Iako se najčešće u svetskim medijima o velikim hakerskim napadima govori samo kroz prizmu tehnoloških vesti, u stvarnosti hakerski napadi mogu biti usmereni na bilo koju kompaniju, državnu instituciju, pa čak i na servise za filmove ili video igre.
Hakerski napadi su odavno postali i relativno česti i u političkim kampanjama - izborni tim francuskog predsednika Emanuela Macrona je još u svojoj prvoj kampanji, u maju 2017. godine, pretrpeo veliki hakerski napad i krađu podataka. Francuske vlasti su tada optužile rusku hakersku grupu Dancing Bear, za koju SAD tvrde da je zapravo deo ruske obaveštajne službe GRU, za ove napade.
Američka agencija FBI i Ministarstvo pravde već više od pet godina imaju otvorenu poternicu za šestoricom ruskih državljana za koje se veruje da su šefovi "Medveda koji igra" (eng. Dancing bear).
Globalna politika i hakerski napadi
Ovakve grupe Vašington naziva APT (Active Persistent Threat) - aktivnim opasnim hakerskim grupama, a mediji ih jednostavno nazivaju "hakerima sa podrškom država". U ovom kontekstu se najčešće pominju ruske, te severno-korejske hakerske grupe, ali sve češće i kineske grupe.
Već pomenuti "Razigrani medved" među stručnjacima za sajber bezbednost ima na desetine imena, poput Nobelium, Stellar Particle, Dark Halo i APT29. Iz dosadašnjih aktivnosti jasno je i da pripadnici ove grupe (ili nekoliko grupa) sasvim sigurno ne funkcionišu kao jedan "zvanični" tim, već je najverovatnije reč o stručnjacima za kompjutersku bezbednost zapošljenim u državnim službama.
FBI već godinama ima i poternicu za Vladimirom Detistovim, za koga se navodi da je najverovatnije šef grupe Cozy Bear.
Iako se internet najčešće posmatra kao savremeni način globalne komunikacije, kako poslovne, tako i privatne, često se zaboravlja da su na internetu bazirane brojne kompanije i usluge, u kojima širom sveta radi preko dvesta miliona ljudi.
Nedavno je pravu buru u globalnim tehnološkim krugovima izazvala vest da je američka kompanija Cloudflare, jedna od najvećih sigurnosnih kompanija na internetu, blokirala veliki hakerski napad od čak 22.2 tera-bita u sekundi (Tbps).
Poslednju deceniju sajber bezbednost - pojam koji danas obuhvata ne samo bezbednost na internetu i ličnih podataka korisnika, već i sigurnost industrije, trgovine, državnih institucija i zdravstva, postao je i česta tema u najvišim međunarodnim odnosima kako velikih sila, tako i manjih zemalja.
Pored ruskih APT grupa, američke vlasti godinama traže i pripadnike grupe Lazarus za koju se veruje da je najveća i najbolje organizovana hakerska grupa u Severnoj Koreji, te da radi pod direktnim nalozima Pjongjanga. Neki od severnokorejskih disidenata su tokom godina otkrili da se zapravo ova grupa naziva Biro 121, te da im je glavni zadatak krađa digitalnih finansijskih informacija i kriptovaluta kojima se kasnije finansira sam režim u Severnoj Koreji.
Postoji i međunarodna poternica za Park Jin Hyokom, za kojeg FBI veruje da je jedan od ili pak glavni programer koji je odgovoran za kreiranje brojnih sajber alata i malware virusa koje koriste hakeri iz grupe Lazarus. Prvi dokazi o globalnim aktivnostima ove grupe su pronađeni 2016, kada su stručnjaci više kompanija za sajber bezbednost otkrili da određeni "uspavani" delovi kompjuterskog koda na internetu koriste veoma redak oblik kompjuterskog šifrovanja (PC-1), koji se uglavnom koristi za šifrovanje digitalnih knjiga, ali ne i softvera.
Ispostavilo se da iza ovog kompjuterskog koda stoji zapravo Lazarus. Početkom ove godine, izvršen je veliki hakerski napad na berzu za kriptovalute Bybit, a FBI smatra da iza toga upravo stoje hakeri iz Severne Koreje. Ukradeno je skoro 1,5 milijardi dolara u različitim kriptovalutama, a stručnjaci smatraju i da je do sada oko 300 miliona dolara prebačeno u druge valute. Ovo se smatra najvećom krađom kriptovaluta do sada, kao i jednom od najvećih krađa u finansijskom sektoru uopšte.
Tehnološki gigant Google je pre nedelju dana upozorio i na pojavu čitave nove "porodice kompjuterskih virusa", pod imenom Brisckstorm. Smatra se da iza nje stoji kineska hakerska grupa UNC 5221, za koju se veruje da je samo deo mnogo veće hakerske grupe pod kontrolom Pekinga.
Brickstorm je veoma napredan malware virus sa nekoliko podvarijanti i baziran je na potpunoj novoj strategiji širenja, putem tzv. SaaS softvera (softver-kao-usluga). U praksi se ovaj virus širi unutar velikih korporacija i institucija pomoću novih nadogradnji postojećih softverskih paketa.
Foto: Envato
Ovo stručnjake navodi na zaključak da nije u pitanju samo napad na kompjuterske sisteme i mreže, već i tzv. infostealer kampanja, koja se sprovodi mesecima, pa čak i godinama, i čiji je cilj najverovatnije krađa novih tehnologija, softvera i podataka o samim kompanijama, kako bi se dobila prednost na globalnom tržištu.
I drugi gigant, Microsoft, je početkom godine upozorio na sličan hakerski napad, koji koristi "lanac unapređenja" unutar velikih softverskih sistema. Hakerska grupa koju Microsoft naziva Svileni tajfun (Silk Typhoon) pomoću naprednih tehnika može da dođe i do API digitalnih ključeva koje kompanije koriste za sigurnosnu identifikaciju, te da na taj način dođu da najnovijih verzija osetljivog (i veoma skupog) softvera, koji najčešće nije ni dostupan široj javnosti.
Takođe, i UNC 5221 i Silk Typhoon su demonstrirale mogućnosti korišćenja tzv. sprej napada, kada se koristi softver sa elementima veštačke inteligencije, koji pokušava da pogodi lozinke za kompjutere ili čitave mreže, korišćenjem najčešće korišćenih termina i reči u engleskom jeziku.
Tokom godina su istraživači došli do zaključka da čak i velike softverske kompanije ne koriste više od 14 do 15 hiljada reči za šifre, te brojeve od 0 do 9. Ovo se u praksi naziva Sistem 8-4 - lozinka od najmanje osam karaktera, gde je jedno slovo veliko, uz korišćenje najmanje jednog broja i jednog specijalnog karaktera.
Iako se godinama ovo smatralo dovoljno dobrim, jer je čak i standardnim super-kompjuterima potrebno 2^39 godina (dva sa trideset devet nula) da razbiju složene šifre sa AES-256 šifrovanjem, nova generacija procesora koji imaju NPU (neuralnu jedinicu, čip koji simulira ljudsko razmišljanje) i modeli veštačke inteligencije mogu da razbiju ovakve šifre za samo nekoliko dana.
Hrvatski predsednik otkazao samit Brdo-Brioni – na kakvom je ispitu regionalna diplomatija? Da li su lokalni izbori bili “generalna proba” za parlamentarne? Gosti emisije biće Gordana Čomić i Dijana Radović Kakva rešenja ima resorno Ministarstvo kada su u pitanju problemi zagađenost vazduha I divlje deponije?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Energetika je postala politika, a poliItika energetika. Neko će reći – ništa novo, ali ovoliko oružja oko nafte i gasa možda nikad nije zabeleženo. Gost Stava dana je Strahinja Obrenović sa Fakulteta političkih nauka, a uključićemo i eksperta za energetiku Vladana Pavlovića.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Na mostu preko reke Dunav između Kovina i Smedereva došlo je do teške saobraćajne nesreće u kojoj je jedna osoba stradala, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Izborna komisija užičke gradske opštine Sevojno objavila je preliminarne rezultate izbora, prema kojima je lista "Aleksandar Vučić - Sevojno, naša porodica" osvojila 2.108 glasova (49,60 odsto), dok je lista "Ujedinjeni - Sevojno" dobila poverenje 1.906 birača (44,85 odsto).
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Lista "Aleksandar Vučić - Aranđelovac, naša porodica" osvojila je 13.030 glasova (50,12 odsto) na lokalnim izborima u Aranđelovcu, dok je za listu "Studenti za Aranđelovac - Mladost pobeđuje" glasalo 11.979 građana (46,08 odsto), pokazuju preliminarni rezultati izbora.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da veruje da će se rat u Iranu uskoro završiti, kao i da druge zemlje mogu ponovo otvoriti Ormuski moreuz bez vojne pomoći Sjedinjenih Američkih Država.
Dok tenzije na Bliskom istoku nastavljaju da rastu, jedno od ključnih pitanja koje zanima čitav svet jeste da li bi Sjedinjene Američke Države mogle da pređu sa vojnog pritiska i pregovora na direktno angažovanje kopnenih snaga u Iranu.
Sedamdesetdvogodišnji muškarac osumnjičen je da je ubio svoju suprugu (67) u nemačkom gradu Hamelnu, saopštili su kancelarija javnog tužioca u Hanoveru i lokalna policija.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije u Ljubljani Zijad Bećirović ocenio je za Newsmax Balkans da cilj američkog angažmana nije priprema za veliki rat, već stabilizacija regiona i signal rivalima, pre svega Iranu, da se ne sme narušavati postojeći poredak.
Vrhovni sud Španije saopštio je da u fizički kontakt seksualne prirode bez pristanka, između ostalog i neželjeni poljubac u ruku, predstavlja krivično delo seksualni napad, a ne uznemiravanje.
Ruski tanker sa 700.000 barela ruske nafte uplovio u kubansku luku Matanzas. To je prva značajna isporuka sirove nafte otkako je administracija američkog predsednika Donalda Trampa blokirala snabdevanje Kube energentima.
Kremlj je hladno reagovao na predlog Ukrajine da se uspostavi "energetsko primirje" tokom uskršnjih praznika, poručivši da nisu videli detaljan predlog primirja, kao i da se umesto toga zalažu za sveobuhvatni mirovni sporazum.
Guverner Floride Ron DeSantis potpisao je zakon kojim bi se Međunarodni aerodrom "Palm Bič" preimenovao u "Međunarodni aerodrom predsednika Donalda Dž. Trampa".
Komentari (0)