Meta povlači političke reklame iz Evropske unije zbog nove regulative
Američka tehnološka kompanija Meta je objavila da od oktobra prestaje sa prodajom i prikazivanjem političke reklame u Evropskoj uniji, navodeći da nova regulativa EU o političkom oglašavanju unosi "neodrživu složenost i pravnu neizvesnost" u celokupni sistem.
Zakon o transparentnosti i ciljanju političkog oglašavanja (TTPA), koji je Evropska komisija usvojila 2024. godine, obavezuje oglašivače da jasno označe političke oglase, navedu sponzora, na koje izbore ili referendume se odnose, koliko su koštali i koje su mehanizme ciljanog oglašavanja koristili.
Takođe, zakon nalaže da se lični podaci mogu koristiti za političko oglašavanje samo uz izričit pristanak korisnika, dok je korišćenje osetljivih podataka, poput etničkog porekla ili političkih stavova, u potpunosti zabranjeno za potrebe profilisanja.
Diskografska kuća repera Eminema tuži kompaniju Meta da je bez njene dozvole iskoristila stotine njegovih pesama na svojim platformama Fejsbuk, Instagram i Whatsapp i traži odštetu od 109 miliona dolara.
Evropska unija je odlučna da primeni svoj pun digitalni pravilnik bez obzira na to ko je vlasnik kompanija kao što su Iks, Meta, Epl (Apple) i Tiktok ili u kojoj zemlji se nalaze, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Meta je ocenila da bi poštovanje svih obaveza zahtevalo izmene u sistemima koje bi dovele do reklame koja "ne funkcioniše ni za oglašivače ni za korisnike", prenosi Teh kranč.
Kompanija je navela da je detaljno konsultovala institucije Evropske unije, ali da je odluka o povlačenju političkih oglasa bila neizbežna.
Ponovo svedočimo situaciji kada regulative uklanjaju popularne proizvode sa tržišta, čime se smanjuje izbor i konkurencija, navodi Meta.
Gugl je ranije takođe naveo da će povući političku reklamu iz Evropske unije, iz sličnih razloga kao i konkurentska Meta.
Ova odluka dolazi usred niza sukoba velikih tehnoloških kompanija s evropskim regulatorima, uključujući implementaciju Akta o veštačkoj inteligenciji, strožih pravila konkurencije i ograničenja u praćenju oglasa.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Autizam-tema za društvo, ne samo za porodicu. Gosti: Ivana Gegić, oligofrenog i psihoterapeut, Nevena Petrović Jojić, predsednica Upravnog odbora Saveza autizam Srbija, Boris Bjelović, predsednik udruženja Multiart
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-VIŠESTRANAČJE U SRBIJI I DEO (R)
Nastajanje i nestajanje političkih stranaka je dokumentarni serijal koji prati turbulentnu političku scenu Srbije tokom devedesetih godina. Ovaj period, obeležen promenama, ideološkim sukobima i usponom novih partija, oblikovao je savremeni politički pejzaž zemlje. Kroz svedočanstva političkih aktera, analizu istorijskih događaja i prikaz društvenih previranja, serijal istražuje uzroke i posledice formiranja, rasta i nestanka političkih stranaka tog perioda. Serijal pruža detaljan uvid u vreme političkih transformacija, omogućavajući gledocima da sagledaju dublje razloge koji su doveli do promena i raslojavanja na tadašnjoj političkoj sceni Srbije.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsednik Rusije Vladimir Putin sastali su se na Aljasci, kako bi razgovarali o okončanju rata u Ukrajini. Susret dva lidera počeo na crvenom tepihu na aerodromu u Enkoridžu.
Direktor Vojnobezbednosne agencije general-potpukovnik Đuro Jovanić izjavio da je tokom protesta u sredu, prilikom napada palicama, bakljama i drugim pirotehničkim sredstvima u Novom Sadu, povređeno sedam pripadnika Vojske Srbije, od čega četvoro teže.
Trener Kajak-kanu kluba Pančevo Nenad Miković, koji je bio na meti vozača skutera, rekao je da je ovakva divlja vožnja na reci problem koji traje godinama, dok advokatica Tamara Radojčić smatra da tužilaštvo treba da dokaže krivicu da je osumnjičeni postupao sa umišljajem.
Sa povratkom predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa u Belu kuću kao nova valuta geopolitičke moći pojavili su se retki minerali. Hoće li kritični minerali biti ključna tačka razgovora i odlučujuća za mir u Ukrajini?
Kako se došlo do pregovora na Aljasci? A kako se uopšte došlo do rata u Ukrajini? Ruski zahtev je da Kijev ne sme u NATO i da su zapadni vojnici neprihvatljivi na ukrajinskom tlu pod grbom Severnoatlantske alijanse, ili nekom drugom zastavom. To je ruska crvena linija.
Panamerička zdravstvena organizacija (PAHO), specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija zadužena za zdravlje u Severnoj, Centralnoj i Južnoj Americi, saopštila je da je u regionu Amerike, posebno u Severnoj Americi, zabeležen porast obolelih od malih boginja, uz povećan broj smrtnih slučajeva.
Pre samo tri godine, Volodimir Zelenski bio je oličenje hrabrosti i otpora za ukrajinski narod. Bivši komičar, koji je političku scenu osvojio šarmom, pretvorio se u ratnog lidera koji je, kako se tada činilo, uspeo da pokrene svet protiv ruske agresije.
"Video sam mu dušu". Poetičan je bio tadašnji američki predsednik Džordž Buš Mlađi kad je opisivao Vladimira Putina na samitu koji su imali u Moskvi 2002. Nijedan američko-ruski sastanak otad do danas nije bio toliko srdačan i nijedan više nije se završio konkretnim rezultatima.
Aljaska nije oduvek bila deo Sjedinjenih Američkih Država. Oko sto godina Aljaskom je upravljala Ruska imperija, koja je tu teritoriju, kako se kasnije ispostavilo, prodala vrlo jeftino.
Sastanak predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i Rusije Vladimira Putina, održaće se u vojnoj bazi koja je štitila SAD od Sovjetskog saveza tokom Hladnog rata, a i sada ih štiti od Rusije.
Francuski predsednik Emanuel Makron i ukrajinski lider Volodimir Zelenski dogovorili su se u telefonskom razgovoru da se sastanu posle samita predsednika Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci.
Komentari (0)