Kandidat za generalnog direktora UN: Ako pobedim biću glas Srbije u Unesko, svetinje SPC na Kosovu su svetsko blago
Kandidat za generalnog direktora Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) Halid El-Anani izjavio je da će biti glas Srbije u Unesku, ako bude izabran na tu poziciju i dodao da je svestan duboke zabrinutosti srpskog naroda kada je reč o srpskom srednjovekovnom blagu na KiM.
"Pitate me da li bih, ako postanem generalni direktor bio i glas Srbije u Unesku. Moj odgovor je da – bez oklevanja, jer želim da budem glas svake države članice obezbeđivanjem da Unesko ostane prostor gde je svaki glas važan, bez obzira na veličinu ili ekonomsku moć zemlje članice. A Srbija je važna sa svojom kulturom, istorijom i ulogom na Balkanu – ali i sa dugogodišnjim angažmanom u Uneskou", rekao je El-Anani u intervjuu za Tanjug.
El-Anani, čiju kandidaturu Egipat sa ponosom ističe, a zvanično je podržava Afrička unija, Liga afričkih zemalja, kao i Srbija, Francuska, Nemačka, Austrija, Španija, Brazil, Turska i Slovačka je tako odgovorio na pitanje da li možemo, imajući u vidu slogan njegove kampanje "Unesko za narod", očekivati da će biti i glas Srbije posebno kada govorimo o KiM i činjenici da su četiri srpske svetinje na KiM na Uneskovoj listi svetske baštine u opasnosti skoro dve decenije.
"Potpuno sam svestan duboke zabrinutosti zbog situacije oko četiri srpske svetinje na Kosovu - Pećke patrijaršije, manastira Visoki Dečani i Gračanice i Crkve bogorodice Ljeviške. Ova mesta su na Listi svetske baštine u opasnosti od 2004. godine. Ona su više od mesta bogosluženja. Za narod Srbije obeležja su identiteta, stubovi kolektivnog sećanja a za Unesko blago čovečanstva", istakao je El-Anani.
O članstvu Prištine u Unesku
Na pitanje o nastojanjima Prištine da postane član Uneska naglašava da se kao kandidat zalaže za neutralni pristup ukorenjen u mandatu Organizacije, i potpunom poštovanju svih pravila.
"O pitanjima poput toga, odgovornost mi nalaže da ne izražavam političke stavove, već da podsetim na zakonski i multilateralni okvir u okviru koga Unesko funkcioniše", rekao je El-Anani i podsetio da članice mogu biti samo države članice UN.
Ali, dodao je, Ustav Uneska član 2 predviđa posebnu proceduru za države koje nisu članice UN i da se o tome odlučuje glasanjem.
Neophodno je dobiti dvotrećinsku većinu na Generalnoj konferenciji za prijem u organizaciju, podsetio je on.
"Generalni direktor ne predlaže i ne odbija kandidature, na njemu ili njoj je da obezbedi tranparentan i nepristrasan proces. Unesko nije politička arena i nije pozvan da odlučuje na vagi moći, i zato se držim ličnog snažnog uverenja da Unesko mora da ostane odan svom mandatu, da bude striktan u procedurama i potpuno posvećen saradnji", pojasnio je.
Na pitanje u kojoj meri je upoznat sa srpskim nasleđem na Uneskovoj listi i šta mu je najimpresivnije, kaže da ga je upoznao kroz istoriju, istraživanje i razmenu znanja sa srpskim zvaničnicima i stručnjacima.
"To nasleđe nam mnogo govori o Srbiji - njenoj istorijskoj dubini, kulturnoj raznolikosti i spoju vizantijskih, osmanskih i evropskih uticaja, istovremeno afirmišući svoj identitet bilo da je u pitanju manastir Studenica, freske u Sopoćanima, rimska palata u Gamzigradu ili stećci raštrkani po regionu, svako od tih mesta nosi deo srpske duše, oblikovane duhovnošću, sećanjem i otpornošću. To nisu samo arhitektonska dostignuća. To su živa nasleđa", ukazao je El-Anani nekadašnji ministar turizma i antikviteta Egipta, univeriztetski profesor i turistički vodič, što ga je upravo, kako kaže, oblikovalo i vodilo ka mestu generalnog direktora Uneska.
"Unesko nije politička arena"
U intervjuu navodi i da mora da bude jasan - Unesko nije politička arena, jer UN imaju druga tela poput Saveta bezbednosti za rešavanje geopolitičkih sporova.
"Unesko je tehnička organizacija koja deluje pod jasnim mandatima, transparentnim procedurama sa univerzalnom misijom da promoviše mir kroz obrazovanje, kulturu, nauku i informisanje", naveo je El-Anani čiji su protivkandidati Gabriela Ramos iz Meksika i Éduard Matoko iz Konga.
Dolazak na EXPO 2027 zvanično je potvrdilo 117 zemalja, što znači da Srbija, po broju zemalja učesnica, prestiže Astanu, domaćina prethodne Specijalizovane izložbe 2017. godine, saopštili su organizatori.
Dodao je da upravo zato mehanizmi evaluacije i zaštite bilo da se radi o svetskoj baštini, nematerijalnoj baštini ili globalnim geoparkovima moraju ostati strogo zasnovani na tehničkim i naučnim kriterijumima.
"Nepristrasnost je jedan od osnovnih stubova legitimiteta Uneskoa", rekao je El Anani koji će, kako je dodao ako mu bude poverena uloga generalnog direktora, raditi na tome da se misija obavlja sa strogošću, neutralnošću i poštovanjem.
O Expo 2027
Na pitanje da li Expo 2027 može da bude zanimljiv za Unesko imajući u vidu temu "Igra za čovečanstvo – sport i muzika za sve" i činjenicu da će Expo u Beogradu biti prilika za zemlje učesnice da predstave svoje nematerijalno kulturno nasleđe, odgovara pozitivno.
"Expo 2027 nosi viziju duboko usklađenu u vrednosti Uneska", kazao je on i dodao da tema "Igra za čovečanstvo: sport i muzika za sve" ističe dva univerzalna jezika koja prevazilaze političke, kulturne i jezičke granice.
Ilustracija: Tanjug/Ekspo 2027
"I sport i muzika su moćni alati za mir, inkluziju i međusobno priznanje. Oni okupljaju ljude ne kroz ideologiju, već kroz zajedničko iskustvo i emocije", rekao je El Anani i naglasio da mu je bilo veoma drago kada je čuo da je skoro 120 zemalja već potvrdilo učešće.
"To je, za mene, pravi duh Uneska: okupljanje nacija oko zajedničkih vrednosti, u prostoru dijaloga i kreativnog izražavanja. Takva široka međunarodna mobilizacija, oko teme koja tako ujedinjuje, zaslužuje da bude priznata i podstaknuta. Činjenica je da će Expo predstaviti blago regiona Jugoistočne Evrope u infrastrukturi, nauci ili tehnologiji", kazao je on i dodao da kao kandidat, ne govori u ime Organizacije.
Srbi su narod koji u odlučnim, istorijskim momentima brzo reaguje, te je tako i vojni puč 27. marta 1941. bio veličanstven, ali ne i mudar potez. Najveće žrtve u Drugom svetskom ratu bili su Srbi na kojima su činjeni najmostruozniji ustaški zločini, rekao je u emisiji Sinteza istoričar Predrag Marković. Da li su Englezi finansirali 27. mart 1941? Kako su Srbi od dva zla izabrali oba? Na ova pitanja u emisiji Sinteza odgovara istoričar Predrag Marković.
specijal
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 ( R )
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Diskretni heroji Srbije. Gosti: Nemanja Crnatović, Đorđe Isailović i Jovica Spajić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Srbi su narod koji u odlučnim, istorijskim momentima brzo reaguje, te je tako i vojni puč 27. marta 1941. bio veličanstven, ali ne i mudar potez. Najveće žrtve u Drugom svetskom ratu bili su Srbi na kojima su činjeni najmostruozniji ustaški zločini, rekao je u emisiji Sinteza istoričar Predrag Marković. Da li su Englezi finansirali 27. mart 1941? Kako su Srbi od dva zla izabrali oba? Na ova pitanja u emisiji Sinteza odgovara istoričar Predrag Marković.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DRŽAVA JUŽNIH SLOVENA ( R )
Serijal prati političke, društvene i kulturne događaje koji su oblikovali zajednički život naroda na Balkanu, osvetljavajući ključne ličnosti, sporazume i konflikte koji su obeležili ovaj period. Kroz svedočanstva istoričara, analize događaja i bogate arhivske snimke, Država Južnih Slovena pruža gledaocima dublje razumevanje jugoslovenske ideje, njenog uticaja na generacije i razloga za njen neizbežan kraj. Ovaj serijal poziva publiku da sagleda složene odnose i nasleđe države koja je bila simbol zajedništva, ali i epicentar političkih previranja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Iako je više od sto humanitarnih organizacija upozorilo na masovnu glad u Pojasu Gaze, izraelska vojska poručuje da je to "lažna kampanja", dok istovremeno nastavlja sa dostavom pomoći iz vazduha.
Nekoliko hiljada demonstranata protestovalo je u centru Kuala Lumpura zahtevajući ostavku premijera Anvara Ibrahima, usled sve većeg nezadovoljstva zbog rasta troškova života i optužbi da njegova vlada ne sprovodi obećane reforme.
Muškarac naoružan nožem upao je u stanicu lokalne policije u mestu Montornes del Valjes u blizini Barselone i ubrzo je likvidiran, a u incidentu je teško ranjen jedan policajac.
Dvoje gledalaca je poginulo tokom auto-relija Furm d'Amber, koji je organizovan u departmanu Pij-d-Dom, u centralnom delu Francuske, nakon što ih je udario automobil koji je sleteo sa puta, javlja "Figaro".
Ispred stana predsednika grčkog Udruženja zatvorskih čuvara Konstantinosa Varsamisa, u solunskom predgrađu Sikijes, nešto posle dva časa eksplodirala je bomba.
Zaposleni u kompaniji "Republic Services", jednoj od najvećih privatnih firmi za upravljanje otpadom u SAD, stupili su u štrajk tražeći veće plate i bolje uslove rada, zbog čega je došlo do prekida u odnošenju smeća.
Indijska policija je u blizini Nju Delhija uhapsila Harša Vardhana Džaina, koji se tokom 10 godina predstavljao kao ambasador izmišljenih država i na taj način navodno prevario ljude koji su tražili posao, obećavajući im zaposlenje u inostranstvu.
Skoro 4.000 zaposlenih, odnosno više od 20 odsto radne snage zaposlene u Američkoj svemirskoj agenciji (NASA), podnelo je zahtev da je napusti, potvrdila je NASA za CBS News.
Komentari (0)