Dugogodišnji konflikt Irana i Izraela: Kako su od prijatelja i saveznika postali ljuti neprijatelji
Jednom su bili prijatelji, potom su postali tajni saveznici, a na kraju su se pretvorili u ljute neprijatelje. Zašto je Izrael bombardovao iranske nuklearne objekte i šta to znači za globalnu bezbednost, naftu i trgovinu?
Iran i Izrael su bili neprijatelji poslednjih nekoliko decenija.
Nakon skoro dve decenije sukoba, Izrael je u četvrtak konačno napao iranske nuklearne objekte, fabrike balističkih raketa i vojne komandante u okviru početka produžene operacije kako bi sprečio Iran da izgradi nuklearno oružje, piše The Economic Times.
Izraelska vojska je u toku noći pokrenula udare na više mesta u Iranu. Nekadašnji načelnik Beogradskog centra za uzbunjivanje tokom NATO bombardovanja Avram Izrael rekao je za Newsmax Balkans da je ovaj napad zatekao Izraelce "relativno neiznenađene".
Svetski lideri pozvali su na uzdržanost nakon što je Izrael napao Iran, dok je američki predsednik Donald Tramp rekao da je unapred bio upoznat sa planovima Izraela da izvrši udare na Iran, navodeći da će SAD braniti sebe i Izrael u slučaju da Teheran preduzme bilo kakvu odmazdu.
Glavni komandant Korpusa garde islamske revolucije (IRGC) Hosein Salami, ubijen je u napadu Izraela na Iran. Salami je bio jedan od najmoćnijih ljudi u zemlji - nadgledao je vojsku i lično izveštavao vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija.
Prošle godine, Izrael je napao iranske odbrambene objekte, a Iran je uzvratio napadima na Izrael, ali to je bio ograničen sukob.
"Nalazimo se u presudnom trenutku u istoriji Izraela," rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u snimljenom video poruci u četvrtak.
Iran je rekao da želi da izbriše Izrael s lica zemlje. Izrael, s druge strane, smatra Iran svojim najvećim protivnikom, piše DW.
Ali to nije uvek bio slučaj.
Iran i Izrael bili saveznici do 1979. godine
Izrael i Iran su bili saveznici sve do Iranske islamske revolucije 1979. godine.
Nakon uspostavljanja države Izrael 1948. godine, većina zemalja sa muslimanskim većinskim stanovništvom odbila je da je prizna.
Iran, pretežno šiitska zemlja sa dugom imperijalnom istorijom i nesigurnim odnosima sa arapskim državama, bio je izuzetak.
Iran je bio jedna od prvih država koja je priznala Izrael nakon osnivanja 1948. godine.
Izrael je smatrao Iran saveznikom protiv arapskih država.
Foto: Iranian Presidency Office via AP
Iran je, s druge strane, dočekao Izrael, koji je imao podršku SAD, kao protivtežu arapskim zemljama u regionu.
Tada je Izrael obučavao iranske poljoprivredne stručnjake, pružao tehničko znanje i pomagao u izgradnji i obuci iranskih oružanih snaga.
Iranski šah je plaćao Izraelu naftom, jer je njegova rastuća ekonomija imala potrebe za gorivom.
Više od 20.000 Jevreja živi u Iranu
Ne samo to. Iran je bio dom drugoj najvećoj jevrejskoj zajednici van Izraela.
Ipak, nakon Islamske revolucije, mnogi Jevreji su napustili zemlju.
Međutim, čak i danas, više od 20.000 Jevreja još živi u Iranu.
Kada su se odnosi između Izraela i Irana promenili?
Nakon što je Iranska islamska revolucija 1979. godine dovela ajatolaha Ruholaha Homeinija i njegove verske revolucionare na vlast, Iran je poništio sve prethodne sporazume sa Izraelom.
Homeini je oštro kritikovao Izrael zbog okupacije palestinskih teritorija.
Postepeno, Iran je usvajao sve oštriju retoriku prema Izraelu sa ciljem da pridobije naklonost regionalnih arapskih država.
Iranski režim bio je željan da poveća svoj regionalni uticaj.
Foto: Tanjug/AP/Mohammad Rasoul Moradi/IRNA
Kada je Izrael poslao trupe u južni Liban 1982. godine kako bi intervenisao u građanskom ratu zemlje, Homeini je poslao iransku gardu u libansku prestonicu Bejrut, da podrže lokalne šiitske policajce.
Iranska vlast više puta negirala Holokaust
Milicija Hezbolah, koja je proizašla iz ove podrške, danas se smatra direktnim iranskim posrednikom u Libanu.
Iranov trenutni lider, ajatolah Ali Hamnei, koji ima konačnu reč u svim pitanjima, ostaje jednako neprijateljski raspoložen prema Izraelu kao i njegovi prethodnici.
Hamnei i cela iranska vlast su takođe više puta doveli u pitanje i negirali Holokaust.
Da li bi Iran trebalo da promeni svoj antiizraelski stav?
Nisu svi Iranci podržavali Iranovu neprijateljsku politiku prema Izraelu.
"Iran mora da preispita svoj odnos sa Izraelom jer njegov stav više nije u skladu sa vremenima", izjavila je Faezeh Hašemi Rafsandžani, ćerka bivšeg iranskog predsednika Alija Akbara Hašemi Rafsandžanija, u intervjuu 2021. godine.
Rafsandžani, koja je nekada imala mesto u iranskom parlamentu, rekla je da su muslimanski Ujguri u Kini i čečenski muslimani u Rusiji zlostavljani, a ipak, Iran ima bliske odnose sa oba.
Foto: AP/Mohammad Rasoul Moradi/IRNA
Istaknuti politički naučnik Sadegh Zibakalam je više puta kritikovao iransku politiku prema Izraelu.
"Ova pozicija je izolovala zemlju na međunarodnoj sceni", rekao je Zibakalam u intervjuu za DW 2022. godine.
Međutim, odlučne pristalice Iranske islamske Republike podržavaju neprijateljski položaj zemlje prema Izraelu i žele da vide da se protive velikim silama.
"Neki podržavaoci iranskog režima i članovi takozvane Ose otpora su bili iritirani dugom nerazrešenošću Irana da napadne Izrael u kontekstu rata u Gazi ili da osveti napade na sam Iran", rekao je analitičar Ali Fathollah-Nejad u aprilu 2024. godine.
Direktor berlinskog Centra za Bliski Istok i globalni poredak objasnio je da frustracija raste zbog nedostatka kredibiliteta Irana kao glavnog zaštitnika palestinske stvari i njegovog oklevanja da se direktno suoči sa Izraelom.
U posebnom tekstu čitajte sve o najnovijem sukobu između Izraela i Irana.
Da li je napadima Amerike i Izraela na Iran definitivno stavljena tačka pregovore o nuklearnom programu? Objavljen konačan spisak izbornih lista. Da li su predstojeći lokalni izbori ogledalo stanja u društvu i da li su izborne liste dovoljno transparentne? Gosti emsije biće Nebojša Obrknežev i Borislav Antonijević. 23 godine od ubistva prvog demokratski izabranog predsednika Vlade Zorana Đinđića. Kako je izgledao 12. mart 2003., a kako dani pre i posle njega? Gost emisije biće Milan Veruović.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Američki dron LUCAS (skraćenica za Low-Cost Uncrewed Combat Attack System) je novi niskobudžetni bespilotni sistem za jednokratnu upotrebu koji je prvi put korišćen u toku napada na Iran.
Šta se događa u Iranu nakon ubistva ajatolaha Ali Hamneija? Kakve bi geopolitičke posledice rat koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael mogao imati na čitav Bliski istok?
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Norveška policija uhapsila je trojicu muškaraca, tri brata iračkog porekla, u dvadesetim godinama osumnjičenih za teroristički bombaški napad nakon eksplozije ispred Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Oslu tokom noći između subote i nedelje, saopštili su lokalni zvaničnici.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne strane i Irana s druge svakodnevno košta turistički sektor Bliskog istoka oko 515 miliona evra, pokazuju procene Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC).
Američki Federalni istražni biro (FBI) upozorio je policiju u Kaliforniji da bi Iran mogao da uzvrati na američke napade lansiranjem dronova na Zapadnu obalu SAD, ali predsednik Donald Tramp je rekao da ga takvi potencijalni napadi ne zabrinjavaju.
Sa jednim listom pergamenta i 56 potpisa, Amerika je započela najveće političko putovanje u ljudskoj istoriji, rekao je predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp. Deklaracija o nezavisnosti potpisana je 1776. godine kada su se američke kolonije odvojile od Ujedinjenog Kraljevstva.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je jednoglasno da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posledice globalnih poremećaja u snabdevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je direktor te organizacije Fatih Birol.
Komentari (0)