Evropsko proširenje kao bezbednosni štit: Fon der Lajen, Kalas i Kos poručuju da EU nema više vremena za gubljenje
Ursula Fon der Lajen, Kaja Kalas i Marta Kos poručile su u Briselu da je proširenje Evropske unije pre svega pitanje bezbednosti, jedinstva i očuvanja demokratije. Sve tri ističu da nema prečica, da su reforme neophodne i da Unija mora delovati brže i odlučnije u svetlu globalnih pretnji.
Foto: Narodna skupština Republike Srbije/Peđa Vučković
Na prvom Forumu Evropske komisije o proširenju EU, održanom u Briselu pod sloganom "Zaokruživanje Unije i jačanje naše budućnosti", predsednica EK Ursula fon der Lajen, visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas i komesarka za proširenje Marta Kos poručile su da je proširenje istovremeno ulaganje u mir, bezbednost, slobodu i prosperitet - ali i proces koji nema prečica ni za države kandidate, ni za samu Uniju.
U video poruci kojom je otvorila forum, Ursula fon der Lajen podsetila je da je Evropska unija od samog početka bila mirovni projekat, "nit koja je povezala države članice i usmeravala svaki korak integracije".
Ekonomista Vladimir Đukanović najoštrije ocenjuje nekadašnju prodaju Naftne industrije Srbije (NIS) Rusiji, nazivajući je "katastrofalnom greškom". Reč je o potezu koji je, tvrdi, Srbiju politički i ekonomski vezao za zemlju koja se od 2022. potpuno odvojila od zapadnog ekonomskog sistema.
Alarmantni podaci stižu nam na Svetski dan sećanja na žrtve saobraćajnih nesreća. U Srbiji godišnje u saobraćaju pogine oko 500 ljudi dok 3.000 bude teško povređeno. Poginuli, međutim, nisu broj u statistici, to je gubitak za celo društvo.
Jedan stan - jedno drvo - ovo je novo pravilo za buduće investitore u Nišu. Na poslednjoj sednici Skupštine grada, doneta je odluka koja reguliše ovu obavezu, pa će tako oni koji planiraju da zidaju zgrade, morati da posade po jedno drvo za svaki stan.
Kako navodi, u trenutku kada rat ponovo bukti na evropskom tlu, ona proširenje definiše kao ulaganje u zajedničku bezbednost i slobodu. Proširenje, istakla je, nije važno samo za zemlje koje žele članstvo, već i za postojeće članice, jer Evropa deli isti kontinent, istoriju, kulturu i izazove.
Fon der Lajen je podsetila da je ove godine posetila Ukrajinu, Moldaviju i Zapadni Balkan i da ju je, kako je navela, posebno ohrabrila nada koju je videla među građanima, civilnim društvom, privredom i političkim liderima tih zemalja.
"Put ka EU je zahtevan, pun reformi i usklađivanja sa pravnim tekovinama Unije, ali su koristi - dokazane. Države koje su se pridružile EU u poslednjem talasu ostvarile su neverovatan ekonomski rast - životni standard se udvostručio, nezaposlenost se gotovo prepolovila, prosečan životni vek porastao je za oko četiri godine, a otvoreno je šest miliona novih radnih mesta", navela je predsednica Evropske komisije.
Foto: Tanjug/AP Photo/Virginia Mayo
Dodala je da se slični rezultati očekuju i u narednom talasu proširenja, ali da Unija već sada želi da prenese deo benefita kroz planove rasta: zemlje kandidati sprovode ključne reforme kako bi se približile pravilima jedinstvenog tržišta, dok EU zauzvrat otvara pojedine sektore tog tržišta, od ukidanja rominga ka EU do uključivanja u SEPA sistem za plaćanja u evrima, što bi, ocenjuje, trebalo da donese i milionske uštede kompanijama.
"Vidimo snažnu želju mladih u državama kandidatima, ali i u članicama, da žive u jedinstvenoj Evropskoj uniji, da iskoriste mogućnosti koje članstvo pruža i uživaju slobode koje ono donosi. Žele snažniju, prosperitetniju i ujedinjeniju Evropu. Evropa je više od unije, to je naš dom", poručila je fon der Lajen.
Kalas: Proširenje nije prirodan proces, već geopolitički imperativ
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas bila je još direktnija: proširenje, kaže, nije samo administrativna procedura, već geopolitički imperativ.
"Proširenje nije prirodan proces već geopolitički imperativ", naglasila je Kalas, dodajući da se svet nalazi u periodu dubokih geopolitičkih promena i da je za EU presudno da deluje jedinstveno.
Foto: Tanjug/Vladimir ŠporčićKaja Kalas
Kako bi Unija u "takmičarski nastrojenom svetu" zadržala političku težinu, Kalas insistira na usklađivanju država članica, ali i kandidata, sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.
"Zato tražimo usklađivanje država članica sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom. To pokazuje da li delimo ista razmišljanja i vrednosti", rekla je ona, upozoravajući da razlike unutar same EU u viđenju spoljnopolitičkih pitanja umanjuju uticaj Unije.
"Kada nismo ujedinjeni, gubimo političku moć koju bi trebalo da imamo. Zato je jedinstvo ključno - da govorimo jednim glasom na multilateralnim forumima, da isto vidimo pretnje i partnere i da na zajedničkim vrednostima gradimo savezništva", poručila je Kalas.
Zapadni Balkan
"Pitanje je kako da dođemo do tačke da i na Zapadnom Balkanu razgovaramo o svim zločinima koji su se tamo dogodili, kako može da se pređe preko toga i obezbedi da se takve stvari više nikada ne ponove“, rekla je Kalas.
Ona je pozivala na "male korake" pomirenja i fokusiranje regiona na zajedničku budućnost. EU, dodala je, ostaje spremna da pomogne "koliko god je moguće" u prevazilaženju istorijskih podela.
Kos: Nema prečica - tri pravca proširenja
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos predstavila je tri pravca delovanja EU na putu ka prijemu novih članica - reforme kandidata, pripreme same Unije i trku s vremenom.
Prvi pravac odnosi se na to da svaki napredak zemalja kandidata mora da bude kredibilan i zasnovan na reformama.
"Ne može da bude prečica i neće biti prečica“, poručila je Kos. „Često me pitaju da li geopolitički argumenti znače da treba da zažmurimo na sve i primimo nove članice bez obzira na ispunjenost kriterijuma. Ne - upravo suprotno."
Upozorila je da slaba demokratija i manjkava vladavina prava otvaraju prostor "zlonamernom uticaju, korupciji i organizovanom kriminalu", te da Unija, izgrađena na poverenju među članicama, može uspešno da se proširi samo ako je to poverenje utemeljeno na postignutim rezultatima.
Drugi pravac tiče se unutrašnje spremnosti EU za proširenje - od budžeta do funkcionisanja institucija.
Foto: AP/Omar HavanaMarta Kos
"EU mora da zna kakav će biti uticaj budućeg proširenja na ključna područja politike, budžet i strukture upravljanja", navela je Kos.
Istakla je da građani traže odgovore na vrlo konkretna pitanja: šta proširenje znači za socijalne sisteme, kako utiče na kontrolu granica, kako obezbediti poštovanje vladavine prava i efikasno funkcionisanje Unije i nakon prijema novih članica. Najavila je da će se u buduće ugovore o pristupanju ugraditi "zaštitne mere" koje će biti neprimetne kada se pravila poštuju, ali dovoljno snažne kada se krše.
Treći pravac odnosi se na vreme - resurs kojeg je, kako kaže, sve manje.
"Zemljama kandidatima potrebno je vreme za reforme, a često je i državama članicama potrebno vreme da donesu odluke. Ali vreme koje nam današnji svet daje sve je kraće. Ako ne delujemo brzo i odlučno, rizikujemo da izgubimo kontrolu nad sigurnošću i stabilnošću na našem kontinentu", upozorila je komesarka.
Podsetila je da je u vreme kada se Slovenija pripremala za članstvo, EU prvenstveno bila posmatrana kao priča o prosperitetu, dok se danas proširenje sve više doživljava i kao pitanje bezbednosti.
Govoreći o rastućem uticaju autokratskih režima, istakla je da oni "nisu vezani istim moralnim i pravnim pravilima" kao evropske demokratije, već iskorišćavaju otvorenost EU, koristeći državnu propagandu i strano mešanje.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Hrvatski predsednik otkazao samit Brdo-Brioni – na kakvom je ispitu regionalna diplomatija? Da li su lokalni izbori bili “generalna proba” za parlamentarne? Gosti emisije biće Gordana Čomić i Dijana Radović Kakva rešenja ima resorno Ministarstvo kada su u pitanju problemi zagađenost vazduha I divlje deponije?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Energetika je postala politika, a poliItika energetika. Neko će reći – ništa novo, ali ovoliko oružja oko nafte i gasa možda nikad nije zabeleženo. Gost Stava dana je Strahinja Obrenović sa Fakulteta političkih nauka, a uključićemo i eksperta za energetiku Vladana Pavlovića.
Na mostu preko reke Dunav između Kovina i Smedereva došlo je do teške saobraćajne nesreće u kojoj je jedna osoba stradala, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Izborna komisija užičke gradske opštine Sevojno objavila je preliminarne rezultate izbora, prema kojima je lista "Aleksandar Vučić - Sevojno, naša porodica" osvojila 2.108 glasova (49,60 odsto), dok je lista "Ujedinjeni - Sevojno" dobila poverenje 1.906 birača (44,85 odsto).
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Lista "Aleksandar Vučić - Aranđelovac, naša porodica" osvojila je 13.030 glasova (50,12 odsto) na lokalnim izborima u Aranđelovcu, dok je za listu "Studenti za Aranđelovac - Mladost pobeđuje" glasalo 11.979 građana (46,08 odsto), pokazuju preliminarni rezultati izbora.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da veruje da će se rat u Iranu uskoro završiti, kao i da druge zemlje mogu ponovo otvoriti Ormuski moreuz bez vojne pomoći Sjedinjenih Američkih Država.
Dok tenzije na Bliskom istoku nastavljaju da rastu, jedno od ključnih pitanja koje zanima čitav svet jeste da li bi Sjedinjene Američke Države mogle da pređu sa vojnog pritiska i pregovora na direktno angažovanje kopnenih snaga u Iranu.
Sedamdesetdvogodišnji muškarac osumnjičen je da je ubio svoju suprugu (67) u nemačkom gradu Hamelnu, saopštili su kancelarija javnog tužioca u Hanoveru i lokalna policija.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije u Ljubljani Zijad Bećirović ocenio je za Newsmax Balkans da cilj američkog angažmana nije priprema za veliki rat, već stabilizacija regiona i signal rivalima, pre svega Iranu, da se ne sme narušavati postojeći poredak.
Vrhovni sud Španije saopštio je da u fizički kontakt seksualne prirode bez pristanka, između ostalog i neželjeni poljubac u ruku, predstavlja krivično delo seksualni napad, a ne uznemiravanje.
Ruski tanker sa 700.000 barela ruske nafte uplovio u kubansku luku Matanzas. To je prva značajna isporuka sirove nafte otkako je administracija američkog predsednika Donalda Trampa blokirala snabdevanje Kube energentima.
Kremlj je hladno reagovao na predlog Ukrajine da se uspostavi "energetsko primirje" tokom uskršnjih praznika, poručivši da nisu videli detaljan predlog primirja, kao i da se umesto toga zalažu za sveobuhvatni mirovni sporazum.
Guverner Floride Ron DeSantis potpisao je zakon kojim bi se Međunarodni aerodrom "Palm Bič" preimenovao u "Međunarodni aerodrom predsednika Donalda Dž. Trampa".
Komentari (0)