Predsednik Irana: Žene imaju pravo da odlučuju o nošenju hidžaba
Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je da žene u Iranu imaju pravo da odlučuju o nošenju hidžaba i osudio prakse prisilnog sprovođenja te odredbe.
Izvor: NBC News
27.09.2025. 12:20
Foto: AP/Vahid Salemi
"Ljudska bića imaju pravo da biraju", rekao je Pezeškijan u intervjuu za NBC News, govoreći o slučaju Mahse Amini čija je smrt 2022. godine nakon privođenja zbog navodnog neprikladnog oblačenja izazvala masovne proteste širom zemlje.
Predsednik je rekao da "to nije smelo da se desi" i kritikovao je nadležne organe da nisu dovoljno upravljali i sprovodili mere.
Ipak, Pezeškijan je rekao da ima ograničenu moć da zaustavi snage bezbednosti koje sprovode hapšenja i represivne mere - poteze koje su vlasti opravdale bezbednosnim razlozima i ratom u regionu.
Iran bi mogao da održi direktne razgovore o nuklearnoj tehnologiji sa Sjedinjenim Američkim Državama ako budu ispunjeni uslovi, izjavio je prvi potpredsednik Irana Mohamadreza Aref, javili su iranski državni mediji.
Grupe za ljudska prava izveštavaju o masovnim hapšenjima etničkih i verskih manjina i migrantima.
Na pitanje o izveštajima o intenzivnim građevinskim radovima na planini u blizini Natanza, koje su američki mediji objavili na osnovu komercijalnih satelitskih snimaka, Pezeškijan je rekao da su nuklearni inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) dobrodošli u Iran i pozvao da se inspekcije obave "na terenu" umesto da se donose zaključci na osnovu fotografija.
Foto: AP/Markus Schreiber
Satelitski snimci, prema izveštajima analitičara, pokazuju povećanu građevinsku aktivnost i radove na tunelima na lokaciji Kuh-e Kolang Gaz La, što stručnjaci tumače kao pokušaj Teherana da obezbedi podzemne kapacitete koji bi bili manje ranjivi na napade "razbijanjem bunkera".
Iranske vlasti nisu zvanično potvrdile namenu radova.
Pezeškijan je takođe kritikovao potencijalnu eskalaciju u regionu i upozorio da bi postupci američkog predsednika Donalda Trampa mogli da "zapale" situaciju.
"Ne tražimo rat, ali ko god nas napadne, mi ćemo pružiti najjači odgovor", poručio je iranski predsednik.
Foto: Tanjug/AP/Vahid Salemi
Pezeškijan i njegov ministar spoljnih poslova Abas Arakči proteklih dana pokušavali su da ubede članice SB da odlože ponovno uvođenje sankcija.
Iranski predsednik je u intervjuu ponovio versku liniju najvišeg vođe ajatolaha Alija Hamneija, navodeći da je traženje nuklearnog oružja "haram" i da Iran ostaje spreman na saradnju s IAEA ukoliko joj se omoguće neometane inspekcije.
Ipak, posmatrači upozoravaju da politički pritisci i unutrašnje podele ograničavaju prostor za promene.
"Udarili su nas zato što su želeli da nas ubiju kao i sve ostale. Ne plašimo se smrti i mučeništva. Živeli smo svoje živote. Ja sam živeo svoj život", rekao je.
Što se tiče njegove povređene noge, Pezeškijan je rekao: "Nije bilo ništa posebno".
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Janaki Mitrovski, pravnik komentariše odluku vlade Severne Makedonije da predloži Nenada Saveskog za novog javnog tužioca, dok Skupštine razmatra da li je potreban novu zakon o javnom tužilaštvu. Nakon sedam mjeseci na čelu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, direktor otkriva kako je zatekao zastrašujuće stanje iza bivše direktorice Sebije Izetbegović. To bi se uskoro moglo promijeniti. Vraća se struja, otvaraju se nove klinike, ulažu se milioni. Crna Gora biće uskoro jedina drzava u regionu koja ima zakon o stalnom sezonskom radniku. Zakon je Vlada već usvojila, a uskoro bi trebalo da dobije zeleno svjetlo i Skupštine. Zakon predvidja da će sezonci raditi najmanje pola godine, a drugu polovinu godine dobijaće od države naknadu od 120 eura i od poslodavaca puno zdravstveno i penzijsko osiguranje.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Bolne menstruacije, hronični bol, problemi sa začećem - a dijagnoza često kasni godinama. Endometrioza pogađa veliki broj žena u reproduktivnom periodu, ali se o njoj i dalje malo govori. Šta je zapravo endometrioza, zašto nastaje i kako utiče na kvalitet života i plodnost žena? Koliko je teško doći do dijagnoze i adekvatne terapije? O ovoj temi za emisiju „Tražim reč“ govore specijalista ginekologije i akušerstva Aleksandar Dobrosavljević, pevačica Vanja Topalović Varja i Jelena Pak, naturopata i predstavnica udruženja žena Žuto uže.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Norveška policija uhapsila je trojicu muškaraca, tri brata iračkog porekla, u dvadesetim godinama osumnjičenih za teroristički bombaški napad nakon eksplozije ispred Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Oslu tokom noći između subote i nedelje, saopštili su lokalni zvaničnici.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne strane i Irana s druge svakodnevno košta turistički sektor Bliskog istoka oko 515 miliona evra, pokazuju procene Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC).
Američki Federalni istražni biro (FBI) upozorio je policiju u Kaliforniji da bi Iran mogao da uzvrati na američke napade lansiranjem dronova na Zapadnu obalu SAD, ali predsednik Donald Tramp je rekao da ga takvi potencijalni napadi ne zabrinjavaju.
Sa jednim listom pergamenta i 56 potpisa, Amerika je započela najveće političko putovanje u ljudskoj istoriji, rekao je predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp. Deklaracija o nezavisnosti potpisana je 1776. godine kada su se američke kolonije odvojile od Ujedinjenog Kraljevstva.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je jednoglasno da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posledice globalnih poremećaja u snabdevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je direktor te organizacije Fatih Birol.
Ormuski moreuz na Bliskom istoku neprohodan je od napada SAD i Izraela na Iran. Reč je o najprometnijem pomorskom kanalu za transport nafte kroz koji u normalnim okolnostima mesečno prolazi oko 3.000 brodova i oko 20 odsto svetske nafte.
Češki planinar preživeo je pad sa visine od oko 600 metara sa planine Risi, najvišeg vrha u Poljskoj, zadobivši samo lakšu povredu malog prsta, preneli su lokalni mediji.
Komentari (0)