Internet transakcije u Srbiji dostižu rekorde: "Ne kupovati od profila sa društvenih mreža, tamo su prevare najčešće"
Brzo, jednostavno i iz fotelje. Nekada rezervisana samo za hrabre i informatički pismene, danas je onlajn kupovina svakodnevica za sve veći broj građana Srbije. Zahvaljujući tehnološkom napretku, zakonskoj zaštiti i konkurentnim cenama, broj internet transakcija dostiže rekorde.
Prema podacima Narodne banke Srbije, u prvom kvartalu ove godine zabeleženo je više od 23 miliona kupovina vrednih više od 677 evra.
"Prvo, često je cena nekog proizvoda kada se kupuje onlajn jeftinija nego da se taj isti proizvod kupi u radnji. Razlozi tome su zato što trgovac ima manje troškova, pa može da ponudi nižu cenu. Zatim, kupovina iz fotelje. Potrošač ne mora da ide da traži po radnjama nego jednostavno otvori laptop pregleda šta mu se sviđa, odabere, klikne, kupi, plati", navodi za Newsmax Balkans Dejan Gavrilović iz udruženja za zaštitu potrošača Efektiva.
Prošla godina bila je rekordna za elektronsku trgovinu u Srbiji – građani su putem interneta obavili više od 82 miliona kupovina. Iako su ti brojevi impresivni, domaće tržište i dalje zaostaje za evropskim prosekom.
Istraživanje medijske kuće "Skaj Njuz" otkrilo je složenu mrežu bandi koje vode operaciju dostave kanabisa na kućnu adresu u Ujedinjenom Kraljevstvu, koristeći "Kju-Ar" (QR) kodove na kantama za smeće i banderama duž ulica.
U Srbiji je u prošloj godini zabeleženo povećanje broja internet kupovina. Prema podacima Narodne banke Srbije, dinarske kupovine u 2024. godini beleže rast od 39,6 odsto u odnosu na 2023. godinu.
Rast onlajn trgovine u Srbiji ubrzan je dolaskom novih, digitalno pismenih generacija koje se lako prilagođavaju savremenim tehnologijama. Dok starije generacije i dalje pretežno koriste keš i kupuju u lokalnim radnjama, mlađi sve češće plaćaju karticama, pretplaćuju se na digitalne servise i aplikacije, te obavljaju kupovine bez čekanja.
"To je jedan od faktora zašto raste onlajn kupovina. Tu su i fizičke radnje koje su uvidele prednost toga da imate postterminale, da kupci mogu da kupuju karticama. Vidimo i brojne pekare, trafike, taksiste... sada i to postaje dominantno kartično plaćanje. Takođe, ono što smo svi iskusili jeste kupovina karata - više nema redova na biletarnicama, sve se kupuje onlajn u sekundi", objašnjava za našu televiziju ekonomista Luka Antić.
Obratiti pažnju na to kome dajemo novac
Jedna od važnih zaštita za potrošače u onlajn kupovini jeste pravo da se predomisle u roku od 14 dana.
Kako ističe Gavrilović, to se posebno odnosi na kupovinu odeće i obuće, gde potrošač nema priliku da prethodno isproba proizvod. Ukoliko se predomisli, ima pravo da vrati robu, a trgovac je dužan da mu refundira novac. Ova zakonska odredba dodatno podstiče poverenje građana u elektronsku trgovinu.
Ono što je bitno kod onlajn kupovine je da se vodi računa o tome od koga se kupuje i kome se daje novac, ukazuje Gavrilović.
"Stalno to govorimo. Kupovina od poznatih prodavnica, poznatih brendova, prodavaca koji su registrovani u APR i to ne registrovani prošlog ili pretprošlog meseca, nego koji imaju istorijat poslovanja. Nikako ne kupovati od profila sa društvenih mreža, jer se ne zna kome se tamo daje novac i tamo su česte prevare", istakao je naš sagovornik.
Manja stopa prevara
Bezbednost onlajn kupovine sve je veća zahvaljujući novim zakonskim regulativama i naprednim tehnološkim rešenjima. Banke i platne institucije dodatno proveravaju pravna lica koja naplaćuju preko interneta, što značajno smanjuje rizik od prevara.
"Stopa prevarenih radnji na internetu je smanjena, pa su ljudi opušteniji i sve više kupuju onlajn, kako na našem tržištu od domaćih trgovaca, tako i od velikih globalnih trgovaca i drugih sajtova iz inostranstva. Imali smo veliku ekspanziju nekih sajtova i iz Amerike i iz Kine koji su stvarno napravili bum u Srbiji i sve više ljudi koristi kartice kako bi plaćalo te proizvode koji su na ekstremno niskim cenama. Definitivno je ponuda bolja nego u Srbiji i samim tim se stimuliše tržište da više novca troši na te stvari", naveo je ekonomista Lukić.
Onlajn kupovina beleži ubrzan rast u Srbiji, sporo prateći trendove koji su godinama prisutni širom Evrope.
Iako je digitalna tranzicija kod nas započela nešto kasnije sve više građana prelazi na onlajn trgovinu. Upravo zato, procenat rasta u Srbiji deluje impresivnije.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-JUGOSLOVENKA
Priča o ženi koje više nema, a koja je bila ratnica, levičarka, drugarica, supruga, domaćica, majka, umetnica, feministkinja i revolucionarka. Jugoslovenka je bila nacionalnost u koju su verovali svi stanovnici bivše Jugoslavije sve do trenutka dok, jačanjem nacionalne svesti, nisu nastale Srpkinje, Hrvatice, Slovenke, Makedonke. Nova epizoda serijala “Dekade” obrađuje karekter Jugoslovenke koja je bila deo popularne kulture, od muzike, preko filma, do književnosti.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
22:00
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Makedonski pop pevač Danijel Kajmakoski (42) otet je u centru Beograda nakon nastupa u blizini Beton hale, i pronađen je nakon policijske potere na auto-putu kod isključenja za Rumu kad su otmičari udarili u bankinu, nezvanično je potvrđeno za Newsmax Balkans.
U mestu Jelovik, na teritoriji opštine Bajina Bašta, oko 7.20 časova došlo je do teške saobraćajne nesreće u kojoj je poginula jedna osoba, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv doktorke Tatjane A. V. zbog postojanja opravdane sumnje da je u periodu april/maj 2021. godine u Kovid bolnici Batajnica, kao rukovodilac bolnice-pulmolog, nesavesno lečila pacijentkinju koja je preminula.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku, upozorava građane na pojavu novog vida internet prevare kojom se zloupotrebljava aplikacija WhatsApp.
U Srbiji je u decembru prošle godine, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), bilo 339.512 nezaposlenih, što je za 13.725 manje nego pre godinu dana kada je na evidenciji NSZ bilo 353.237 nezaposlenih.
Poljoprivreda je pored turizma, strateška grana privrede opštine Boljevac. Kako je priroda ovde bila veoma darežljiva, ljudi su se opredelili ili za ratarstvo i povrtarstvo ili za stočarstvo, a u poslednje vreme i za pčelarstvo jer je med sa Rtnja sa zaštićenim geografskim poreklom.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević rekla je da je stiglo 2,4 miliona prijava za upis bespravnih objekata po zakonu "Svoj na svome" i podsetila da rok za podnošenje prijava ističe u ponoć.
Građani Srbije do ponoći mogu da podnesu prijave za upis bespravnih po osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima (Svoj na svome), a prema poslednjim podacima Republičkog geodetskog zavoda do sada je stiglo oko 2,3 miliona prijava građana.
Prema poslednjim objavljenim podacima Republičkog geodetskog zavoda, za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima nazvanom "Svoj na svome" do 6. februara u 19 časova pristiglo je 2.290.337 prijava građana.
Udruženje Efektiva pozvalo je potrošače da ne kupuju u objektima Deleza jer su, kako kažu, tužbom protiv države pokazali da je profit nešto čega se ne odriču i da ih interes građana apsolutno ne zanima.
Ahold Delhaize grupacija, čiji je član Delez Srbija, zatražila je arbitražu pred Međunarodnim centrom za rešavanje investicionih sporova - ICSID u Vašingtonu zbog primene uredbe o ograničenju trgovačkih marži u našoj zemlji.
Vlada Srbije usvojila je na sednici Uredbu o utvrđivanju Programa dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom, kao i Uredbu o utvrđivanju Programa dodele bespovratnih sredstava za opremanje i uređenje seoskih domova u selima na teritoriji Republike Srbije za 2026. godinu.
Komentari (0)