unutrašnjih poslova Južne Koreje Li Sang Min osuđen je na sedam godina zatvora zbog učešća u neuspelom pokušaju bivšeg južnokorejskog predsednika Jun Suk Jeola da proglasi ratno stanje 2024. godine.
Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je rezoluciju o poništavanju tarifa koje je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uveo Kanadi, a za meru je glasalo 219 poslanika, dok je 211 bilo protiv.
Meksička mornarica, u koordinaciji sa Obalskom stražom Sjedinjenih Američkih Država, zaplenila je približno 188 paketa sa nekoliko tona sumnjivog kokaina tokom operacija pomorskog nadzora i bezbednosti, saopštile su vlasti.
Žizel Peliko, koja je tokom suđenja bivšem suprugu i desetinama muškaraca koji su je silovali dok je bila bez svesti postala globalni simbol hrabrosti, opisala je u meomoarima šok koji je doživela kada joj je policija prvi put pokazala snimke zločina, uporedivši sebe sa beživotnom krpenom lutkom.
Nobelov komitet saopštio je da je pozvao Iran da odmah oslobodi aktivistkinju za zaštitu prava žena i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi.
Komentari (0)