Evropsko proširenje kao bezbednosni štit: Fon der Lajen, Kalas i Kos poručuju da EU nema više vremena za gubljenje
Ursula Fon der Lajen, Kaja Kalas i Marta Kos poručile su u Briselu da je proširenje Evropske unije pre svega pitanje bezbednosti, jedinstva i očuvanja demokratije. Sve tri ističu da nema prečica, da su reforme neophodne i da Unija mora delovati brže i odlučnije u svetlu globalnih pretnji.
Foto: Narodna skupština Republike Srbije/Peđa Vučković
Na prvom Forumu Evropske komisije o proširenju EU, održanom u Briselu pod sloganom "Zaokruživanje Unije i jačanje naše budućnosti", predsednica EK Ursula fon der Lajen, visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas i komesarka za proširenje Marta Kos poručile su da je proširenje istovremeno ulaganje u mir, bezbednost, slobodu i prosperitet - ali i proces koji nema prečica ni za države kandidate, ni za samu Uniju.
U video poruci kojom je otvorila forum, Ursula fon der Lajen podsetila je da je Evropska unija od samog početka bila mirovni projekat, "nit koja je povezala države članice i usmeravala svaki korak integracije".
Ekonomista Vladimir Đukanović najoštrije ocenjuje nekadašnju prodaju Naftne industrije Srbije (NIS) Rusiji, nazivajući je "katastrofalnom greškom". Reč je o potezu koji je, tvrdi, Srbiju politički i ekonomski vezao za zemlju koja se od 2022. potpuno odvojila od zapadnog ekonomskog sistema.
Alarmantni podaci stižu nam na Svetski dan sećanja na žrtve saobraćajnih nesreća. U Srbiji godišnje u saobraćaju pogine oko 500 ljudi dok 3.000 bude teško povređeno. Poginuli, međutim, nisu broj u statistici, to je gubitak za celo društvo.
Jedan stan - jedno drvo - ovo je novo pravilo za buduće investitore u Nišu. Na poslednjoj sednici Skupštine grada, doneta je odluka koja reguliše ovu obavezu, pa će tako oni koji planiraju da zidaju zgrade, morati da posade po jedno drvo za svaki stan.
Kako navodi, u trenutku kada rat ponovo bukti na evropskom tlu, ona proširenje definiše kao ulaganje u zajedničku bezbednost i slobodu. Proširenje, istakla je, nije važno samo za zemlje koje žele članstvo, već i za postojeće članice, jer Evropa deli isti kontinent, istoriju, kulturu i izazove.
Fon der Lajen je podsetila da je ove godine posetila Ukrajinu, Moldaviju i Zapadni Balkan i da ju je, kako je navela, posebno ohrabrila nada koju je videla među građanima, civilnim društvom, privredom i političkim liderima tih zemalja.
"Put ka EU je zahtevan, pun reformi i usklađivanja sa pravnim tekovinama Unije, ali su koristi - dokazane. Države koje su se pridružile EU u poslednjem talasu ostvarile su neverovatan ekonomski rast - životni standard se udvostručio, nezaposlenost se gotovo prepolovila, prosečan životni vek porastao je za oko četiri godine, a otvoreno je šest miliona novih radnih mesta", navela je predsednica Evropske komisije.
Foto: Tanjug/AP Photo/Virginia Mayo
Dodala je da se slični rezultati očekuju i u narednom talasu proširenja, ali da Unija već sada želi da prenese deo benefita kroz planove rasta: zemlje kandidati sprovode ključne reforme kako bi se približile pravilima jedinstvenog tržišta, dok EU zauzvrat otvara pojedine sektore tog tržišta, od ukidanja rominga ka EU do uključivanja u SEPA sistem za plaćanja u evrima, što bi, ocenjuje, trebalo da donese i milionske uštede kompanijama.
"Vidimo snažnu želju mladih u državama kandidatima, ali i u članicama, da žive u jedinstvenoj Evropskoj uniji, da iskoriste mogućnosti koje članstvo pruža i uživaju slobode koje ono donosi. Žele snažniju, prosperitetniju i ujedinjeniju Evropu. Evropa je više od unije, to je naš dom", poručila je fon der Lajen.
Kalas: Proširenje nije prirodan proces, već geopolitički imperativ
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas bila je još direktnija: proširenje, kaže, nije samo administrativna procedura, već geopolitički imperativ.
"Proširenje nije prirodan proces već geopolitički imperativ", naglasila je Kalas, dodajući da se svet nalazi u periodu dubokih geopolitičkih promena i da je za EU presudno da deluje jedinstveno.
Foto: Tanjug/Vladimir ŠporčićKaja Kalas
Kako bi Unija u "takmičarski nastrojenom svetu" zadržala političku težinu, Kalas insistira na usklađivanju država članica, ali i kandidata, sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.
"Zato tražimo usklađivanje država članica sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom. To pokazuje da li delimo ista razmišljanja i vrednosti", rekla je ona, upozoravajući da razlike unutar same EU u viđenju spoljnopolitičkih pitanja umanjuju uticaj Unije.
"Kada nismo ujedinjeni, gubimo političku moć koju bi trebalo da imamo. Zato je jedinstvo ključno - da govorimo jednim glasom na multilateralnim forumima, da isto vidimo pretnje i partnere i da na zajedničkim vrednostima gradimo savezništva", poručila je Kalas.
Zapadni Balkan
"Pitanje je kako da dođemo do tačke da i na Zapadnom Balkanu razgovaramo o svim zločinima koji su se tamo dogodili, kako može da se pređe preko toga i obezbedi da se takve stvari više nikada ne ponove“, rekla je Kalas.
Ona je pozivala na "male korake" pomirenja i fokusiranje regiona na zajedničku budućnost. EU, dodala je, ostaje spremna da pomogne "koliko god je moguće" u prevazilaženju istorijskih podela.
Kos: Nema prečica - tri pravca proširenja
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos predstavila je tri pravca delovanja EU na putu ka prijemu novih članica - reforme kandidata, pripreme same Unije i trku s vremenom.
Prvi pravac odnosi se na to da svaki napredak zemalja kandidata mora da bude kredibilan i zasnovan na reformama.
"Ne može da bude prečica i neće biti prečica“, poručila je Kos. „Često me pitaju da li geopolitički argumenti znače da treba da zažmurimo na sve i primimo nove članice bez obzira na ispunjenost kriterijuma. Ne - upravo suprotno."
Upozorila je da slaba demokratija i manjkava vladavina prava otvaraju prostor "zlonamernom uticaju, korupciji i organizovanom kriminalu", te da Unija, izgrađena na poverenju među članicama, može uspešno da se proširi samo ako je to poverenje utemeljeno na postignutim rezultatima.
Drugi pravac tiče se unutrašnje spremnosti EU za proširenje - od budžeta do funkcionisanja institucija.
Foto: AP/Omar HavanaMarta Kos
"EU mora da zna kakav će biti uticaj budućeg proširenja na ključna područja politike, budžet i strukture upravljanja", navela je Kos.
Istakla je da građani traže odgovore na vrlo konkretna pitanja: šta proširenje znači za socijalne sisteme, kako utiče na kontrolu granica, kako obezbediti poštovanje vladavine prava i efikasno funkcionisanje Unije i nakon prijema novih članica. Najavila je da će se u buduće ugovore o pristupanju ugraditi "zaštitne mere" koje će biti neprimetne kada se pravila poštuju, ali dovoljno snažne kada se krše.
Treći pravac odnosi se na vreme - resurs kojeg je, kako kaže, sve manje.
"Zemljama kandidatima potrebno je vreme za reforme, a često je i državama članicama potrebno vreme da donesu odluke. Ali vreme koje nam današnji svet daje sve je kraće. Ako ne delujemo brzo i odlučno, rizikujemo da izgubimo kontrolu nad sigurnošću i stabilnošću na našem kontinentu", upozorila je komesarka.
Podsetila je da je u vreme kada se Slovenija pripremala za članstvo, EU prvenstveno bila posmatrana kao priča o prosperitetu, dok se danas proširenje sve više doživljava i kao pitanje bezbednosti.
Govoreći o rastućem uticaju autokratskih režima, istakla je da oni "nisu vezani istim moralnim i pravnim pravilima" kao evropske demokratije, već iskorišćavaju otvorenost EU, koristeći državnu propagandu i strano mešanje.
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kada je reč o prekidu rata u Ukrajini, mislim da je kratak rok za mir i sledeća godina. Do rešenja će doći kada se strane umore od rata, ekonomski iscrpe i shvate da neće doći do maksimalnih ciljeva, izjavio je bivši član Predsedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić. Mirovni sporazum o prekidu rata u Ukrajini koji je američki predsednik Donald Tramp predložio imao je 28, a potom je modifikovan na 19 tačaka. Gostujući u emisiji Sinteza, Ivanić je istakao da ne deli optimizam mnogih da bi rat u Ukrajini mogao da se završi brzo. "Ovde su u pitanju dva plana, jedan koji je odgovarao Rusima, a drugi Ukrajincima. Iz toga mi ne deluje da će se taj spor završiti brzo. Da ostatak Ukrajine ne bude u NATO je neprihvatljivo Evropi, koja je čvrsta pri tom stavu, pa Zelenski nalazi podršku u njoj. Kako spojiti dva isključiva pristupa", zapitao je bivši član Predsedništva BiH. Politička slika Amerike, kao i veliki deo međunarodnog poretka vidno su promenjeni, deset meseci od početka drugog mandata Donalda Trampa. U spoljnoj politici, njegov povratak ojačao je geopolitičke tenzije, od NATO preko Kine, do Bliskog istoka. Kako je do toga došlo? Odgovore na ova pitanja smo tražili od bivšeg člana Predsedništva BiH Mladena Ivanića.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-IZMEĐU SRBIJE I JUGOSLAVIJE (R)
Dokumentarna epizoda Strogo poverljivo analizira ključne političke i istorijske procese koji su, početkom 20. veka, oblikovali položaj Srbije i srpskog naroda. Kroz ratna stradanja, međunarodne sporazume i unutrašnje političke odluke, razmatra se nastanak nove državne zajednice i njene posledice.
dokumentarni
07:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR-MANASTIR KRUPA
Upoznajte Manastir Krupu, najstariju pravoslavnu svetinju u Dalmaciji, podignutu 1317. godine. Iguman Pajsije i otac Efrosin otkrivaju život monaha, suživot Srba i Hrvata, te duhovni mir koji vekovima traje.
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
General-major u penziji Luka Kastratović ocenjuje za Newsmax Balkans da je vraćanje vojnog roka i jačanje Vojske Srbije odgovor na globalnu nestabilnost i pritiske na Srbiju, uz poruku da snažan odbrambeni sistem služi odvraćanju, a ne pripremi za rat.
Najveću nezaposlenost u Evropskoj uniji u novembru imala je Finska sa 10,6 odsto, dok je Španija pala na drugo mesto sa 10,4 odsto, objavio je Evrostat.
Veliki požar je izbio u u trgovini polovne odeće u Ulici petog maja u Tirani i zatim zahvatio oko 50 skladišta robe. Iz obližnjih stambenih zgrada evakuisani su stanari, pošto se požar proširio, a vatrogasci još nisu uspeli da ga lokalizuju ili ugase.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da su njegova ovlašćenja kao vrhovnog komandanta oružanih snaga SAD ograničena isključivo njegovim "ličnim moralom", odbacivši međunarodno pravo.
Šef ukrajinske države Volodimir Zelenski poručio je da je tekst o bilateralnim bezbednosnim garancijama između Kijeva i Vašingtona “suštinski spreman” da bude finaliziran sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, prenosi Reuters.
Slučaj Nikolasa Madura, optuženog za narkoterorizam, prema oceni američkog novinara Džejsona Džonsa otkriva globalnu mrežu narko-kartela i duboku korupciju u državnim strukturama, te najavljuje širu ofanzivu SAD protiv kriminalnih organizacija širom sveta.
Američki Senat usvojio je proces pokretanja proceduralnog glasanja za dvopartijsku rezoluciju kojom bi se predsedniku Sejdinjenih Američkih Država Donaldu Trampu ograničila upotreba vojne akcije protiv Venecuele bez prethodnog odobrenja Kongresa SAD.
Bivši gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, koji je glavni protivnik turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, izjavio je iz zatvora da će se kandidovati za predsednika i da veruje da ima podršku naroda potrebnu da okonča Erdoganovu 25-godišnju dominaciju u politici.
Porodice osoba koje su poginule ili povređene u požaru koji je izbio u baru Konstelasion u švajcarskom skijalištu Kran Montana u novogodišnjoj noći podnele su krivičnu prijavu švajcarskom tužilaštvu, izjavio je advokat koji zastupa grupu žrtava.
Komentari (0)