Iako se najčešće u svetskim medijima o velikim hakerskim napadima govori samo kroz prizmu tehnoloških vesti, u stvarnosti hakerski napadi mogu biti usmereni na bilo koju kompaniju, državnu instituciju, pa čak i na servise za filmove ili video igre.
Hakerski napadi su odavno postali i relativno česti i u političkim kampanjama - izborni tim francuskog predsednika Emanuela Macrona je još u svojoj prvoj kampanji, u maju 2017. godine, pretrpeo veliki hakerski napad i krađu podataka. Francuske vlasti su tada optužile rusku hakersku grupu Dancing Bear, za koju SAD tvrde da je zapravo deo ruske obaveštajne službe GRU, za ove napade.
Američka agencija FBI i Ministarstvo pravde već više od pet godina imaju otvorenu poternicu za šestoricom ruskih državljana za koje se veruje da su šefovi "Medveda koji igra" (eng. Dancing bear).
Globalna politika i hakerski napadi
Ovakve grupe Vašington naziva APT (Active Persistent Threat) - aktivnim opasnim hakerskim grupama, a mediji ih jednostavno nazivaju "hakerima sa podrškom država". U ovom kontekstu se najčešće pominju ruske, te severno-korejske hakerske grupe, ali sve češće i kineske grupe.
Već pomenuti "Razigrani medved" među stručnjacima za sajber bezbednost ima na desetine imena, poput Nobelium, Stellar Particle, Dark Halo i APT29. Iz dosadašnjih aktivnosti jasno je i da pripadnici ove grupe (ili nekoliko grupa) sasvim sigurno ne funkcionišu kao jedan "zvanični" tim, već je najverovatnije reč o stručnjacima za kompjutersku bezbednost zapošljenim u državnim službama.
FBI već godinama ima i poternicu za Vladimirom Detistovim, za koga se navodi da je najverovatnije šef grupe Cozy Bear.
Iako se internet najčešće posmatra kao savremeni način globalne komunikacije, kako poslovne, tako i privatne, često se zaboravlja da su na internetu bazirane brojne kompanije i usluge, u kojima širom sveta radi preko dvesta miliona ljudi.
Nedavno je pravu buru u globalnim tehnološkim krugovima izazvala vest da je američka kompanija Cloudflare, jedna od najvećih sigurnosnih kompanija na internetu, blokirala veliki hakerski napad od čak 22.2 tera-bita u sekundi (Tbps).
Poslednju deceniju sajber bezbednost - pojam koji danas obuhvata ne samo bezbednost na internetu i ličnih podataka korisnika, već i sigurnost industrije, trgovine, državnih institucija i zdravstva, postao je i česta tema u najvišim međunarodnim odnosima kako velikih sila, tako i manjih zemalja.
Pored ruskih APT grupa, američke vlasti godinama traže i pripadnike grupe Lazarus za koju se veruje da je najveća i najbolje organizovana hakerska grupa u Severnoj Koreji, te da radi pod direktnim nalozima Pjongjanga. Neki od severnokorejskih disidenata su tokom godina otkrili da se zapravo ova grupa naziva Biro 121, te da im je glavni zadatak krađa digitalnih finansijskih informacija i kriptovaluta kojima se kasnije finansira sam režim u Severnoj Koreji.
Postoji i međunarodna poternica za Park Jin Hyokom, za kojeg FBI veruje da je jedan od ili pak glavni programer koji je odgovoran za kreiranje brojnih sajber alata i malware virusa koje koriste hakeri iz grupe Lazarus. Prvi dokazi o globalnim aktivnostima ove grupe su pronađeni 2016, kada su stručnjaci više kompanija za sajber bezbednost otkrili da određeni "uspavani" delovi kompjuterskog koda na internetu koriste veoma redak oblik kompjuterskog šifrovanja (PC-1), koji se uglavnom koristi za šifrovanje digitalnih knjiga, ali ne i softvera.
Ispostavilo se da iza ovog kompjuterskog koda stoji zapravo Lazarus. Početkom ove godine, izvršen je veliki hakerski napad na berzu za kriptovalute Bybit, a FBI smatra da iza toga upravo stoje hakeri iz Severne Koreje. Ukradeno je skoro 1,5 milijardi dolara u različitim kriptovalutama, a stručnjaci smatraju i da je do sada oko 300 miliona dolara prebačeno u druge valute. Ovo se smatra najvećom krađom kriptovaluta do sada, kao i jednom od najvećih krađa u finansijskom sektoru uopšte.
Tehnološki gigant Google je pre nedelju dana upozorio i na pojavu čitave nove "porodice kompjuterskih virusa", pod imenom Brisckstorm. Smatra se da iza nje stoji kineska hakerska grupa UNC 5221, za koju se veruje da je samo deo mnogo veće hakerske grupe pod kontrolom Pekinga.
Brickstorm je veoma napredan malware virus sa nekoliko podvarijanti i baziran je na potpunoj novoj strategiji širenja, putem tzv. SaaS softvera (softver-kao-usluga). U praksi se ovaj virus širi unutar velikih korporacija i institucija pomoću novih nadogradnji postojećih softverskih paketa.
Foto: Envato
Ovo stručnjake navodi na zaključak da nije u pitanju samo napad na kompjuterske sisteme i mreže, već i tzv. infostealer kampanja, koja se sprovodi mesecima, pa čak i godinama, i čiji je cilj najverovatnije krađa novih tehnologija, softvera i podataka o samim kompanijama, kako bi se dobila prednost na globalnom tržištu.
I drugi gigant, Microsoft, je početkom godine upozorio na sličan hakerski napad, koji koristi "lanac unapređenja" unutar velikih softverskih sistema. Hakerska grupa koju Microsoft naziva Svileni tajfun (Silk Typhoon) pomoću naprednih tehnika može da dođe i do API digitalnih ključeva koje kompanije koriste za sigurnosnu identifikaciju, te da na taj način dođu da najnovijih verzija osetljivog (i veoma skupog) softvera, koji najčešće nije ni dostupan široj javnosti.
Takođe, i UNC 5221 i Silk Typhoon su demonstrirale mogućnosti korišćenja tzv. sprej napada, kada se koristi softver sa elementima veštačke inteligencije, koji pokušava da pogodi lozinke za kompjutere ili čitave mreže, korišćenjem najčešće korišćenih termina i reči u engleskom jeziku.
Tokom godina su istraživači došli do zaključka da čak i velike softverske kompanije ne koriste više od 14 do 15 hiljada reči za šifre, te brojeve od 0 do 9. Ovo se u praksi naziva Sistem 8-4 - lozinka od najmanje osam karaktera, gde je jedno slovo veliko, uz korišćenje najmanje jednog broja i jednog specijalnog karaktera.
Iako se godinama ovo smatralo dovoljno dobrim, jer je čak i standardnim super-kompjuterima potrebno 2^39 godina (dva sa trideset devet nula) da razbiju složene šifre sa AES-256 šifrovanjem, nova generacija procesora koji imaju NPU (neuralnu jedinicu, čip koji simulira ljudsko razmišljanje) i modeli veštačke inteligencije mogu da razbiju ovakve šifre za samo nekoliko dana.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li su glasniji uspešniji i da li agresivnost u javnom nastupu vodi ka uspehu? Može li govor tela reći više nego što želimo? Da li je i zašto nestala kultura govora u medijima? Kako su društvene mreže postale ogledalo naše komunikacije? Za emisiju “Tražim reč” govore novinar i urednik informativnog programa TV Newsmax Balkans Stanko Pevac, direktor Centra za javni govor Radovan Perović i trener komunikacionih veština Marko Burazor.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je uhapšen S. N. (49), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela lažno predstavljanje, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i prevara.
Prema nezvaničnim preliminarnim podacima, nakon glasanja za nove članove Visokog saveta sudstva, iz redova sudija viših sudova najviše glasova osvojila je Bojana Čogurić, sutkinja Višeg suda u Beogradu.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je dugoročnu prognozu do jula, a prema toj prognozi srednja minimalna temperatura u februaru biće iznad višegodišnjeg proseka.
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je S. M. (30) i M. M. (21) u kući u Rumi koju koriste, pronašla i zaplenila kilogram i 700 grama amfetamina, pištolj sa pripadajućim okvirom i četiri metka, kao i digitalnu vagicu.
U Moskvi je zabeležena visina snega od 61 centimetra, a u centru prestonice, u Balčugu, visina snega iznosi 69 centimetara, čime je oboren rekord snežnih nanosa postavljen pre 32 godine u prestonici Rusije.
Najmanje 85 ljudi nastradalo je u Sjedinjenim Američkim Državama, od Teksasa do Nju Džerzija, od posledica snežne oluje i niskih temperatura koje su se spuštale do 40 stepeni ispod nule, saopštili su američki zvaničnici.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je Rusija prihvatila da se uzdrži od napada na Ukrajinu do 1. februara u skladu sa molbom američkog predsednika Donalda Trampa.
Sve izraženija erozija američkih bezbednosnih garancija zaokuplja pažnju međunarodne javnosti, a direktorka Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović kazala je u emisiji "Sinteza" da je Evropa konačno odlučila da se konfrontira američkom lideru Donaldu Trampu i da uzme stvar u svoje ruke.
Generalštab Oružanih snaga Irana upozorio je da će odluka Evropske unije (EU) da Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) proglasi terorističkom organizacijom direktno uticati na evropske donosioce odluka.
Britanac Džon Erik Spajbi (80), dobitnik lutrije od oko 2,8 miliona evra, osuđen je na više od 16 godina zatvora jer je pomogao pri osnivanju narko-kartela, odnosno pokretanju narko-biznisa sa industrijskom proizvodnjom falsifikovanih anksiolitika.
Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da je tokom susreta sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom u Parizu jedna od tema razgovora bilo proširenju Evropske unije i da je ocenio da Brisel, po njegovom mišljenju, postupa nepravedno prema Srbiji u ovoj oblasti.
Evropska komisija otpustila je jednog od svojih visokih zvaničnika, Estonca Henrika Hololeija, nakon što je internom istragom utvrđeno da je kriv za kršenje pravila o sukobu interesa, transparentnosti, prihvatanju poklona i objavljivanju dokumenata.
Ministar spoljnih poslova Danske Lars Loke Rasmusen izjavio je da su početni razgovori o Grenlandu sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država prošli dobro, ali je naglasio da opasnost još nije prošla.
Komentari (0)