(VIDEO) Nekadašnji ambasador Srbije u Iraku za Sintezu: Napad Izraela na Iran samoodbrana i iznuđen potez
Nekadašnji ambasador Srbije u Iraku Uroš Balov ocenio je da napad Izraela na Iran predstavlja samoodbranu i iznuđen potez, ali da su male šanse da preraste u regionalni sukob.
"Sklon sam da verujem premijeru Netanjahuu kada kaže da bi Iran u roku od godinu dana, a možda i manje, bio spreman da dejstvuje sa nekoliko nuklearnih glava. Ovaj potez Izraela vidim kao samoodbranu i iznuđeni potez", rekao je Balov u emisiji Sinteza.
Prema njegovim rečima, likvidiranjem generala Kasima Sulejmanija 3. januara 2020. godine počeo je proces "demontaže tzv. šiitskog polumeseca koji vodi od Irana preko Iraka, Sirije i Libana do Mediteranskog mora".
Svet čeka odluku Trampa da se SAD uključe u izraelsko-iranski sukob pružanjem vojne podrške Izraelu ili insistiraju na pregovorima između dve zemlje. Gosti Stava dana razmatrali su mogući scenario ulaska SAD u intervenciju protiv Irana, tvrdeći da bi to dovelo do globalne katastrofe.
Bivši načelnik uprave za odnose s javnošću Ministarstva odbrane Petar Bošković rekao je za Newsmax Balkans da Izrael ima jedan od najboljih svetskih PVO sistema, a to će pokazati i broj žrtava i broj razrušenih objekata.
Dok sukob između Izraela i Irana ulazi u opasniju fazu, svet s pažnjom posmatra kako se stari neprijatelji ponovo suočavaju, ovog puta uz rizik globalnog eskaliranja. U emisiji "Presek", analitički pogled na uzroke, posledice i potencijalne ishode dao je Filip Kalmarević, urednik portala Nacija.
Govoreći o "saveznicima" Irana, Balov smatra da od Turske, Rusije i Kine ne treba očekivati vojnu pomoć, u smislu tehnologije i naoružanja, koja bi mogla da nadoknadi tehnološku superiornost Izraela.
"Dobra vest je da ne mogu da uđu u direktan kopneni sukob jer su suviše međusobno udaljeni. Verujem da se već odvijaju pregovori i da Iran traži izlaz iz situacije. Ubeđan sam da će Iranci vrlo brzo pristati na uslove i da će otvoriti svoje kapacitete za Međunarodnu agenciju za atomsku energiju", ocenio je sagovornik Newsmax Balkans.
Balov smatra da je primarni cilj Izraela otklanjanje nuklearne pretnje, a da bi promena iranskog režima bila "kolateralna dobit".
"Ima potencijala da preraste u regionalni sukob, ali su šanse vrlo male. Konflikt bi trebalo da ostane izolovan", kaže on.
Kada je reč o ratu u Ukrajini, sukob Izraela i Irana daje taktičku prednost Rusiji, navodi Balov.
Analitičar Softić: Izrael iskoristio nespremnost Irana
Geopolitički analitičar Osman Softić ocenio je u Sintezi da je izraelski premijer računao na faktor iznenađenja i da je iskoristio nespremnost Irana koja je bila uzrokovana relaksiranom atmosferom jer se očekivalo da će biti nastavljeni pregovori. On smatra da pregovori u Omanu nisu propali, već su zastali.
"Amerikanci su postavili nove uslove. U početku je predsednik Donald Tramp insistirao samo da Iran ne proizvede nuklearno oružje, međutim pod pritiskom Izraela i Netanjahua američki zahtevi su se naglo promenili i onda je Tramp počeo da insistira da Iran ni po koju cenu ne može da obogaćuje uranijum, čak ni do četiri odsto koliko je bilo očekivano, na šta bi Iran verovatno pristao", smatra Softić.
Pod plaštom pregovora, dodaje sagovornik, kako je Izrael obično to činio u Libani i Siriji, Netanjahu je želeo da "obezglavi" iransko vojno rukovodstvo, što je delimično uspeo.
Softić ističe da je Iran uspeo da se reorganizuje i da pokrene snažan odgovor, u cilju samoodbrane. Tvrdi da je Izrael počinio agresiju jer Iran nije predstavljao "imanentnu egzistencijalnu pretnju".
"Cilj Izraela je bio da sabotira nuklearni sporazum između SAD i Irana. Takođe, Iran je poslednji bastion otpora izraelskoj regionalnoj ekspanzionističkoj politici", zaključio je Softić i ocenio da napad na Iran ne bi bio moguć bez saglasnosti Amerike.
Istoričar Jakovina: Bombardovanje neće rešiti problem
Istoričar Tvrtko Jakovina rekao je u Sintezi da direktno učešće SAD u ratu na Bliskom istoku zavisi od toga koliko će uspešni biti izraelski napadi i hoće li odgovor Irana ugroziti američke interese.
Prema njegovim rečima, bombardovanje nije najpovoljnija atmosfera za rušenje režima, već da do toga mora doći iznutra.
"Može doći do eskalacije, ali ona nikada neće biti toliko ozbiljna jer je Iran po svojoj geografiji tvrđava, velika zemlja i nema kopnene intervencije", smatra Jakovina.
Pljuskovi i grmljavine koji se na području Srbije očekuju u četvrtak, 11. septembra izolovano će biti praćeni gradom i jakim ili olujnim vetrom, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Deo bivših radnika fabrike obuće "Koštana" okupio se ispred gradske uprave u Vranju zahtevajući isplatu zaostalih zarada na osnovi presude iz 2003. godine. Njihova borba traje više od dve i po decenije.
Direktora američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) Keša Patela kritikovali su aktuelni i bivši zvaničnici, zbog njegove netačne izjave da je uhvaćen osumnjičeni za atentat na intelektualca Čarlija Kirka, istaknutog saveznika američkog predsednika Donalda Trampa, prenosi Rojters.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu potpisao je sporazum o realizaciji plana širenja naselja E1 na Zapadnoj obali, poručivši da "neće biti palestinske države".
Većina sudija petočlanog veća Vrhovnog suda Brazila proglasila je bivšeg predsednika države Žaira Bolsonara krivim za planiranje puča, što ga suočava sa višedecenijskom zatvorskom kaznom, preneo je Gardijan.
Obećanje Donalda Trampa o obustavi rata u Ukrajini za 24 sata bila je predizborna priča, u ovom trenutku deluje da je predsednik SAD korak iza Vladimira Putina, a Evropa se ujedinila, rekao je za Newsmax Balkans Igor Crnadak, bivši ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine.
Rusija poziva Varšavu da što pre preispita svoju odluku o zatvaranju granice između Poljske i Belorusije, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
FBI je objavio dve fotografije muškarca kojeg su označili kao "osobu od interesa" u istrazi ubistva američkog patriote Čarlija Kirka, koji je ubijen hicem sa snajpera u sredu na Univerzitetu Juta Vali tokom javnog govora.
Ekipa Newsmax Balkans televizije u Vašingtonu razgovarala je sa Amerikancima koji su doživeli 11. septembar 2001. godine kada je došlo do terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko pomilovao je 52 zatvorenika iz humanitarnih razloga, a uzeti su u obzir starost osuđenika, njihovo zdravstveno stanje i pitanja ponovnog spajanja porodica, rekla je agenciji Tass portparolka beloruskog lidera Natalija Ejsmont.
Komentari (0)