Zatvorska kazna bivšem predsedniku Nikoli Sarkoziju produbila podele u Francuskoj
Zatvorska kazna izrečena bivšem francuskom predsedniku Nikoli Sarkoziju produbila je podele u zemlji oko toga kako sudije postupaju u slučajevima političkog kriminala.
Izvor: Tanjug
27.09.2025. 18:21
Foto: Tanjug/AP/Christophe Ena
Zatvorska kazna za Sarkozija izrečena je u trenutku dok se liderka krajnje desnice Marin Le Pen priprema da pokuša da poništi presudu za proneveru i kandiduje se za predsedničku funkciju 2027, piše Rojters.
Pariski sud je u četvrtak šokirao političku scenu kada je Sarkoziju izrekao petogodišnju kaznu zatvora za krivičnu zaveru u vezi sa pokušajem prikupljanja sredstava za kampanju iz Libije, navodi agencija.
Sarkozi će tako biti prvi predsednik Francuske posle Drugog svetskog rata koji će biti zatvoren.
Ludovik Frija, predsednik USM-a, najvećeg sindikata koji zastupa francuske tužioce i sudije, rekao je da presuda pokazuje da niko nije iznad zakona, iako neki mogu da dovode u pitanje motiv sudova.
"Biće jasno da postoji pre i posle ove odluke. U istaknutim političko-finansijskim suđenjima, neki vide sudije kako stupaju na političku scenu. Ono što mi je žao je što... prečesto ovo postaje dimna zavesa koja odvraća pažnju od stvarno počinjenih dela", rekao je Frija.
Kada je Sarkozi napustio sud, ponovio je da je nevin i rekao da će presuda podriti poverenje u francuski pravosudni sistem.
"Ono što se danas dogodilo... ima izuzetnu težinu po vladavinu prava i poverenje koje ljudi mogu imati u pravosudni sistem", kazao je Sarkozi.
Kazna zatvora za Sarkozija je izvršna i bivšem predsedniku je dato kratko vreme da uredi svoje obaveze, ali mu nije dozvoljeno da izbegne zatvor dok traje žalbeni postupak, kao što su to neki francuski političari činili u prošlosti.
Žalba mogu trajati godinama
Žalbe mogu trajati godinama, što stvara osećaj nekažnjivosti za one na vlasti, pa sudije sve češće izriču izvršenje kazne pre žalbenog postupka, koje počinju odmah, rekli su advokati i političari za Rojters.
Kao znak napetosti, Pariško tužilaštvo je saopštilo da je pokrenulo istragu zbog pretećih poruka upućenih predsedavajućem sudiji u presudi protiv Sarkozija.
Šef katedre za patološku fiziologiju na Sečenovskom univerzitetu u Moskvi prof. dr Sergej Boljević rekao je da je MRNK vakcina personalizovana i pokazala je visoke rezultate u prekliničkom ispitivanju.
Radnik preduzeća JKP "Čistoća" u Novom Sadu podlegao je povredama zadobijenim prilikom obavljanja redovnih aktivnosti u bravarskoj radionici tog preduzeća, kada su se otkačila zadnja vrata kamiona i priklještila ga.
Glavna sudija u presudi protiv Le Pen ranije ove godine, takođe, je dobila pretnje i dobila je policijsku zaštitu. Marin Le Pen, liderka krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN), dobila je "izvršnu presudu pre okončanja žalbenog postupka" u martu, kada je osuđena za proneveru sredstava EU.
Dobila je petogodišnju političku zabranu da se kandiduje za javne funkcije. Le Pen, čija će žalba u januaru odrediti da li može da se kandiduje na predsedničkim izborima 2027, rekla je da presuda Sarkoziju pokazuje da "generalizacija izvršnih presuda pre okončanja žalbenog postupka od strane određenih sudova predstavlja veliku opasnost".
Izvori iz pravosuđa rekli su da su slučajevi Le Pen i Sarkozija različiti i da nije moguće predvideti kako će jedan uticati na drugi.
1. Dojava o bombi u školama u R. Srpskoj, uz preteći mejl: ''Mi smo Islamska država, uspostavićemo kalifat''. 2. Skupština Srbije izabrala sudije Ustavnog suda. Gosti jutra advokat Jugoslav Tintor i advokatica i narodna poslanica Jelena Pavlović. 3. Koliki je uticaj književnosti na mlade danas i zašto se u pojedinim školskim distriktima Sjedinjenih Američkih Država zabranjuju knjige? Gost emisije ''Otvori oči'' književnik, Uroš Petrović.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Rečenicu da mir u Ukrajini nikad nije bio bliži, čujemo u poslednjih par dana iz skoro čitavog sveta. Ponavljaju i Ukrajinci, i Evropljani, i Amerikanci... Kažemo skoro, jer od Rusa još nismo dobili sličan komentar. Naprotiv, u išečkivanju informacije o tome šta je dogovoreno u Berlinu, nastavljaju rat na dvevnom nivou. Dokle? Stav dana, gosti novinar Slobodan Reljić i diplomata Zoran Milivojević
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Da li smo zaboravili suštinu slave? Da li je to porodični ili verski praznik? Na koji način nas preterivanje u slavlju udaljava od vere? Za emisiju „Tražim reč“ govore sveštenici Boško Savić i Dušan Erdelj i etnolog Saša Srećković.
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) upozorio je na novi pokušaj prevare penzionera u Inđiji putem telefonskih poziva u kojima se od njih traži da kupe određene proizvode (prekrivače, dušeke i slično) kao uslov da bi im bila isplaćena povišica penzije.
Telo utopljenika pronađeno je na obali reke Veliki Rzav kod Arilja, odakle su ga izneli pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice Arilje, saznaje portal Newsmax Balkans.
U požaru koji se noćas dogodio u Rajkovoj ulici broj 8 na Bežanijskoj kosi stradao je muškarac starosti 34 godine, rečeno je Tanjugu u beogradskoj Hitnoj pomoći.
Upravni odbor Kenedi centra za scenske umetnosti izglasao je da se ta institucija preimenuje i ponese ime bivšeg američkog predsednika Džona F. Kenedija i aktuelnog predsednika SAD Donalda Trampa.
Više hiljada građana Bugarske protestovalo je u Sofiji i ostatku zemlje protiv vlade u ostavci, zahtevajući poštene izbore i reformu pravosuđa kako bi se suzbila ono što opisuju kao "endemska korupcija u najsiromašnijoj članici Evropske unije".
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbu kojom se ubrzava reklasifikacija kanabisa, odnosno kojom se marihuana premešta u nižu kategoriju kontrolisanih supstanci, čime se otvara put da američka Uprava za hranu i lekove (FDA) detaljnije prouči njegove moguće medicinske primene.
Istoričar Vukašin Zorić ocenjuje da se nova američka Strategija nacionalne bezbednosti može opisati kao "koncept bez razrađenih detalja", koji će u praksi zavisiti od trenutnih političkih odluka Bele kuće.
Više osoba poginulo je u padu aviona koji se srušio tokom sletanja na regionalni aerodrom u američkoj saveznoj državi Severnoj Karolini, saopštili su zvaničnici.
Demokrate u Odboru za nadzor Predstavničkog doma SAD objavile su novu seriju fotografija u vezi sa seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, uključujući putne isprave i lične dokumente iz više zemalja i snimke poruka koje pominju 18-godišnju osobu iz Rusije i ponudu od 1.000 dolara po devojci.
Vojni sud u Rusiji osudio je beloruskog državljanina Sergeja Jeremejeva na 22 godine zatvora zbog, kako je navedeno, dizanja u vazduh dva teretna voza u Sibiru 2023. godine po nalogu ukrajinskih obaveštajnih službi.
Briselska oholost na vrhuncu, dobro je što predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije učestvovao u toj predstavi, tako je mađarski premijer Viktor Orban opisao dešavanja u Briselu u kojem je u sredu održan Samit EU-Zapadni Balkan.
Protest poljoprivrednika iz više evropskih zemalja u Briselu, organizovan protiv sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i zemalja Merkosura, prerastao je u nasilne sukobe sa policijom, preneo je portal VRT.
Komentari (0)