Ko su Anonimusi, hakeri koji su "objavili rat" Kremlju
Globalna tehnološka zajednica je nedavno ostala zatečena velikim brojem snimaka ekrana koji su sadržali na hiljade IP adresa, fajlova, kao samu i internu strukturu ruske državne kompjuterske mreže.
"Preuzeli smo većinu servera u Kremlju" glasila je kratka objava uz same slike. Informacija je prvo objavljena na nalogu na mreži X, iza kojeg stoji francuski deo globalne grupe Anonimni (eng. Anonymous), koji se na internetu najčešće potpisuju skraćenicom ANON.
Iako su brojni stručnjaci u prvo vreme izrazili svoje sumnje uopšte u mogućnost ovakvog hakerskog napada, ubrzo je stigao još jedan snimak sa ekrana hakera "I cela njihova pod-mreža je oborena".
To u praksi znači da hakeri nisu samo stigli do glavnih servera i sistema za skladištenje podataka, već i do drugih manjih mreža koje su povezane sa glavnom mrežom u Kremlju. Ovo je samo jedan od napada grupe Anonymous na ruske mreže, a ona je "objavila rat" zvaničnom Kremlju još pre početka sukoba u Ukrajini.
Međunarodna organizacija koja ne postoji
Iako se više od decenije u svetskim medijima o grupi Anonymous / ANON izveštava kao o "klasičnoj" hakerskoj grupi koja ima članove iz mnogih zemalja širom sveta, to zapravo nije tačno. "Anonimni" su najpribližnije definiciji "kolektiva", dobrovoljnog angažovanja za postizanje nekog cilja, u ovom slučaju u sajber prostoru na internetu.
Ovaj kolektiv nema svog "šefa' niti 'vođu", a na svetskom nivou je uglavnom podeljen na manje "nacionalne ogranke", koji rade nezavisno jedni od drugih, ali se često udružuju i u veću grupu za postizanje globalalnih ciljeva, poput već pomenutog sajber napada na sisteme Kremlja.
Stručnjaci za sajber bezbednost najčešće "Anonimne" nazivaju "haktivistima" (kombinacija reči haker i aktivista), što oni u suštini i jesu - međunarodna, labavo povezana grupa stručnjaka za kompjuterske mreže, softver i bezbednost, koji su okupljeni oko zajednički proklamovanih i prihvaćenih ciljeva.
Iako se do danas ne zna od kada tačno ova grupa postoji, ona je u svetskim okvirima postala poznata 2003, kada su izvršeni prvi hakerski napadi na (tada primitivnom) internetu, a na oborenim sajtovima je bila ostavljena slika sa logom "Anonimnih" - modifikovana zastava Ujedinjenih nacija sa znakom pitanja.
Tokom više od dve decenije, grupa je veoma često počela da kao svoj simbol koristi i masku iz stripova i filmova "V for Vendetta" (Osveta), koju nosi lik Guy Fawkes. Ova maska je danas opšte prihvaćeni simbol u svetu za sve hakere, ne samo za pripadnike grupe Anonymous.
Hakerski napadi na pametne telefone ugrožavaju korisnike i njihove podatke, koji na crnom tržištu vrede hiljade dolara, stoga je važno znati kako se zaštititi. Nove generacije smartfon telefona i kompjutera dobijaju nove opcije, poput ugrađenih mogućnosti veštačke inteligencije na samom uređaju.
Iako se najčešće u svetskim medijima o velikim hakerskim napadima govori samo kroz prizmu tehnoloških vesti, u stvarnosti hakerski napadi mogu biti usmereni na bilo koju kompaniju, državnu instituciju, pa čak i na servise za filmove ili video igre.
Iako se internet najčešće posmatra kao savremeni način globalne komunikacije, kako poslovne, tako i privatne, često se zaboravlja da su na internetu bazirane brojne kompanije i usluge, u kojima širom sveta radi preko dvesta miliona ljudi.
Tokom godina se o ovoj grupi prenosilo mnogo više dezinformacija i netačnih tvrdnji, nego li činjenica. Iako je poznato da najviše hakera ima iz SAD i Velike Britanije, te Francuske, niko ne zna ni tačan broj, niti ko su sami članovi (barem na vrhu) ovog kolektiva. To je verovatno i zbog toga što vrha mreže zapravo i nema, niti postoji "struktura naređivanja".
U prvim godinama rada sajta WikiLeaks, koji je objavljivao poverljive i tajne dokumente, pre svega Vlade SAD, ali i iz celog sveta, na internetu je veoma popularna bila teorija da je osnivač WikiLeaks Džulijan Asanž (Julian Assange) zapravo i jedan od vođa "Anonimnih", te su pobornici rada WikiLeaks često koristili Guy Fawkes maske. Ipak, grupa je tada zaista i podržavala Asanža - krajem 2010. napadnuti su kompjuterski sistemi velikih finansijskih institucija u SAD koje su uskratile usluge WikiLeaksu.
Foto: Tanjug/AP/Pascal Bastien
Među najveće "uspehe" grupe Anonymous /ANON je Cablegate, objavljivanje desetina hiljada poverljivih izveštaja preko 140 američkih ambasada i konzulata koje su slali Stejt departmentu. Od 2010 do 2014 je objavljeno više od 250 hiljada ovakvih dokumenata, što se i danas smatra najvećim curenjem ne samo diplomatskih, već i državnih dokumenata u istoriji. Takođe, 2012 je u više navrata napadnuta globalna analitička kuća Stratfor, iz koje je ukradena kompletna sadržina servera - više od pet milona emailova, te 20 hiljada poverljivih izveštaja za Vladu SAD.
Mnogi tehnološki stručnjaci smatraju "Anonimne" takozvanim "belim hakerima" (eng. White Hat Hackers) koji ne vrše hakerske napade zbog novca ili neke druge koristi, već najvećim delom otkrivaju afere velikih kompanija ili institucija u svetu, a veoma često napadaju i sisteme "pravih" hakera, koji se bave iznudama i kriminalom na internetu.
Odmah po početku sukoba u Ukrajini, svi ANON nalozi na internetu su sinhronizovano objavili da će početi napade na ruske mreže i sisteme. Iako zvanična Moskva to ni danas priznaje, postoje brojni dokazi da su "Anonimni" izveli veliki broj napada na kompjuterske sisteme koji se koriste za transport ruskog gasa. "Anonimnima" su se ubrzo pridružile i druge slične grupe, poput Poljske Squad 303, koja je vršila napade na ruske mreže još od invazije na Krim 2014. godine.
I sam Kremlj se duže od jedne decenije u velikoj meri oslanja na hakerske napade, koji najčešće potiču od strane grupa povezanih sa službama FSB i GRU, a od početka sukoba u Ukrajini sve češće i sa SVR (Spoljna političko-diplomatska služba). Najpoznatija je svakako Fancy Bear, koju Američka nacionalna agencija za sajber bezbednost (CISA) naziva "jednom od najbolje organizovanih državnih hakerskih grupa na svetu" (takozvane APT grupe, Active Persistent Threats).
I Francuska nacionalna služba za sajber bezbednost CERT-Fr navodi da su na tlu EU ruske hakerske grupe vodeće po broju napada, kojih je do sada bilo najmanje 1.300. U julu ove godine Europol je sa međunarodnim partnerima uspeo da u najvećem delu obori rusku hakersku mrežu NoName057 koja je vršila napade u Ukrajini, kao i u zemljama EU. Američki FBI, pak, smatra da je NoName057 zapravo grupa 29155 unutar ruske službe GRU. Pripadnici grupe 29155 su na crvenoj poternici SAD, a za informacije o njima je ponuđena nagrada od čak 10 miliona dolara.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
STAV DANA (R)
Kakva je budućnost crnogorske vlade nakon odluke Demokratske narodne partije da povuče podršku i dva člana kabineta? Da li je Crna Gora pred novom političkom i društvenom krizom? Zbog čega se zanemaruju zahtevi prosrpskih stranaka da srpski jezik postane zvanični i da se reše pitanja trobojke i dvojnog državljanstva? Koje su nove koalicije na pomolu zbog pokušaja opozicije da sruši kabinet Milojka Spajića? Gosti Stava dana istoričari iz Beograda i Podgorice, Aleksandar Raković i Aleksandar Stamatović.
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u brzoj i efikasnoj akciji po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. G. (56) iz Niša zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Požarevcu uhapsili su R. A. (72) iz okoline Golupca, zbog sumnje da je 4. februara ubio svog dve godine starijeg brata, saznaje portal Nesmax Balkans.
Inspektori novosadske kriminalističke policije uhapsili su B. P. (22), N. M. (31) i S. B. (27) kada su pretresom automobila na teritoriji Beograda pronašli 80 kilograma marihuane, manju količinu kokaina i novac za koji se sumnja da potiče od prodaje narkotika.
Službenici Uprave carina, u saradnji sa policijom, pronašli su tovar sa više od milion tableta psihoaktivnih lekova "bensedin" i "ksalol", saopštila je ta uprava.
Francusko finansijsko tužilaštvo saopštilo je da je pokrenulo istragu protiv bivšeg francuskog ministra kulture Džaka Langa i njegove ćerke Karolin zbog sumnje na, kako se navodi, "tešku poresku prevaru pranja novca".
Još jedna sedmica napetosti u Zaljevu. Iran i Sjedinjene Američke Države održali su indirektne razgovore u Omanu o nuklearnom programu Teherana, mesecima nakon američkih napada na iranske objekte.
U Bangladešu je prijavljen prvi smrtni slučaj od virusa nipa u 2026. godini, a zvaničnici su saopštili da je reč o ženi koja je preminula nakon što je konzumirala sok od sirove urme.
Južnokorejska platforma za trgovinu kriptovalutama greškom poklonila je kupcima bitkoine vredne više od 40 milijardi dolara, nakratko ih učinivši multimilionerima.
Direktor pogrebnog preduzeća u Koloradu Džon Holford (46) osuđen je na 40 godina zatvora nakon što je uhapšen kada je u njegovom preduzeću pronađeno skoro 200 tela u stanju raspadanja.
Grčke vlasti privele su danas 313 osoba u raciji u univerzitetskom kampusu u Solunu nakon što je rano izvršen napad na policiju za suzbijanje demonstracija kada je bačeno više od 100 Molotovljevih koktela, a svi privedeni su pušteni bez podizanja optužnice.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Mađarska neće učestvovati u vojnom sukobu u Ukrajini, baš kao što je svojevremeno odbila da dozvoli da bude uvučena u borbe u Jugoslaviji 1999. godine u NATO agresiji.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su SAD postavile junski rok za postizanje dogovora s Rusijom o završetku rata. Dok pregovori traju, Rusija nastavlja napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, prisiljavajući nuklearne elektrane da smanje proizvodnju.
Komentari (0)