Internet transakcije u Srbiji dostižu rekorde: "Ne kupovati od profila sa društvenih mreža, tamo su prevare najčešće"
Brzo, jednostavno i iz fotelje. Nekada rezervisana samo za hrabre i informatički pismene, danas je onlajn kupovina svakodnevica za sve veći broj građana Srbije. Zahvaljujući tehnološkom napretku, zakonskoj zaštiti i konkurentnim cenama, broj internet transakcija dostiže rekorde.
Prema podacima Narodne banke Srbije, u prvom kvartalu ove godine zabeleženo je više od 23 miliona kupovina vrednih više od 677 evra.
"Prvo, često je cena nekog proizvoda kada se kupuje onlajn jeftinija nego da se taj isti proizvod kupi u radnji. Razlozi tome su zato što trgovac ima manje troškova, pa može da ponudi nižu cenu. Zatim, kupovina iz fotelje. Potrošač ne mora da ide da traži po radnjama nego jednostavno otvori laptop pregleda šta mu se sviđa, odabere, klikne, kupi, plati", navodi za Newsmax Balkans Dejan Gavrilović iz udruženja za zaštitu potrošača Efektiva.
Prošla godina bila je rekordna za elektronsku trgovinu u Srbiji – građani su putem interneta obavili više od 82 miliona kupovina. Iako su ti brojevi impresivni, domaće tržište i dalje zaostaje za evropskim prosekom.
Istraživanje medijske kuće "Skaj Njuz" otkrilo je složenu mrežu bandi koje vode operaciju dostave kanabisa na kućnu adresu u Ujedinjenom Kraljevstvu, koristeći "Kju-Ar" (QR) kodove na kantama za smeće i banderama duž ulica.
U Srbiji je u prošloj godini zabeleženo povećanje broja internet kupovina. Prema podacima Narodne banke Srbije, dinarske kupovine u 2024. godini beleže rast od 39,6 odsto u odnosu na 2023. godinu.
Rast onlajn trgovine u Srbiji ubrzan je dolaskom novih, digitalno pismenih generacija koje se lako prilagođavaju savremenim tehnologijama. Dok starije generacije i dalje pretežno koriste keš i kupuju u lokalnim radnjama, mlađi sve češće plaćaju karticama, pretplaćuju se na digitalne servise i aplikacije, te obavljaju kupovine bez čekanja.
"To je jedan od faktora zašto raste onlajn kupovina. Tu su i fizičke radnje koje su uvidele prednost toga da imate postterminale, da kupci mogu da kupuju karticama. Vidimo i brojne pekare, trafike, taksiste... sada i to postaje dominantno kartično plaćanje. Takođe, ono što smo svi iskusili jeste kupovina karata - više nema redova na biletarnicama, sve se kupuje onlajn u sekundi", objašnjava za našu televiziju ekonomista Luka Antić.
Obratiti pažnju na to kome dajemo novac
Jedna od važnih zaštita za potrošače u onlajn kupovini jeste pravo da se predomisle u roku od 14 dana.
Kako ističe Gavrilović, to se posebno odnosi na kupovinu odeće i obuće, gde potrošač nema priliku da prethodno isproba proizvod. Ukoliko se predomisli, ima pravo da vrati robu, a trgovac je dužan da mu refundira novac. Ova zakonska odredba dodatno podstiče poverenje građana u elektronsku trgovinu.
Ono što je bitno kod onlajn kupovine je da se vodi računa o tome od koga se kupuje i kome se daje novac, ukazuje Gavrilović.
"Stalno to govorimo. Kupovina od poznatih prodavnica, poznatih brendova, prodavaca koji su registrovani u APR i to ne registrovani prošlog ili pretprošlog meseca, nego koji imaju istorijat poslovanja. Nikako ne kupovati od profila sa društvenih mreža, jer se ne zna kome se tamo daje novac i tamo su česte prevare", istakao je naš sagovornik.
Manja stopa prevara
Bezbednost onlajn kupovine sve je veća zahvaljujući novim zakonskim regulativama i naprednim tehnološkim rešenjima. Banke i platne institucije dodatno proveravaju pravna lica koja naplaćuju preko interneta, što značajno smanjuje rizik od prevara.
"Stopa prevarenih radnji na internetu je smanjena, pa su ljudi opušteniji i sve više kupuju onlajn, kako na našem tržištu od domaćih trgovaca, tako i od velikih globalnih trgovaca i drugih sajtova iz inostranstva. Imali smo veliku ekspanziju nekih sajtova i iz Amerike i iz Kine koji su stvarno napravili bum u Srbiji i sve više ljudi koristi kartice kako bi plaćalo te proizvode koji su na ekstremno niskim cenama. Definitivno je ponuda bolja nego u Srbiji i samim tim se stimuliše tržište da više novca troši na te stvari", naveo je ekonomista Lukić.
Onlajn kupovina beleži ubrzan rast u Srbiji, sporo prateći trendove koji su godinama prisutni širom Evrope.
Iako je digitalna tranzicija kod nas započela nešto kasnije sve više građana prelazi na onlajn trgovinu. Upravo zato, procenat rasta u Srbiji deluje impresivnije.
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Koliko je podeljeno srpsko društvo i da li predstojeći izbori mogu da smire strasti? Da li građane brine sve veća nestabilnost u Evropi i našem regionu? Mogu li istraživanja javnog mnjenja da objasne paradokse u regionalnim odnosima - od mržnje do prijateljstva. Odgovore tražimo od novinara i programskog direktora Demostata Zorana Panovića.
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Poginulo je više od 50 učenica u iranskoj školi, Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Zbog radova na sanaciji stubova nadvožnjaka u zoni petlje Autokomanda, na moto-putu M-11 zauzeta je krajnja desna saobraćajna traka u smeru ka Novom Beogradu. Izmenjeni režim saobraćaja biće na snazi do 24. maja, sopštilo je JP "Putevi Srbije".
Opštinska izborna komisija u Kuli proglasila je izbornu listu "Glas mladih opštine Kula", koja će na predstojeće izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Uredba o ograničenju marži koju je usvojila Vlada Srbije prestaje da važi u nedelju, a iz Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine najavljuju da će do kraja marta biti usvojena tri ključna zakona za uređenje tržišta.
Približno 337.000 vozila marke BMW širom sveta i 29.000 u Nemačkoj, pet različitih modela, potencijalno je pogođeno rizikom od požara povezanim sa ugradnjom kablova na instrument tabli, saopštila je Nemačka federalna uprava za motorni saobraćaj.
Jadranski naftovod (JANAF) saopštio je da posluje odgovorno i u potpunosti u skladu s važećim sankcijama Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, reagujući na "ultimatume" koji su joj upućeni iz Mađarske u vezi sa transportom ruske nafte.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović sastala se u Beogradu sa mađarskim ministrom spoljnih poslova Peter Sijarto, ističući da bi radovi na naftovodu Srbija–Mađarska mogli početi ove jeseni, sa završetkom do kraja 2027. godine.
Američki tim OFAK je veoma temeljan i sprovodi detaljnu proveru potencijalne transakcije o preuzimanju ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije između mađarskog MOL i Gaspromnjefta, u saradnji sa kompanijom ADNOK iz UAE, izjavio je izvršni direktor Saveta za energetsku dominaciju SAD Džered Ejdžen.
Mađarska MOL grupa pozvala je Jadranski naftovod (JANAF) da bez odlaganja potvrdi da će omogućiti tranzit pošiljki ruske sirove nafte koje nisu obuhvaćene sankcijama, a koje stižu morskim putem.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da Srbija vodi pregovore sa Mađarima kako bi se obezbedili što bolji uslovi za našu zemlju kada je u pitanju rešenje za NIS.
Prosečna neto zarada obračunata za decembar 2025. godine u Srbiji iznosila je 124.089 dinara, dok je prosečna bruto zarada bila 169.921 dinar, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Komentari (0)