Gde god da danas pogledamo - na ulici, radnom mestu, prevozu, restoranu - gotovo je sigurno da ćemo videti nekoga ko koristi svoj telefon. Ovaj uređaj je odavno prerastao svoj zvanični naziv "pametni telefon" (eng. smartphone), te je postao veran pratilac naših života - i poslovnih, i privatnih.
Sa više od 7,2 milijarde aktivnih uređaja širom sveta - neki izvori navode i brojku od čak 7,43 milijardi, smartfoni su i daleko najčešće korišćena vrsta kompjutera u istoriji. Takođe, samo je jedan elektronski uređaj u istoriji češće korišćen, a u pitanju je - sijalica.
Na prvom mestu u svetu po broju aktivnih smartfona je, očekivano, Kina, gde ima oko 859 miliona aktivnih uređaja. Kina je, naravno, i najveći svetski proizvođač i izvoznik smartfona, tableta i različitih vrsta malih kompjutera, odakle dolazi 67 odsto svih telefona, a slede Južna Koreja, SAD, Indija, Japan i Tajvan.
Ipak, američki Apple i Google modeli smartfona se ne proizvode u SAD, već takođe na Dalekom Istoku - Kini, Vijetnamu, a sve češće i u Indiji. Šta više, najnoviji iPhone serije 17 će stizati mahom iz Indije, iz novih fabrika u Tamil Nadu i Bangaluru, čime Apple želi da smanji svoju zavisnost od proizvodnje u Kini.
Uloga smartfona
Jedan od ključnih faktora globalne zavisnosti od smartfona je i taj što je on odavno prevazišao svoje ime i prvobitnu namenu - da bude telefon. Zapravo, ta njegova uloga je danas postala samo jedna od brojnih funkcija, a aplikacije za dopisivanje, poput Telegrama, Signala, Vibera i WhatsApp-a su odavno prevazišle stare SMS poruke.
Smartfoni su, takođe, i uređaji sa kojih se najčešće pretražuje internet, te koriste različite društvene mreže. To se najbolje vidi i na primeru Google pretraživanja, gde čak 64 odsto svih pretraga dolazi sa mobilnih uređaja, dok samo 36 odsto dolazi sa kompjutera, bili oni laptop ili desktop.
Iako nam se danas čini da je internet oduvek bio tu, zapravo, on postoji tek tri decenije. Svetska "mreža svih mreža" u današnjem obliku kao World Wide Web, nastala je 1990. godine na institutu za nuklearna istraživanja CERN u Švajcarskoj.
U digitalnom dobu, gotovo svaki naš klik, pretraga ili objava ostavlja trag. Bilo da koristimo društvene mreže, pretražujemo internet ili kupujemo online, iza nas ostaje niz ličnih podataka koji se prikupljaju, obrađuju i često dele bez našeg potpunog znanja. Postoji li način da se ti podaci povuku?
Četiri nedelje nakon energetske krize, koja je ostavila bez struje veći deo Španije, ta zemlja se ponovo našla u mraku - ovoga puta digitalnom. Mobilni operateri su "pali", ostavivši milione građana bez interneta i signala. Širom Evrope se postavlja pitanje - da li smo previše vezani za internet?
Oko 80 odsto korisnika društvenih mreža im pristupa putem svojih telefona, dok gotovo 98 odsto ukupnih korisnika društvenih mreža to u nekom trenutku čini sa mobilnih uređaja. Slično važi i za ceo Internet, gde se različitim web sajtovima i onlajn uslugama u oko 64 odsto slučajeva pristupa sa mobilnih uređaja.
Danas praktično postoje "apilkacije za sve" - Play Store prodavnica za Android uređaje ima oko 2,06 miliona aplikacija, dok Apple App Store prodavnica za iPhone i iPad ima nešto manje, oko 1,98 miliona aplikacija.
Aplikacije se danas koriste za najrazličitije namene - od fotografije, pristupa i pretrage interneta, video igara, društvenih mreža, slušanja muzike i gledanja videa, navigacije, pa sve do programiranja, naučnih istraživanja i razvoja modela veštačke inteligencije. Smartfoni danas nisu samo kompjuteri, već i - super kompjuteri.
Novi smartfon srednje klase je stotinama puta brži od modernog kompjutera od pre samo dve decenije, dok su telefoni visoke klase po mogućnostima obrade podataka u rangu današnjih novih kompjutera. Zanimljivo je i da je čak i današnji najjeftiniji smartfon oko dva miliona puta brži od Apollo AGC, kompjutera koji je upravljao letom i spuštanjem astronauta na Mesec.
Digitalna zavisnost
Ovolika rasprostranjenost smartfona je, neizbežno, dovela i do pojave prave zavisnosti. Jedna od najboljih odlika ovakvih uređaja - njihova mala veličina i težina, ispostavilo se, je i jedna od njihovih najvećih mana.
Gotovo 60 odsto Amerikanaca navodi da je u manjoj ili većoj meri zavisno od korišćenja smartfona, dok statistika pokazuje da se za telefonom posegne prosečno oko 144 puta u roku dana. Oko 44 odsto Amerikanaca navodi i da osećaju anksioznost kada su bez svog smartfona duže od par sati.
Slična statistika je u u zemljama Evropske unije - oko 55 odsto korisnika navodi da ne može da provede više od sata bez proveravanja svog telefona ili tableta. Evropski parlament je još pre dve godine pozvao na donošenje novih, strožih propisa, kako bi se države članice izborile sa sada već sveprisutnom digitalnom zavisnošću (eng. digital addiction).
Foto: Envato
Ipak, to je lakše reći nego učiniti, budući da su većina, a svakako one najpoznatije i najčešće mreže i aplikacije, dizajnirane "od nule" tako da što duže vremena korisnika zadrže unutar aplikacije, najčešće kako bi mu prikazivale što više reklamnog sadržaja, od kojih dolazi i većina zarade čak i najvećih tehnoloških giganata, kao što su Google, Facebook, Amazon i drugi.
Ono što je takođe zanimljivo je i da postoje velike sličnosti u navikama korisnika smartfona, bez obzira gde se u svetu nalaze. Tako je gotovo 88 odsto ispitanika u različitim istraživanjima navelo da obavezno provere svoj telefon u prvih pola sata kada se probude, a čak 44,3 odsto i u prvih deset minuta. Oko 53 odsto ispitanika takođe je navelo da godinama nije bilo duže od 24 sata bez pristipa svom smartfonu, tabletu ili kompjuteru.
Psiholozi i tehnološki stručnjaci navode da je jedan od najčešćih simptoma zavisnosti od smartfona i mobilnih uređaja proveravanje uređaja čak iako nema nikakvih aktivnosti, notifikacija i novog sadržaja na aplikacijama. Ako se na mobilnom uređaju provodi više od tri sata u toku dana, to je gotovo siguran znak da smo "digitalni zavisnici".
Kako ostaviti svoj smartfon
Ipak, iako je najčešći savet stručnjaka da se vreme ispred smartfona ili tableta upotrebi za druge aktivnosti, u praksi to nije tako lako izvesti. Naime, smartfon je već dugo godinama postao i posao koji nosimo sa nama kući - email, kontakt sa kolegama i planiranje narednog radnog dana se odavno preselilo u smartfon, a u nekim industrijama je postalo i potpuno normalno koristiti poslovni email za komunikaciju - u bilo koje doba dana.
Takođe, globalna pandemija koronavirusa pre nekoliko godina je dovela do druge pandemije - video poziva i onlajn sastanaka. Ovakav vid poslovne komunikacije je danas postao praktično podrazumevan, a virtuelni sastanci na telefonima i tabletima se često održavaju i nakon kraja radnog vremena.
Slično je i u privatnom životu - dostupnost u bilo koje doba je postalo takođe gotovo podrazumevano, a veliki broj ljudi nema razumevanja ako im se za kratko vreme ne odgovori. Ovo je takođe jedan od glavnih faktora digitalne zavisnosti - većina korisnika je jednostavno prinuđena da koristi većinu (a često i gotovo sve) aplikacija i mreža za komunikaciju, te moraju da provere email na Gmailu, poruke na Viberu i Whats Appu, objave na Facebooku i Instagramu... A kada (konačno) dođe vreme za odmor i opuštanje, smartfon je opet tu - za slušanje muzike na aplikacijama poput Spotify, gledanje videa na YouTube ili Netflix, ili igranje neke od brojnih igrica.
Psiholozi za ovo imaju i stručan naziv - FOMO (eng. Fear of missing out) ili "strah od izostavljenosti", jer su mobilni uređaji i aplikacije vremenom postali toliko veliki deo naših života, da se osećamo izostavljeno ako stalno ne proveravamo uređaje. Jedno od dobrih rešenja je da se koriste samo najbitnije aplikacije i mreže, tj. one na kojima imamo najveću broj prijatelja, kolega i članova porodice.
Takođe, drugi dobar način za smanjene digitalne zavisnosti je TBU (eng. Time based usage) - treba odrediti tačno određene vremenske intervale u kojima proveravamo uređaje, npr. svakih pola sata, te odrediti 'vreme bez uređaja', najbolje kada se oni pune - kada je uređaj na punjaču, onda ga ne koristimo.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li ćemo ipak ove jeseni na izbore ili čekamo sledeću godinu? Ko je bolje iskoristio leto - vlast, studenti ili opozicija? Da li će eventualne sankcije NIS-dovesti do ekonomske krize u zemlji i koje mere spremaju Vlada Srbije i naša diplomatija?
Srednjoškolci iz Srbije briljirali su na prvoj Međunarodnoj olimpijadi iz sajber bezbednosti održanoj u Singapuru. U konkurenciji više od 130 takmičara iz sveta osvojili su dve zlatne i dve bronzane medalje. Jednu od zlatnih medalja poneo je đak treće godine Tehničke škole u Čačku Jovan Jovanović.
Građani EU i Srbije od kraja 2025. godine mogli bi da imaju ličnu kartu, vozačku dozvolu i zdravstvenu knjižicu u svom telefonu. Novi sistem digitalnih identiteta uvodi se usklađivanjem sa evropskom uredbom "Eidas 2.0".
Oko 5.20 časova, na državnom putu između Pančeva i Banatskog Novog Sela dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba izgubila život, a druga zadobila teške telesne povrede.
Policija i BIA, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Smederevu, uhapsili su 11 osoba sa područja Velike Plane i Beograda zbog sumnje da su učestvovali u organizovanoj grupi koja je na teritoriji Francuske i Nemačke širila rasnu i versku mržnju, te počinila niz krivičnih dela.
Muškarac iz Frankfurta osvojio je 15,3 miliona evra na lutriji, ali je to otkrio tek nakon šest meseci, kada je zaboravljeni listić pronašao u džepu kaputa, saopštila je kompanija Loto Hesen.
Zamislite građevinu toliko masivnu da može za par centimetara izbaci čitavu planetu iz njene prirodne ravnoteže. Upravo to je uspela da uradi kineska brana "Tri klisure", koja je pomerila osu rotacije Zemlje za dva centimetra i produžila dužinu naših dana.
Većina nas je bar jednom koristila aluminijsku foliju za umotavanje ostataka hrane ili pakovanje obroka za poneti. Iako se često smatra praktičnim i brzim rešenjem, stručnjaci upozoravaju da aluminijska folija zapravo nije najbezbedniji način za skladištenje hrane.
U tekstu doc. dr Petra Ristića, endokrinologa, saznajte šta se dešava u organizmu, koji su simptomi i kako se insulinska rezistencija povezuje sa gojaznošću, dijabetesom tip dva i bolestima srca.
Italijanska modna kuća Đorđo Armani predstavila je večeras poslednju kolekciju na kojoj je radio preminuli osnivač i dizajner Đorđo Armani, u Brera umetničkom muzeju u centru Milana.
Komentari (0)