Američka Agencija za sajber bezbednost (CISA), navodi da je samo u prošloj godini zabeležen porast broja tzv. KVA (Known Vulnerability) napada, kada hakerske grupe koriste već poznate propsute u softveru i hardveru, za gotovo trideset odsto.
Takođe, u velikom porastu su i napadi koji koriste tzv. Zero day propuste, koji koriste do sada nepoznate propuste u operativnim sistemima, velikim softverskim paketima i mrežnom hardveru.
Podaci o ovakvim propustima se često i prodaju na "Mračnom internetu" (Dark web), a cene idu, u zavisnosti od njihovih mogućnosti za korišćenje u napadima, od nekoliko stotina hiljada dolara, pa sve do nekoliko miliona, a hakerske grupe ih najčešće plaćaju kriptovalutama.
Iako se još uvek traže odgovorni za ove napade, prema saopštenju odgovornih u Londonu, pogođen je bio softverski sistem za ukrcavanja putnika (check-in) američke kompanije Collins Aerospace, koja je jedna od najvećih u ovom sektoru. Da sve bude još alarmantnije, ova kompanija je pre desetak dana dobila i ugovor sa NATO za napredne sisteme za planiranje i praćenje vazdušnog prostora.
Hakerski napad na ova tri aerodroma uticao je na otkazivanje letova za hiljade putnika. Ovo je posebno bitno budući da su u pitanju važni evropski aerodromi - kroz berlinski je prošle godine prošlo više od 25 miliona putnika, dok je Heathrow zabeležio više od sedam miliona putnika samo u letnjoj sezoni.
Poslednju deceniju sajber bezbednost - pojam koji danas obuhvata ne samo bezbednost na internetu i ličnih podataka korisnika, već i sigurnost industrije, trgovine, državnih institucija i zdravstva, postao je i česta tema u najvišim međunarodnim odnosima kako velikih sila, tako i manjih zemalja.
Kada je sada već davne 1985. godine predstavljen softver pod imenom AARON, kojeg je bio razvio britanski slikar Harold Koen, niko nije na to obraćao posebnu pažnju, ni u medijima, ni u javnosti.
Gde god da danas pogledamo - na ulici, radnom mestu, prevozu, restoranu - gotovo je sigurno da ćemo videti nekoga ko koristi svoj telefon. Ovaj uređaj je odavno prerastao svoj zvanični naziv "pametni telefon" (eng. smartphone), te je postao veran pratilac naših života - i poslovnih, i privatnih.
Stručnjaci upozoravaju i da su ovakvi napadi, iako relativno bezopasni samo pokazatelj koliko su važne softverske komponente u današnjem avio saobraćaju - od naručivanja karata putem onlajn usluga, preko sistema na aerodromima, sve do brojnih elektronskih sistema u samim avionima.
Sličan napad se dogodio i u februaru 2023, kada su hakeri napali sisteme za kupovinu karata sedam najvećih nemačkih avio prevoznika. U pitanju su bili DDoS napadi, kada se veliki broj mrežnih uređaja i kompjutera u jednom trenutku usmeri na jedan ili nekoliko web sajtova.
Takođe, hakeri sve češće koriste i Supply Chain (Lanac snabdevanja) napade, kada se iskoristi najmanje siguran deo kompjuterskog sistema. Ovakvi napadi se izuzetno teško sprečavaju, a funkcionišu tako što se u mreži na aerodromu, velikoj kompaniji ili državnim institucijama traži kompjuter koji je slabo (ili uopšte nije) zaštićen, kao ulaz prema drugim kompjuterima i vrednijom podacima i delovima sistema.
Kao što je to obično slučaj, i ovde je čovek najslabija karika, budući da se čak i u velikim sistemima često koriste lični memorijski uređaji ili smartfoni koji se povezuju sa službenim kompjuterima, a na taj način se veoma lako u mrežu mogu uneti različiti ransomware ili infostealer virusi.
Takođe, treba napomenuti i da u mnogim zemljama (naročito u Istočnoj Evropi) čitavi delovi kompanijskih ili državnih kompjuterskih sistema koriste stare i prevaziđen kompjutere i operativne sisteme, koji se zbog nedostatka novca ne unapređuju. Ovakvi stari operativni sistemi imaju na stotine slabih tačaka (eng. WCP), za koje hakeri znaju više od jedne decenije.
Pored avio-kompanija i aerodroma, poslednja decenija je bila obeležena i sve većim brojem napada na industrijske kompjuterske mreže. Ovakvi sistemi se nazivaju SCADA (Supervision, Control and Data Acquisition) i u brojnim industrijskim granama se koriste u celom procesu proizvodnje - od nabavke materijala, preko dizajna i razvoja proizvoda, samog proizvodnog procesa, sve do isporuke na tržište.
Foto: Envato
Ovi hakerski napadi su opasni zbog njihovog velikog ekonomskog uticaja - proizvodnja se usporava, a često i staje na nekoliko meseci, dok se različita oprema ne zameni. Takođe, SCADA napadi nisu samo fokusirani na kompjutere u fabrikama, već i na čitav niz kontrolera koji upravljaju samim mašinama.
Budući da postoji na stotine ovakvih PLC/IPC kontrolera različitih namena, proizvođača i godina proizvodnje, koji pak koriste na desetine različitih softvera, hakerske grupe, a sve češće i hakeri pojedinci, imaju pravi 'meni' mogućih propusta, i u softveru, i u hardveru. Takođe, budući da oni imaju veoma specifične namene većina PLC kompjutera nema detekciju samih napada ili promena u softveru, što dalje otežava njihovu detekciju.
Takođe, hakeri sve češće pribegavaju "otmici" čitavih industrijskih postrojenja, tražeći "otkup" u kriptovalutama, znajući da većina kompanija jednostavno ne može da priušti promenu čitave kompjuterske mreže i svih PLC kontrolera u proizvodnji.
Na ovaj način je krajem avgusta napadnuta fabrika Jaguar Land Rover u Velikoj Britaniji što je dovelo do usporenja proizvodnje i u drugim fabrikama u svetu. Napad je bio toliko veliki da se u njegovo rešavanje i smanjenje štete uključila i sama britanska Vlada.
Neki izvori i mediji u Londonu navode i da od prvog septembra nije proizveden nijedan automobil u JLR fabrikama, te da se nastavak proizvodnje očekuje oko 24. septembra.
Britansko udruženje proizvođača i prodavaca automobila (SMMT) je saopštilo da je "napad na Jaguar Land Rover veliki udar ne samo na britansku auto industriju već i na auto privredu u celini, te da pokazuje koliko su hakerski napadi na industrijske sisteme postali ozbiljni".
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Da li će mirovni pregovori u Ženevi doneti dugo očekivani prekid rata u Ukrajini? Slike nasilja sa protesta u Novom Sadu otvorile pitanje da li je dijalog u ovom trenutku uopšte moguć? Naši gosti Branko Pavlović i Duško Vukajlović Koliko će trpeti privreda i prevoznici nakon što je EU odbila da vozačima kamiona Zapadnog Balkana dozvoli duži boravak na svojoj teritoriji?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
Poljoprivrednici će širom Srbije blokirati puteve, a mlekari iz Mrčajevaca koji su i započeli proteste pre šest dana, najavili su radikalizaciju od srede i potpunu blokadu starog puta Čačak–Kraljevo.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Palati "Srbija" uručio je odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama povodom Sretenja - Dana državnosti Srbije.
Luksuzni automobil "Mercedes G 800 4x4²", u vlasništvu jutjubera i influensera Bogdana Ilića, poznatijeg kao "Baka Prase", izgoreo je tokom noći u Beogradu na vodi, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Bivša ministarka prosvete Crne Gore Vesna Bratić uhapšena je u istrazi Specijalnog državnog tužilaštva, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja. Ona je bila član Vlade nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića.
Četiri osobe poginule su u lančanom sudaru na međudržavnom putu u američkoj saveznoj državi Kolorado, u kome je učestvovalo više od 30 vozila nakon što je vetar podigao prašinu i otežao vidljivost vozačima, saopštila je policija Kolorada.
U ledu pećine u Rumuniji pronađen je soj bakterije star oko 5.000 godina koji pokazuje otpornost na deset savremenih antibiotika, objavljeno je u novoj studiji, a naučnici ističu da bi to otkriće moglo da pomogne u razumevanju širenja antimikrobne rezistencije, ali i u razvoju novih terapija.
Petoro srednjoškolaca uzrasta od 14 do 18 godina poginulo je u požaru u gradu Manle, blizu Barselone, nakon što zbog gustog dima nisu uspeli da izađu iz skladišta bez ventilacije u kome su se okupljali, saopštila je katalonska policija.
Američka policija Kapitola u Vašingtonu uhapsila je mladića (18) nakon što je pobegao iz svog vozila prema zapadnoj strani zgrade Kapitola naoružan sačmaricom.
Ruski opozicionar i svetski šahovski prvak Gari Kasparov ocenio je da su pregovori sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom besmisleni, dokle god ne bude jasno definisana prava suština rata, a to je, kako je naveo, Putinova želja da obnovi rusko-imperijalistički uticaj u istočnoj Evropi.
Zapad i jugozapad Francuske pogodile su poplave nakon prolaska oluje Nils i porasta vodostaja mnogih reka, a situacija je alarmantna u Žirondi, gde su polja, šume, putevi i kuće pod muljevitom vodom koja se izlila iz korita Garone, javljaju francuski mediji.
Politički deo trilateralnih mirovnih pregovora u Ženevi između Ukrajine i Rusije u kojima posreduju Sjedinjene Američke Države završen je za danas, ali se vojni predstavnici obe strane i dalje sastaju, rekao je za Rojters izvor upoznat sa situacijom.
"U razgradnji" to je bio naziv ovogodišnje Minhenske bezbednosne konferencije. Svet više nije isti kao pre, istakli su svetski lideri, upravo zato što nestaju stari mehanizmi i veze, a novi još nisu nastali.
Komentari (0)