Američka Agencija za sajber bezbednost (CISA), navodi da je samo u prošloj godini zabeležen porast broja tzv. KVA (Known Vulnerability) napada, kada hakerske grupe koriste već poznate propsute u softveru i hardveru, za gotovo trideset odsto.
Takođe, u velikom porastu su i napadi koji koriste tzv. Zero day propuste, koji koriste do sada nepoznate propuste u operativnim sistemima, velikim softverskim paketima i mrežnom hardveru.
Podaci o ovakvim propustima se često i prodaju na "Mračnom internetu" (Dark web), a cene idu, u zavisnosti od njihovih mogućnosti za korišćenje u napadima, od nekoliko stotina hiljada dolara, pa sve do nekoliko miliona, a hakerske grupe ih najčešće plaćaju kriptovalutama.
Iako se još uvek traže odgovorni za ove napade, prema saopštenju odgovornih u Londonu, pogođen je bio softverski sistem za ukrcavanja putnika (check-in) američke kompanije Collins Aerospace, koja je jedna od najvećih u ovom sektoru. Da sve bude još alarmantnije, ova kompanija je pre desetak dana dobila i ugovor sa NATO za napredne sisteme za planiranje i praćenje vazdušnog prostora.
Hakerski napad na ova tri aerodroma uticao je na otkazivanje letova za hiljade putnika. Ovo je posebno bitno budući da su u pitanju važni evropski aerodromi - kroz berlinski je prošle godine prošlo više od 25 miliona putnika, dok je Heathrow zabeležio više od sedam miliona putnika samo u letnjoj sezoni.
Poslednju deceniju sajber bezbednost - pojam koji danas obuhvata ne samo bezbednost na internetu i ličnih podataka korisnika, već i sigurnost industrije, trgovine, državnih institucija i zdravstva, postao je i česta tema u najvišim međunarodnim odnosima kako velikih sila, tako i manjih zemalja.
Kada je sada već davne 1985. godine predstavljen softver pod imenom AARON, kojeg je bio razvio britanski slikar Harold Koen, niko nije na to obraćao posebnu pažnju, ni u medijima, ni u javnosti.
Gde god da danas pogledamo - na ulici, radnom mestu, prevozu, restoranu - gotovo je sigurno da ćemo videti nekoga ko koristi svoj telefon. Ovaj uređaj je odavno prerastao svoj zvanični naziv "pametni telefon" (eng. smartphone), te je postao veran pratilac naših života - i poslovnih, i privatnih.
Stručnjaci upozoravaju i da su ovakvi napadi, iako relativno bezopasni samo pokazatelj koliko su važne softverske komponente u današnjem avio saobraćaju - od naručivanja karata putem onlajn usluga, preko sistema na aerodromima, sve do brojnih elektronskih sistema u samim avionima.
Sličan napad se dogodio i u februaru 2023, kada su hakeri napali sisteme za kupovinu karata sedam najvećih nemačkih avio prevoznika. U pitanju su bili DDoS napadi, kada se veliki broj mrežnih uređaja i kompjutera u jednom trenutku usmeri na jedan ili nekoliko web sajtova.
Takođe, hakeri sve češće koriste i Supply Chain (Lanac snabdevanja) napade, kada se iskoristi najmanje siguran deo kompjuterskog sistema. Ovakvi napadi se izuzetno teško sprečavaju, a funkcionišu tako što se u mreži na aerodromu, velikoj kompaniji ili državnim institucijama traži kompjuter koji je slabo (ili uopšte nije) zaštićen, kao ulaz prema drugim kompjuterima i vrednijom podacima i delovima sistema.
Kao što je to obično slučaj, i ovde je čovek najslabija karika, budući da se čak i u velikim sistemima često koriste lični memorijski uređaji ili smartfoni koji se povezuju sa službenim kompjuterima, a na taj način se veoma lako u mrežu mogu uneti različiti ransomware ili infostealer virusi.
Takođe, treba napomenuti i da u mnogim zemljama (naročito u Istočnoj Evropi) čitavi delovi kompanijskih ili državnih kompjuterskih sistema koriste stare i prevaziđen kompjutere i operativne sisteme, koji se zbog nedostatka novca ne unapređuju. Ovakvi stari operativni sistemi imaju na stotine slabih tačaka (eng. WCP), za koje hakeri znaju više od jedne decenije.
Pored avio-kompanija i aerodroma, poslednja decenija je bila obeležena i sve većim brojem napada na industrijske kompjuterske mreže. Ovakvi sistemi se nazivaju SCADA (Supervision, Control and Data Acquisition) i u brojnim industrijskim granama se koriste u celom procesu proizvodnje - od nabavke materijala, preko dizajna i razvoja proizvoda, samog proizvodnog procesa, sve do isporuke na tržište.
Foto: Envato
Ovi hakerski napadi su opasni zbog njihovog velikog ekonomskog uticaja - proizvodnja se usporava, a često i staje na nekoliko meseci, dok se različita oprema ne zameni. Takođe, SCADA napadi nisu samo fokusirani na kompjutere u fabrikama, već i na čitav niz kontrolera koji upravljaju samim mašinama.
Budući da postoji na stotine ovakvih PLC/IPC kontrolera različitih namena, proizvođača i godina proizvodnje, koji pak koriste na desetine različitih softvera, hakerske grupe, a sve češće i hakeri pojedinci, imaju pravi 'meni' mogućih propusta, i u softveru, i u hardveru. Takođe, budući da oni imaju veoma specifične namene većina PLC kompjutera nema detekciju samih napada ili promena u softveru, što dalje otežava njihovu detekciju.
Takođe, hakeri sve češće pribegavaju "otmici" čitavih industrijskih postrojenja, tražeći "otkup" u kriptovalutama, znajući da većina kompanija jednostavno ne može da priušti promenu čitave kompjuterske mreže i svih PLC kontrolera u proizvodnji.
Na ovaj način je krajem avgusta napadnuta fabrika Jaguar Land Rover u Velikoj Britaniji što je dovelo do usporenja proizvodnje i u drugim fabrikama u svetu. Napad je bio toliko veliki da se u njegovo rešavanje i smanjenje štete uključila i sama britanska Vlada.
Neki izvori i mediji u Londonu navode i da od prvog septembra nije proizveden nijedan automobil u JLR fabrikama, te da se nastavak proizvodnje očekuje oko 24. septembra.
Britansko udruženje proizvođača i prodavaca automobila (SMMT) je saopštilo da je "napad na Jaguar Land Rover veliki udar ne samo na britansku auto industriju već i na auto privredu u celini, te da pokazuje koliko su hakerski napadi na industrijske sisteme postali ozbiljni".
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Prošle nedelje zauvek su nas napustili Halid Bešlić i Zdravko Šotra. U „Tražim reč“ se sećamo njih — ali i Đorđa Balaševića, Olivera Dragojevića, Tošeta Proeskog Kultura sećanja nije samo istorija — to je ono što ostaje u nama. Lične priče, umetničko nasleđe i zajedničko pamćenje jednog vremena.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
Tara Koldžić (17), učenica trećeg razreda Pete beogradske gimnazije, osvojila je zlato na Konferenciji mladih naučnika na Tajlandu, zahvaljujući pronalasku inovativne metode za izolovanje vitamina B12. Tara je za Newsmax Balkans govorila o svojoj ideji koja do sada nije bila primenjena u nauci.
Predsednik Srpske liste Zlatan Elek izjavio je da je ta stranka na lokalnim izborima na Kosovu i Metohiji odnela ubedljivu pobedu u devet od 10 opština sa srpskom većinom, da u svih 10 opština ima dvotrećinsku većinu i da su četiri opštine severno od Ibra vraćene u srpske ruke.
Državni sekretar ministarstva zdravlja prof. dr Ivana Stašević Karličić, izjavila je da se, od kada je ministarstvo zdravlja pokrenulo program povratka medicinskih radnika iz inostranstva, u Srbiju vratilo više od 200 porodica.
Fudbalski savez Srbije prihvatio je ostavku, sada već bivšeg selektora, Dragana Stojkovića Piksija i on neće putovati sa ekipom na utakmicu kvalifikacija za Svetsko prvenstvo protiv Andore u utorak. "Orlove" će u toj utakmici voditi Zoran Mirković, ali bez četvorice strandardnih fudbalera.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ministar spoljnih poslova Marko Đurić pozdravili su puštanje na slobodu izraelsko-srpskog državljanina Alona Ohela, koji je bio u zatočeništvu Hamasa duže od dve godine.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp sleteo je avionom u Izrael, u danu kada se posle dve godine zarobljeništva u Gazi taoci vraćaju kući.
Kompanija Gugl u vlasništvu multinacionalnog tehnološkog konglomerata Alfabet, saopštila je da bi za Australiju bilo "izuzetno teško" da sprovede zakon koji zabranjuje osobama mlađim od 16 godina korišćenje društvenih mreža.
Dvadeset izraelskih talaca iz Gaze, koje je u zarobljeništvu držao palestinski militantni pokret Hamas, oslobođeno je, a među prvih sedam nalazi se Alon Ohel. Srpski državljanin je predat Crvenom krstu u Gazi, dok narod u Izraelu slavi, javio je Times of Israel.
Pre nekoliko trenutaka, predsednik SAD Donald Tramp krenuo je za Izrael avionom Air Force One. Neposredno pre ulaska u avion, Tramp je razgovarao s novinarima koji su ga čekali na stepenicama aviona.
Francuski premijer Sebastijan Lekornu objavio je spisak ministara nove vlade Francuske i poručio da će glavni cilj njegove druge vlade biti usvajanje budžeta za Francusku pre kraja godine.
Komentari (0)