Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Američka Agencija za sajber bezbednost (CISA), navodi da je samo u prošloj godini zabeležen porast broja tzv. KVA (Known Vulnerability) napada, kada hakerske grupe koriste već poznate propsute u softveru i hardveru, za gotovo trideset odsto.
Takođe, u velikom porastu su i napadi koji koriste tzv. Zero day propuste, koji koriste do sada nepoznate propuste u operativnim sistemima, velikim softverskim paketima i mrežnom hardveru.
Podaci o ovakvim propustima se često i prodaju na "Mračnom internetu" (Dark web), a cene idu, u zavisnosti od njihovih mogućnosti za korišćenje u napadima, od nekoliko stotina hiljada dolara, pa sve do nekoliko miliona, a hakerske grupe ih najčešće plaćaju kriptovalutama.
Iako se još uvek traže odgovorni za ove napade, prema saopštenju odgovornih u Londonu, pogođen je bio softverski sistem za ukrcavanja putnika (check-in) američke kompanije Collins Aerospace, koja je jedna od najvećih u ovom sektoru. Da sve bude još alarmantnije, ova kompanija je pre desetak dana dobila i ugovor sa NATO za napredne sisteme za planiranje i praćenje vazdušnog prostora.
Hakerski napad na ova tri aerodroma uticao je na otkazivanje letova za hiljade putnika. Ovo je posebno bitno budući da su u pitanju važni evropski aerodromi - kroz berlinski je prošle godine prošlo više od 25 miliona putnika, dok je Heathrow zabeležio više od sedam miliona putnika samo u letnjoj sezoni.
Poslednju deceniju sajber bezbednost - pojam koji danas obuhvata ne samo bezbednost na internetu i ličnih podataka korisnika, već i sigurnost industrije, trgovine, državnih institucija i zdravstva, postao je i česta tema u najvišim međunarodnim odnosima kako velikih sila, tako i manjih zemalja.
Kada je sada već davne 1985. godine predstavljen softver pod imenom AARON, kojeg je bio razvio britanski slikar Harold Koen, niko nije na to obraćao posebnu pažnju, ni u medijima, ni u javnosti.
Gde god da danas pogledamo - na ulici, radnom mestu, prevozu, restoranu - gotovo je sigurno da ćemo videti nekoga ko koristi svoj telefon. Ovaj uređaj je odavno prerastao svoj zvanični naziv "pametni telefon" (eng. smartphone), te je postao veran pratilac naših života - i poslovnih, i privatnih.
Stručnjaci upozoravaju i da su ovakvi napadi, iako relativno bezopasni samo pokazatelj koliko su važne softverske komponente u današnjem avio saobraćaju - od naručivanja karata putem onlajn usluga, preko sistema na aerodromima, sve do brojnih elektronskih sistema u samim avionima.
Sličan napad se dogodio i u februaru 2023, kada su hakeri napali sisteme za kupovinu karata sedam najvećih nemačkih avio prevoznika. U pitanju su bili DDoS napadi, kada se veliki broj mrežnih uređaja i kompjutera u jednom trenutku usmeri na jedan ili nekoliko web sajtova.
Takođe, hakeri sve češće koriste i Supply Chain (Lanac snabdevanja) napade, kada se iskoristi najmanje siguran deo kompjuterskog sistema. Ovakvi napadi se izuzetno teško sprečavaju, a funkcionišu tako što se u mreži na aerodromu, velikoj kompaniji ili državnim institucijama traži kompjuter koji je slabo (ili uopšte nije) zaštićen, kao ulaz prema drugim kompjuterima i vrednijom podacima i delovima sistema.
Kao što je to obično slučaj, i ovde je čovek najslabija karika, budući da se čak i u velikim sistemima često koriste lični memorijski uređaji ili smartfoni koji se povezuju sa službenim kompjuterima, a na taj način se veoma lako u mrežu mogu uneti različiti ransomware ili infostealer virusi.
Takođe, treba napomenuti i da u mnogim zemljama (naročito u Istočnoj Evropi) čitavi delovi kompanijskih ili državnih kompjuterskih sistema koriste stare i prevaziđen kompjutere i operativne sisteme, koji se zbog nedostatka novca ne unapređuju. Ovakvi stari operativni sistemi imaju na stotine slabih tačaka (eng. WCP), za koje hakeri znaju više od jedne decenije.
Pored avio-kompanija i aerodroma, poslednja decenija je bila obeležena i sve većim brojem napada na industrijske kompjuterske mreže. Ovakvi sistemi se nazivaju SCADA (Supervision, Control and Data Acquisition) i u brojnim industrijskim granama se koriste u celom procesu proizvodnje - od nabavke materijala, preko dizajna i razvoja proizvoda, samog proizvodnog procesa, sve do isporuke na tržište.
Foto: Envato
Ovi hakerski napadi su opasni zbog njihovog velikog ekonomskog uticaja - proizvodnja se usporava, a često i staje na nekoliko meseci, dok se različita oprema ne zameni. Takođe, SCADA napadi nisu samo fokusirani na kompjutere u fabrikama, već i na čitav niz kontrolera koji upravljaju samim mašinama.
Budući da postoji na stotine ovakvih PLC/IPC kontrolera različitih namena, proizvođača i godina proizvodnje, koji pak koriste na desetine različitih softvera, hakerske grupe, a sve češće i hakeri pojedinci, imaju pravi 'meni' mogućih propusta, i u softveru, i u hardveru. Takođe, budući da oni imaju veoma specifične namene većina PLC kompjutera nema detekciju samih napada ili promena u softveru, što dalje otežava njihovu detekciju.
Takođe, hakeri sve češće pribegavaju "otmici" čitavih industrijskih postrojenja, tražeći "otkup" u kriptovalutama, znajući da većina kompanija jednostavno ne može da priušti promenu čitave kompjuterske mreže i svih PLC kontrolera u proizvodnji.
Na ovaj način je krajem avgusta napadnuta fabrika Jaguar Land Rover u Velikoj Britaniji što je dovelo do usporenja proizvodnje i u drugim fabrikama u svetu. Napad je bio toliko veliki da se u njegovo rešavanje i smanjenje štete uključila i sama britanska Vlada.
Neki izvori i mediji u Londonu navode i da od prvog septembra nije proizveden nijedan automobil u JLR fabrikama, te da se nastavak proizvodnje očekuje oko 24. septembra.
Britansko udruženje proizvođača i prodavaca automobila (SMMT) je saopštilo da je "napad na Jaguar Land Rover veliki udar ne samo na britansku auto industriju već i na auto privredu u celini, te da pokazuje koliko su hakerski napadi na industrijske sisteme postali ozbiljni".
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li je datum održavanja vanrednih izbora najvažnija tema u Srbiji? Da li su promene realne i koliko je važan stav Brisela, Moskve ili Vašingtona? Da li će se najjače sile sveta dogovoriti ili planetu čekaju novi ratovi i ekonomska kriza? Odgovore tražimo od profesora Slobodana Samardžića.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-POSLEDNJI DANI KRALJEVINE I DEO
Mir koji je trebalo da zaustavi rat, zapalio je novi. Od mirovne konferencija do Versajskog sporazuma, svet ulazi u eru nepravde, krize i opasnih ambicija. Dok Adolf Hitler preuzima moć, a Anšlus briše granice, Jugoslavija ostaje sama, između saveza i pretnji.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Veliki kvar na primarnom snabdevanju električnom energijom celokupnog beogradskog vodovodnog sistema je popravljen, saopšteno je iz Javnog komunalnog preduzeća "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Policija u Kruševcu uhapsila je L. B. (19) i A. K. (18) zbog sumnje da su u gradskom parku noćas oštrim predmetom usmrtili mladića (22), koji je od zadobijenih povreda preminuo u bolnici.
Španski i francuski putnici otputovali su svojim domovima vojnim i državnim avionima, nakon što je kruzer MV Hondius pogođen hantavirusom, pristao na Kanarska ostrva.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da su iz beloruskog i ruskog pritvora oslobođena trojica poljskih i dvojica moldavskih državljana.
Telo jednog od dvojice američkih vojnika koji su pre više od nedelju dana nestali u vodama Maroka pronađeno je na obali, dok se za drugim pripadnikom američkih oružanih snaga i dalje traga, saopštila je američka vojska.
Jedan od petorice Francuza koji su evakuisani sa kruzera na kojem je registrovana pojava hantavirusa ima simptome bolesti, saopštio je francuski premijer Sebastijen Lekornu, navodeći da su sva petorica smeštena u striktnu izolaciju.
Američki predsednik predsednik Donald Tramp izjavio je da je Iran vojno poražen i da su njegove ključne vojne sposobnosti značajno oslabljene, ali da borba nije u potpunosti završena, dodajući da SAD neće dozvoliti Teheranu da dođe do nuklearnog oružja.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da rat sa Iranom "nije završen" i poručio da visoko obogaćeni uranijum mora biti uklonjen iz Irana, kao i da postrojenja za obogaćivanje uranijuma treba demontirati, uprkos krhkom primirju postignutom uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar izjavio je za Newsmax da američki predsednik Donald Tramp pokazuje izuzetno liderstvo u rešavanju pitanja iranskog nuklearnog programa.
Identifikovan je nulti pacijent oboleo od hantavirusa na kruzeru "MV Hondius", a u pitanju je sedamdesetogodišnji Holanđanin koji je bio ornitolog, kao i njegova supruga, sa kojom je putovao u nekoliko južnoameričkih zemalja.
Avion kompanije Frontijer udario je i usmrtio jednu osobu prilikom poletanja na pisti aerodroma u Denveru, saopštili su iz kompanije i uprave Međunarodnog aerodroma u tom američkom gradu.
Najmanje petnaest pakistanskih policajaca je poginulo nakon eksplozije automobila-bombe na policijskom punktu na severozapadu Pakistana, izjavio je zvaničnik regionalne policije za nemačku agenciju DPA, dodajući da su u napadu ranjene još tri osobe.
Komentari (0)