Američka Agencija za sajber bezbednost (CISA), navodi da je samo u prošloj godini zabeležen porast broja tzv. KVA (Known Vulnerability) napada, kada hakerske grupe koriste već poznate propsute u softveru i hardveru, za gotovo trideset odsto.
Takođe, u velikom porastu su i napadi koji koriste tzv. Zero day propuste, koji koriste do sada nepoznate propuste u operativnim sistemima, velikim softverskim paketima i mrežnom hardveru.
Podaci o ovakvim propustima se često i prodaju na "Mračnom internetu" (Dark web), a cene idu, u zavisnosti od njihovih mogućnosti za korišćenje u napadima, od nekoliko stotina hiljada dolara, pa sve do nekoliko miliona, a hakerske grupe ih najčešće plaćaju kriptovalutama.
Iako se još uvek traže odgovorni za ove napade, prema saopštenju odgovornih u Londonu, pogođen je bio softverski sistem za ukrcavanja putnika (check-in) američke kompanije Collins Aerospace, koja je jedna od najvećih u ovom sektoru. Da sve bude još alarmantnije, ova kompanija je pre desetak dana dobila i ugovor sa NATO za napredne sisteme za planiranje i praćenje vazdušnog prostora.
Hakerski napad na ova tri aerodroma uticao je na otkazivanje letova za hiljade putnika. Ovo je posebno bitno budući da su u pitanju važni evropski aerodromi - kroz berlinski je prošle godine prošlo više od 25 miliona putnika, dok je Heathrow zabeležio više od sedam miliona putnika samo u letnjoj sezoni.
Poslednju deceniju sajber bezbednost - pojam koji danas obuhvata ne samo bezbednost na internetu i ličnih podataka korisnika, već i sigurnost industrije, trgovine, državnih institucija i zdravstva, postao je i česta tema u najvišim međunarodnim odnosima kako velikih sila, tako i manjih zemalja.
Kada je sada već davne 1985. godine predstavljen softver pod imenom AARON, kojeg je bio razvio britanski slikar Harold Koen, niko nije na to obraćao posebnu pažnju, ni u medijima, ni u javnosti.
Gde god da danas pogledamo - na ulici, radnom mestu, prevozu, restoranu - gotovo je sigurno da ćemo videti nekoga ko koristi svoj telefon. Ovaj uređaj je odavno prerastao svoj zvanični naziv "pametni telefon" (eng. smartphone), te je postao veran pratilac naših života - i poslovnih, i privatnih.
Stručnjaci upozoravaju i da su ovakvi napadi, iako relativno bezopasni samo pokazatelj koliko su važne softverske komponente u današnjem avio saobraćaju - od naručivanja karata putem onlajn usluga, preko sistema na aerodromima, sve do brojnih elektronskih sistema u samim avionima.
Sličan napad se dogodio i u februaru 2023, kada su hakeri napali sisteme za kupovinu karata sedam najvećih nemačkih avio prevoznika. U pitanju su bili DDoS napadi, kada se veliki broj mrežnih uređaja i kompjutera u jednom trenutku usmeri na jedan ili nekoliko web sajtova.
Takođe, hakeri sve češće koriste i Supply Chain (Lanac snabdevanja) napade, kada se iskoristi najmanje siguran deo kompjuterskog sistema. Ovakvi napadi se izuzetno teško sprečavaju, a funkcionišu tako što se u mreži na aerodromu, velikoj kompaniji ili državnim institucijama traži kompjuter koji je slabo (ili uopšte nije) zaštićen, kao ulaz prema drugim kompjuterima i vrednijom podacima i delovima sistema.
Kao što je to obično slučaj, i ovde je čovek najslabija karika, budući da se čak i u velikim sistemima često koriste lični memorijski uređaji ili smartfoni koji se povezuju sa službenim kompjuterima, a na taj način se veoma lako u mrežu mogu uneti različiti ransomware ili infostealer virusi.
Takođe, treba napomenuti i da u mnogim zemljama (naročito u Istočnoj Evropi) čitavi delovi kompanijskih ili državnih kompjuterskih sistema koriste stare i prevaziđen kompjutere i operativne sisteme, koji se zbog nedostatka novca ne unapređuju. Ovakvi stari operativni sistemi imaju na stotine slabih tačaka (eng. WCP), za koje hakeri znaju više od jedne decenije.
Pored avio-kompanija i aerodroma, poslednja decenija je bila obeležena i sve većim brojem napada na industrijske kompjuterske mreže. Ovakvi sistemi se nazivaju SCADA (Supervision, Control and Data Acquisition) i u brojnim industrijskim granama se koriste u celom procesu proizvodnje - od nabavke materijala, preko dizajna i razvoja proizvoda, samog proizvodnog procesa, sve do isporuke na tržište.
Foto: Envato
Ovi hakerski napadi su opasni zbog njihovog velikog ekonomskog uticaja - proizvodnja se usporava, a često i staje na nekoliko meseci, dok se različita oprema ne zameni. Takođe, SCADA napadi nisu samo fokusirani na kompjutere u fabrikama, već i na čitav niz kontrolera koji upravljaju samim mašinama.
Budući da postoji na stotine ovakvih PLC/IPC kontrolera različitih namena, proizvođača i godina proizvodnje, koji pak koriste na desetine različitih softvera, hakerske grupe, a sve češće i hakeri pojedinci, imaju pravi 'meni' mogućih propusta, i u softveru, i u hardveru. Takođe, budući da oni imaju veoma specifične namene većina PLC kompjutera nema detekciju samih napada ili promena u softveru, što dalje otežava njihovu detekciju.
Takođe, hakeri sve češće pribegavaju "otmici" čitavih industrijskih postrojenja, tražeći "otkup" u kriptovalutama, znajući da većina kompanija jednostavno ne može da priušti promenu čitave kompjuterske mreže i svih PLC kontrolera u proizvodnji.
Na ovaj način je krajem avgusta napadnuta fabrika Jaguar Land Rover u Velikoj Britaniji što je dovelo do usporenja proizvodnje i u drugim fabrikama u svetu. Napad je bio toliko veliki da se u njegovo rešavanje i smanjenje štete uključila i sama britanska Vlada.
Neki izvori i mediji u Londonu navode i da od prvog septembra nije proizveden nijedan automobil u JLR fabrikama, te da se nastavak proizvodnje očekuje oko 24. septembra.
Britansko udruženje proizvođača i prodavaca automobila (SMMT) je saopštilo da je "napad na Jaguar Land Rover veliki udar ne samo na britansku auto industriju već i na auto privredu u celini, te da pokazuje koliko su hakerski napadi na industrijske sisteme postali ozbiljni".
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Dečak Viktor Kostić iz Leskovca, sa svojih osam godina, veliki je sportski talenat i potencijal, što potvrđuje više od 50 osvojenih medalja u atletici i oko 20 u fudbalu - sportovima koje uporedo trenira.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će država predložiti zakon o legalizaciji bez komplikovane procedure koji će rešiti pitanje 4,8 miliona bespravnih objekata do Nove godine, a za oko 70 odsto objekata cena će biti ukupno 100 evra.
Savet roditelja Osnovne škole "Pavle Savić" demantovao je navode pomoćnik ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje Milana Pašića, koji je rekao da se redovna nastava u 1.260 osnovnoškolskih ustanova, osim u toj školi.
U sudaru dva automobila kod Beogradskog sajma, oko četiri sata, teže je povređeno pet mladih osoba, potvrđeno je za Tanjug iz Hitne pomoći. Vatrogasno-spasilačka jedinica izvukla ih je iz automobila.
Predsednik SAD Donald Tramp, potpredsednik Džej Di Vens, udovica ubijenog aktiviste Čarlija Kirka, Erika, i brojni zvaničnici administracije poručili su na komemoraciji da će njegova misija postati još snažnija nakon smrti. Kirk je više puta opisivan kao mučenik čija će misija živeti i dalje.
Poluostrvo Atos u Grčkoj pogodila su četiri zemljotresa, od kojih je najjači bio 5.0 stepeni po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Severnokorejski lider Kim Džong Un rekao je da je Severna Koreja nabavila novo tajno oružje i postigla značajan napredak u istraživanju i razvoju u oblasti odbrane, prenela je državna agencija te zemlje, KCNA.
Šezdesetdvogodišnja žena koja je priznala da je sahranila majku u dvorištu svoje kuće, da bi mogla da prima invalidsku nadoknadu i penziju, biće izvedena pred tebansko tužilaštvo, u Beotiji, u centralnoj Grčkoj.
U izraelskom napadu dronom na područje Bint Džbeil na jugu Libana danas je poginulo pet osoba, među kojima troje dece, a još dvoje je ranjeno, saopštilo je libansko Ministarstvo zdravlja. Izraelska vojska tvrdi da je meta bio član Hezbolaha, ali priznaje da su stradali civili.
Francuski predsednik Emanuel Makron, koji bi trebalo u ponedeljak da objavi priznavanje Palestinske države, izjavio je da je oslobađanje talaca koje drži Hamas jasan preduslov za otvaranje francuske ambasade u toj državi.
Hiljade ljudi, obučenih u crvenu, belu i plavu odeću, došlo je da prisustvuje komemorativnoj službi za američkog patriotu Čarlija Kirka na stadionu u Arizoni, gde će američki predsednik Donald Tramp, potpredsednik Džej Di Vens i drugi istaknuti republikanci odati počast ubijenom aktivisti.
Komentari (0)