Dugogodišnji konflikt Irana i Izraela: Kako su od prijatelja i saveznika postali ljuti neprijatelji
Jednom su bili prijatelji, potom su postali tajni saveznici, a na kraju su se pretvorili u ljute neprijatelje. Zašto je Izrael bombardovao iranske nuklearne objekte i šta to znači za globalnu bezbednost, naftu i trgovinu?
Iran i Izrael su bili neprijatelji poslednjih nekoliko decenija.
Nakon skoro dve decenije sukoba, Izrael je u četvrtak konačno napao iranske nuklearne objekte, fabrike balističkih raketa i vojne komandante u okviru početka produžene operacije kako bi sprečio Iran da izgradi nuklearno oružje, piše The Economic Times.
Izraelska vojska je u toku noći pokrenula udare na više mesta u Iranu. Nekadašnji načelnik Beogradskog centra za uzbunjivanje tokom NATO bombardovanja Avram Izrael rekao je za Newsmax Balkans da je ovaj napad zatekao Izraelce "relativno neiznenađene".
Svetski lideri pozvali su na uzdržanost nakon što je Izrael napao Iran, dok je američki predsednik Donald Tramp rekao da je unapred bio upoznat sa planovima Izraela da izvrši udare na Iran, navodeći da će SAD braniti sebe i Izrael u slučaju da Teheran preduzme bilo kakvu odmazdu.
Glavni komandant Korpusa garde islamske revolucije (IRGC) Hosein Salami, ubijen je u napadu Izraela na Iran. Salami je bio jedan od najmoćnijih ljudi u zemlji - nadgledao je vojsku i lično izveštavao vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija.
Prošle godine, Izrael je napao iranske odbrambene objekte, a Iran je uzvratio napadima na Izrael, ali to je bio ograničen sukob.
"Nalazimo se u presudnom trenutku u istoriji Izraela," rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu u snimljenom video poruci u četvrtak.
Iran je rekao da želi da izbriše Izrael s lica zemlje. Izrael, s druge strane, smatra Iran svojim najvećim protivnikom, piše DW.
Ali to nije uvek bio slučaj.
Iran i Izrael bili saveznici do 1979. godine
Izrael i Iran su bili saveznici sve do Iranske islamske revolucije 1979. godine.
Nakon uspostavljanja države Izrael 1948. godine, većina zemalja sa muslimanskim većinskim stanovništvom odbila je da je prizna.
Iran, pretežno šiitska zemlja sa dugom imperijalnom istorijom i nesigurnim odnosima sa arapskim državama, bio je izuzetak.
Iran je bio jedna od prvih država koja je priznala Izrael nakon osnivanja 1948. godine.
Izrael je smatrao Iran saveznikom protiv arapskih država.
Foto: Iranian Presidency Office via AP
Iran je, s druge strane, dočekao Izrael, koji je imao podršku SAD, kao protivtežu arapskim zemljama u regionu.
Tada je Izrael obučavao iranske poljoprivredne stručnjake, pružao tehničko znanje i pomagao u izgradnji i obuci iranskih oružanih snaga.
Iranski šah je plaćao Izraelu naftom, jer je njegova rastuća ekonomija imala potrebe za gorivom.
Više od 20.000 Jevreja živi u Iranu
Ne samo to. Iran je bio dom drugoj najvećoj jevrejskoj zajednici van Izraela.
Ipak, nakon Islamske revolucije, mnogi Jevreji su napustili zemlju.
Međutim, čak i danas, više od 20.000 Jevreja još živi u Iranu.
Kada su se odnosi između Izraela i Irana promenili?
Nakon što je Iranska islamska revolucija 1979. godine dovela ajatolaha Ruholaha Homeinija i njegove verske revolucionare na vlast, Iran je poništio sve prethodne sporazume sa Izraelom.
Homeini je oštro kritikovao Izrael zbog okupacije palestinskih teritorija.
Postepeno, Iran je usvajao sve oštriju retoriku prema Izraelu sa ciljem da pridobije naklonost regionalnih arapskih država.
Iranski režim bio je željan da poveća svoj regionalni uticaj.
Foto: Tanjug/AP/Mohammad Rasoul Moradi/IRNA
Kada je Izrael poslao trupe u južni Liban 1982. godine kako bi intervenisao u građanskom ratu zemlje, Homeini je poslao iransku gardu u libansku prestonicu Bejrut, da podrže lokalne šiitske policajce.
Iranska vlast više puta negirala Holokaust
Milicija Hezbolah, koja je proizašla iz ove podrške, danas se smatra direktnim iranskim posrednikom u Libanu.
Iranov trenutni lider, ajatolah Ali Hamnei, koji ima konačnu reč u svim pitanjima, ostaje jednako neprijateljski raspoložen prema Izraelu kao i njegovi prethodnici.
Hamnei i cela iranska vlast su takođe više puta doveli u pitanje i negirali Holokaust.
Da li bi Iran trebalo da promeni svoj antiizraelski stav?
Nisu svi Iranci podržavali Iranovu neprijateljsku politiku prema Izraelu.
"Iran mora da preispita svoj odnos sa Izraelom jer njegov stav više nije u skladu sa vremenima", izjavila je Faezeh Hašemi Rafsandžani, ćerka bivšeg iranskog predsednika Alija Akbara Hašemi Rafsandžanija, u intervjuu 2021. godine.
Rafsandžani, koja je nekada imala mesto u iranskom parlamentu, rekla je da su muslimanski Ujguri u Kini i čečenski muslimani u Rusiji zlostavljani, a ipak, Iran ima bliske odnose sa oba.
Foto: AP/Mohammad Rasoul Moradi/IRNA
Istaknuti politički naučnik Sadegh Zibakalam je više puta kritikovao iransku politiku prema Izraelu.
"Ova pozicija je izolovala zemlju na međunarodnoj sceni", rekao je Zibakalam u intervjuu za DW 2022. godine.
Međutim, odlučne pristalice Iranske islamske Republike podržavaju neprijateljski položaj zemlje prema Izraelu i žele da vide da se protive velikim silama.
"Neki podržavaoci iranskog režima i članovi takozvane Ose otpora su bili iritirani dugom nerazrešenošću Irana da napadne Izrael u kontekstu rata u Gazi ili da osveti napade na sam Iran", rekao je analitičar Ali Fathollah-Nejad u aprilu 2024. godine.
Direktor berlinskog Centra za Bliski Istok i globalni poredak objasnio je da frustracija raste zbog nedostatka kredibiliteta Irana kao glavnog zaštitnika palestinske stvari i njegovog oklevanja da se direktno suoči sa Izraelom.
U posebnom tekstu čitajte sve o najnovijem sukobu između Izraela i Irana.
Koliko je realno očekivati da „Koalicija voljnih“ promeni tok rata u Ukrajini i da li EU ima kapacitet da preuzme odgovorniju i odlučniju ulogu? Da li još nekoj evropskoj državi preti opasnost da bude napadnuta od strane Rusije? Odgovore tražimo od dr Marka Savkovića iz ISAK fonda.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Nenad Vuković, delegat PDP-a komentariše početak izborne kampanje u RS i još jednu propalu sednicu Doma naroda BiH. Nasilje nad ženama ponovo je aktuelizovano nakon nedavnog slučaja brutalnog prebijanja devojke u kafiću u Beranama - šta je obaveza institucija, analizira Aida Petrović, direktorka NVO Crnogorski ženski lobi. O odnosu vlasti prema "bugarskom pitanju" i uslovu koji je ispostavio Brisel u najnovijem izveštaju Evropske komisije, gošća je portparolka makedonske vlade Marija Miteva.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Godinu i po dana od preporuka međunarodnih institucija, Srbija na putu da dobije novi Zakon o jedinstvenom biračkom spisku Da li će Iikada spisak birača biti uređen, ko će ga i koliko često kontrolisati? Po kom biračkom spisku će biti održani prvi sledeći izbori? Gosti: Aleksandar Jerković iz Odbora za kontrolu opservaciju i Vladimir Gajić, advokat i predsednik Narodne stranke
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
PORTAL
"Portal" - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Bulevaru Mihajla Pupina, na delu od kružnog toka kod TC Ušće do zone raskrsnice sa Ulicom ušće, od 7. novembra u 22 časa, do 10. novembra, do šest časova doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Student Sava Nikolić poručuje da njegov zagrljaj sa studentkinjom pod hidžabom nije bio čin provokacije, već iskren gest utehe i podrške. Za Newsmax Balkans kaže da mu je žao zbog posledica koje je izazvao, ali ističe da u njegovom postupku nije bilo trunke nepoštovanja.
Učenici nekoliko beogradskih gimnazija i srednjih stručnih škola izglasali su bojkot nastave, kako bi podržali Dijanu Hrku čiji je sin Stefan poginuo 1. novembra na novosadskoj železničkoj stanici, koja od nedelje štrajkuje glađu kod Skupštine Srbije.
Policija u Leskovcu pronašla je, nakon intenzivnog rada, D. D. (43) iz Pečenjevca, osumnjičenog da je 2. novembra, u kući u tom mestu, usmrtio tridesetšestogodišnju ženu, a zatim se udaljio.
Švajcarska trgovačka kuća Gunvor, koja je ponudila da kupi međunarodnu imovinu ruskog naftnog giganta Lukoila, saopštila je da povlači svoju ponudu nakon što su Sjedinjene Američke Države poručile da takav dogovor nikada neće biti odobren.
Evropska unija je uvela stroža pravila za dobijanje viza za ruske državljane zbog onoga što naziva "korišćenjem migracija kao oružja, aktima sabotaže i potencijalnom zloupotrebom viza".
Niz eksplozija u džamiji u glavnom gradu Indonezije, Džakarti, tokom molitvi koje se odvijaju petkom, pri čemu je povređeno najmanje 55 osoba, mogle bi da predstavljaju napad, naveli su zvaničnici i dodali da je 17-godišnjak identifikovan kao "osumnjičeni izvršilac".
Muškarac star oko 50 godina zadobio je opekotine na nozi i prstima nakon što se litijumska eksterna baterija za mobilni telefon u njegovom džepu zapalila u poslovnom salonu kompanije "Qantas" na međunarodnom aerodromu u Melburnu.
Šest osoba je ostalo zarobljeno kada se velika konstrukcija srušila u elektrani u jugoistočnom južnokorejskom gradu Ulsanu, saopštile su lokalne vlasti.
Poslednja dva meseca na većini društvenih mreža, pre svega Facebook i TikTok, pojavilo se na hiljade novih stranica i naloga koji imaju zajedničku temu - objave i fotografije ruskog predsednika Vladimira Putina.
Kuća Erika Spolstre, šefa stručnog štaba Majami Hita i selektora muške košarkaške reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država, oštećena je u velikom požaru koji je izbio u četvrtak rano ujutru.
Više ljudi se razbolelo i prebačeno je u bolnicu nakon što je u Zajedničku bazu Endruz u američkoj državi Merilend dostavljen sumnjiv paket sa belim prahom, saopštili su zvaničnici i izvori upoznati sa istragom.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija ukinuo je danas sankcije sirijskom predsedniku Ahmedu al Šari, koji bi trebalo da se sastane sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući u ponedeljak, 10. novembra.
Komentari (0)