Australija najavila da će deci mlađoj od 16 godina zabraniti da koriste Jutjub
Australija je najavila da će dodati Jutjub na spisak društvenih mreža zabranjenih za tinejdžere, tačnije za sve osobe mlađe od 16 godina, preneo je Rojters.
Izvor: Tanjug
30.07.2025. 10:24
Foto: Envato
Odluka se donosi nakon što je istraživanje pokazalo da je 37 odsto dece u Australiji uzrasta od 10 do 15 godina prijavilo da je na Jutjubu videlo štetne sadržaje.
Kako se navodi, to je veći procenat štetnog sadržaja nego na bilo kojoj drugoj društvenoj mreži.
Jutjub do sada nije bio zabranjen za tinejdžere u Australiji, za razliku od Fejsbuka, Instagrama, Snepčeta i Tiktoka.
Predstavnici tih kompanija, navodi Rojters, tvrdili su da nije fer da Jutjub bude izuzet od pomenute zabrane.
Vlada Velike Britanije planira da uvede vremensko ograničenje korišćenja društvenih mreža za decu kako bi se rešio problem "kompulzivnog" korišćenja ekrana, izjavio je ministar za digitalne tehnologije, Piter Kajl.
Brzo, jednostavno i iz fotelje. Nekada rezervisana samo za hrabre i informatički pismene, danas je onlajn kupovina svakodnevica za sve veći broj građana Srbije. Zahvaljujući tehnološkom napretku, zakonskoj zaštiti i konkurentnim cenama, broj internet transakcija dostiže rekorde.
Premijer Australije Entoni Albaneze izjavio je da društveniji mediji imaju odgovornost i da nema sumnje da su australijska deca pod njihovim lošim uticajem.
"Društveni mediji škode našoj deci. Hoću da australisjki roditelji znaju da imaju našu podršku", rekao je Albaneze.
Po zakonu o društvenim medijima, usvojenim prošlog novembra u australijskom parlamentu, kompanije koje prekrše pravila mogu se suočiti sa kaznom i do 49 miliona australijskih dolara (oko 28 miliona evra).
Kompanija Jutjub saopštila je da podržava nastojanje australijske vlade da se smanje štetni uticaji na decu i da će razmotriti koje će naredne korake po tom pitanju preduzeti.
Da li je Dejtonski sporazum temelj stabilnosti ili postaje nova linija geopolitičkog sukoba? Dok NATO jača prisustvo u regionu, a Rusija upozorava na militarizaciju Balkana, odnosi između Beograda i Zagreba ponovo dolaze u fokus. Zašto i koji nam je ključni kamen spoticanja već decenijama unazad? Gost Stava dana profesor na Fakultetu za bezbednost Zoran Dragišić.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Kako se balkanski lideri ponašaju na međunarodnoj sceni, da li izlaze iz standardnih okvira i da li njihova spoljna politika ima pozitivan ili negativan uticaj za države u regionu, analizira Ivica Bocevski, bivši makedonski vicepremijer i diplomata.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Koliko je sezonski posao siguran i da li je isplativ? Koje uslove rada sezonski radnici prihvataju a koje prećutkuju? Ko kontroliše poslodavce tokom sezone? Za emisiju „Tražim reč“ govore, PR menadžer kompanije „Infostud“ Miloš Turinski, predstavnik omladinske zadruge Mjob Ivana Radenović i potpredsednik udruženja hotelijera i restoratera HORES Ivan Vitorović.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Iranski ministar spoljnih poslova Sejed Abas Arakči izjavio je da je Ormuski moreuz otvoren za brodove iz zemalja koje ne podržavaju američko-izraelske napade, dok je zatvoren samo za plovila "agresorskih zemalja i njihovih pristalica".
Severnokorejski lider Kim Džong Un zvanično je proglasio Južnu Koreju "najneprijateljskijom državom", upozorivši na "nemilosrdne posledice" ukoliko Seul preduzme provokativne poteze.
Dva pilota su poginula, a desetine ljudi je povređeno kada se avion kompanije "Er Kanada" sudario sa vatrogasnim vozilom na pisti aerodroma La Guardija, saopštile su američke i kanadske vlasti koje su pokrenule zajedničku istragu o nesreći.
Najmanje 66 ljudi poginulo je nakon što se kolumbijski vojno-transportni avion srušio ubrzo posle poletanja na jugu Kolumbije, dok je prevozio vojnike kroz region Amazonije, saopštile su vlasti.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto ocenio je kao "ogroman skandal i teško mešanje u izborni proces" navode da su strani obaveštajci, uz pomoć mađarskog novinara, prisluškivali njegove razgovore, prenosi MTI.
Od 2021. do 2024. godine, države učesnice istraživanja o trgovini ljudima prijavile su oko 102.000 žrtava trafikinga, što je oko 30.000 samo u 2024, objavila je Kancelarija specijalnog predstavnika i koordinatora OEBS za borbu protiv trgovine ljudima u Izveštaju o istraživanju za 2026.
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da sukob sa Iranom nije rat Velike Britanije i da London neće biti uvučen u njega, naglasivši da svaka eventualna akcija mora da ima pravni osnov i jasno razrađen plan.
Kriza izazvana napadom na Iran gora je od dve najveće energetske kriza zajedno, od nestašica nafte sedamdesetih godina prošlog veka i rata u Ukrajini, saopštila je Međunarodna agencija za energiju.
Komentari (0)