Iako se najčešće u svetskim medijima o velikim hakerskim napadima govori samo kroz prizmu tehnoloških vesti, u stvarnosti hakerski napadi mogu biti usmereni na bilo koju kompaniju, državnu instituciju, pa čak i na servise za filmove ili video igre.
Hakerski napadi su odavno postali i relativno česti i u političkim kampanjama - izborni tim francuskog predsednika Emanuela Macrona je još u svojoj prvoj kampanji, u maju 2017. godine, pretrpeo veliki hakerski napad i krađu podataka. Francuske vlasti su tada optužile rusku hakersku grupu Dancing Bear, za koju SAD tvrde da je zapravo deo ruske obaveštajne službe GRU, za ove napade.
Američka agencija FBI i Ministarstvo pravde već više od pet godina imaju otvorenu poternicu za šestoricom ruskih državljana za koje se veruje da su šefovi "Medveda koji igra" (eng. Dancing bear).
Globalna politika i hakerski napadi
Ovakve grupe Vašington naziva APT (Active Persistent Threat) - aktivnim opasnim hakerskim grupama, a mediji ih jednostavno nazivaju "hakerima sa podrškom država". U ovom kontekstu se najčešće pominju ruske, te severno-korejske hakerske grupe, ali sve češće i kineske grupe.
Već pomenuti "Razigrani medved" među stručnjacima za sajber bezbednost ima na desetine imena, poput Nobelium, Stellar Particle, Dark Halo i APT29. Iz dosadašnjih aktivnosti jasno je i da pripadnici ove grupe (ili nekoliko grupa) sasvim sigurno ne funkcionišu kao jedan "zvanični" tim, već je najverovatnije reč o stručnjacima za kompjutersku bezbednost zapošljenim u državnim službama.
FBI već godinama ima i poternicu za Vladimirom Detistovim, za koga se navodi da je najverovatnije šef grupe Cozy Bear.
Iako se internet najčešće posmatra kao savremeni način globalne komunikacije, kako poslovne, tako i privatne, često se zaboravlja da su na internetu bazirane brojne kompanije i usluge, u kojima širom sveta radi preko dvesta miliona ljudi.
Nedavno je pravu buru u globalnim tehnološkim krugovima izazvala vest da je američka kompanija Cloudflare, jedna od najvećih sigurnosnih kompanija na internetu, blokirala veliki hakerski napad od čak 22.2 tera-bita u sekundi (Tbps).
Poslednju deceniju sajber bezbednost - pojam koji danas obuhvata ne samo bezbednost na internetu i ličnih podataka korisnika, već i sigurnost industrije, trgovine, državnih institucija i zdravstva, postao je i česta tema u najvišim međunarodnim odnosima kako velikih sila, tako i manjih zemalja.
Pored ruskih APT grupa, američke vlasti godinama traže i pripadnike grupe Lazarus za koju se veruje da je najveća i najbolje organizovana hakerska grupa u Severnoj Koreji, te da radi pod direktnim nalozima Pjongjanga. Neki od severnokorejskih disidenata su tokom godina otkrili da se zapravo ova grupa naziva Biro 121, te da im je glavni zadatak krađa digitalnih finansijskih informacija i kriptovaluta kojima se kasnije finansira sam režim u Severnoj Koreji.
Postoji i međunarodna poternica za Park Jin Hyokom, za kojeg FBI veruje da je jedan od ili pak glavni programer koji je odgovoran za kreiranje brojnih sajber alata i malware virusa koje koriste hakeri iz grupe Lazarus. Prvi dokazi o globalnim aktivnostima ove grupe su pronađeni 2016, kada su stručnjaci više kompanija za sajber bezbednost otkrili da određeni "uspavani" delovi kompjuterskog koda na internetu koriste veoma redak oblik kompjuterskog šifrovanja (PC-1), koji se uglavnom koristi za šifrovanje digitalnih knjiga, ali ne i softvera.
Ispostavilo se da iza ovog kompjuterskog koda stoji zapravo Lazarus. Početkom ove godine, izvršen je veliki hakerski napad na berzu za kriptovalute Bybit, a FBI smatra da iza toga upravo stoje hakeri iz Severne Koreje. Ukradeno je skoro 1,5 milijardi dolara u različitim kriptovalutama, a stručnjaci smatraju i da je do sada oko 300 miliona dolara prebačeno u druge valute. Ovo se smatra najvećom krađom kriptovaluta do sada, kao i jednom od najvećih krađa u finansijskom sektoru uopšte.
Tehnološki gigant Google je pre nedelju dana upozorio i na pojavu čitave nove "porodice kompjuterskih virusa", pod imenom Brisckstorm. Smatra se da iza nje stoji kineska hakerska grupa UNC 5221, za koju se veruje da je samo deo mnogo veće hakerske grupe pod kontrolom Pekinga.
Brickstorm je veoma napredan malware virus sa nekoliko podvarijanti i baziran je na potpunoj novoj strategiji širenja, putem tzv. SaaS softvera (softver-kao-usluga). U praksi se ovaj virus širi unutar velikih korporacija i institucija pomoću novih nadogradnji postojećih softverskih paketa.
Foto: Envato
Ovo stručnjake navodi na zaključak da nije u pitanju samo napad na kompjuterske sisteme i mreže, već i tzv. infostealer kampanja, koja se sprovodi mesecima, pa čak i godinama, i čiji je cilj najverovatnije krađa novih tehnologija, softvera i podataka o samim kompanijama, kako bi se dobila prednost na globalnom tržištu.
I drugi gigant, Microsoft, je početkom godine upozorio na sličan hakerski napad, koji koristi "lanac unapređenja" unutar velikih softverskih sistema. Hakerska grupa koju Microsoft naziva Svileni tajfun (Silk Typhoon) pomoću naprednih tehnika može da dođe i do API digitalnih ključeva koje kompanije koriste za sigurnosnu identifikaciju, te da na taj način dođu da najnovijih verzija osetljivog (i veoma skupog) softvera, koji najčešće nije ni dostupan široj javnosti.
Takođe, i UNC 5221 i Silk Typhoon su demonstrirale mogućnosti korišćenja tzv. sprej napada, kada se koristi softver sa elementima veštačke inteligencije, koji pokušava da pogodi lozinke za kompjutere ili čitave mreže, korišćenjem najčešće korišćenih termina i reči u engleskom jeziku.
Tokom godina su istraživači došli do zaključka da čak i velike softverske kompanije ne koriste više od 14 do 15 hiljada reči za šifre, te brojeve od 0 do 9. Ovo se u praksi naziva Sistem 8-4 - lozinka od najmanje osam karaktera, gde je jedno slovo veliko, uz korišćenje najmanje jednog broja i jednog specijalnog karaktera.
Iako se godinama ovo smatralo dovoljno dobrim, jer je čak i standardnim super-kompjuterima potrebno 2^39 godina (dva sa trideset devet nula) da razbiju složene šifre sa AES-256 šifrovanjem, nova generacija procesora koji imaju NPU (neuralnu jedinicu, čip koji simulira ljudsko razmišljanje) i modeli veštačke inteligencije mogu da razbiju ovakve šifre za samo nekoliko dana.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
Posle višečasovne drame na gradilištu u selu Banja kraj Aranđelovca, kada je turski državljanin pretio skokom sa krana, za Newsmax Balkans se oglasio investitor projekta "Bekatown", građevinska firma "Bekament", koja optužuje turskog podizvođača za neisplaćene zarade.
U blizini zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Takovskoj ulici je postavljeno više belih šatora, slični onima koji se nalaze ispred Doma Narodne skupštine.
Građani EU i Srbije od kraja 2025. godine mogli bi da imaju ličnu kartu, vozačku dozvolu i zdravstvenu knjižicu u svom telefonu. Novi sistem digitalnih identiteta uvodi se usklađivanjem sa evropskom uredbom "Eidas 2.0".
Avion Vlade Srbije u kom se nalazi nekadašnji komandant Treće armije Vojske Jugoslavije i načelnik Generalštaba general Nebojša Pavković, koji je poleteo iz Finske sleteo je u Beograd.
Proevropska stranka PAS predsednice Maje Sandu ubedljivo je pobedila na parlamentarnim izborima održanim u nedelju u Moldaviji osvojivši 50,16 odsto glasova na osnovu 99,91 odsto prebrojanih, koje je objavila Centralna izborna komisija na svom internet portalu.
Baronica Maningem-Buler, bivša šefica britanske obaveštajne agencije MI 5, sigurnosne službe koja se bavi unutrašnjom bezbednošću, izjavila je da svi oni koji misle da je Velika Britanija već u ratu sa Rusijom "možda imaju pravo".
Nad Bahmanom Čubi-Asluom, jednom od najvažnijih izraelskih špijuna u Iranu, izvršena je smrtna kazna nakon kompletne sudske procedure tokom koje mu je najteža kazna potvrđena u Vrhovnom sudu Irana.
Kombi koji je prevozio decu iz vrtića udario je u stambeni objekat blizu Tokija, pri čemu je vozač poginuo, a devetoro dece je lakše povređeno, saopštile su lokalne vlasti.
Mlada cirkuska umetnica pala je sa trapeza i poginula pred očima više od 80 gledalaca, među kojima je bilo mnogo porodica sa decom, tokom predstave "Circkusa Pol Buš" u Baucenu, u nemačkoj saveznoj državi Saksonija.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da će odgovor na eventualno obaranje ruskih ili beloruskih aviona, kojim preti NATO, uslediti odmah.
Najmanje 66.005 Palestinaca ubijeno je u izraelskim napadima na Pojas Gaze od oktobra 2023. godine, saopštilo je Ministarstvo zdravlja i navelo da je broj Palestinaca koji su umrli od gladi i pothranjenosti porastao na 455, među kojima je 164 dece.
Komentari (0)