Evropsko proširenje kao bezbednosni štit: Fon der Lajen, Kalas i Kos poručuju da EU nema više vremena za gubljenje
Ursula Fon der Lajen, Kaja Kalas i Marta Kos poručile su u Briselu da je proširenje Evropske unije pre svega pitanje bezbednosti, jedinstva i očuvanja demokratije. Sve tri ističu da nema prečica, da su reforme neophodne i da Unija mora delovati brže i odlučnije u svetlu globalnih pretnji.
Foto: Narodna skupština Republike Srbije/Peđa Vučković
Na prvom Forumu Evropske komisije o proširenju EU, održanom u Briselu pod sloganom "Zaokruživanje Unije i jačanje naše budućnosti", predsednica EK Ursula fon der Lajen, visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas i komesarka za proširenje Marta Kos poručile su da je proširenje istovremeno ulaganje u mir, bezbednost, slobodu i prosperitet - ali i proces koji nema prečica ni za države kandidate, ni za samu Uniju.
U video poruci kojom je otvorila forum, Ursula fon der Lajen podsetila je da je Evropska unija od samog početka bila mirovni projekat, "nit koja je povezala države članice i usmeravala svaki korak integracije".
Ekonomista Vladimir Đukanović najoštrije ocenjuje nekadašnju prodaju Naftne industrije Srbije (NIS) Rusiji, nazivajući je "katastrofalnom greškom". Reč je o potezu koji je, tvrdi, Srbiju politički i ekonomski vezao za zemlju koja se od 2022. potpuno odvojila od zapadnog ekonomskog sistema.
Alarmantni podaci stižu nam na Svetski dan sećanja na žrtve saobraćajnih nesreća. U Srbiji godišnje u saobraćaju pogine oko 500 ljudi dok 3.000 bude teško povređeno. Poginuli, međutim, nisu broj u statistici, to je gubitak za celo društvo.
Jedan stan - jedno drvo - ovo je novo pravilo za buduće investitore u Nišu. Na poslednjoj sednici Skupštine grada, doneta je odluka koja reguliše ovu obavezu, pa će tako oni koji planiraju da zidaju zgrade, morati da posade po jedno drvo za svaki stan.
Kako navodi, u trenutku kada rat ponovo bukti na evropskom tlu, ona proširenje definiše kao ulaganje u zajedničku bezbednost i slobodu. Proširenje, istakla je, nije važno samo za zemlje koje žele članstvo, već i za postojeće članice, jer Evropa deli isti kontinent, istoriju, kulturu i izazove.
Fon der Lajen je podsetila da je ove godine posetila Ukrajinu, Moldaviju i Zapadni Balkan i da ju je, kako je navela, posebno ohrabrila nada koju je videla među građanima, civilnim društvom, privredom i političkim liderima tih zemalja.
"Put ka EU je zahtevan, pun reformi i usklađivanja sa pravnim tekovinama Unije, ali su koristi - dokazane. Države koje su se pridružile EU u poslednjem talasu ostvarile su neverovatan ekonomski rast - životni standard se udvostručio, nezaposlenost se gotovo prepolovila, prosečan životni vek porastao je za oko četiri godine, a otvoreno je šest miliona novih radnih mesta", navela je predsednica Evropske komisije.
Foto: Tanjug/AP Photo/Virginia Mayo
Dodala je da se slični rezultati očekuju i u narednom talasu proširenja, ali da Unija već sada želi da prenese deo benefita kroz planove rasta: zemlje kandidati sprovode ključne reforme kako bi se približile pravilima jedinstvenog tržišta, dok EU zauzvrat otvara pojedine sektore tog tržišta, od ukidanja rominga ka EU do uključivanja u SEPA sistem za plaćanja u evrima, što bi, ocenjuje, trebalo da donese i milionske uštede kompanijama.
"Vidimo snažnu želju mladih u državama kandidatima, ali i u članicama, da žive u jedinstvenoj Evropskoj uniji, da iskoriste mogućnosti koje članstvo pruža i uživaju slobode koje ono donosi. Žele snažniju, prosperitetniju i ujedinjeniju Evropu. Evropa je više od unije, to je naš dom", poručila je fon der Lajen.
Kalas: Proširenje nije prirodan proces, već geopolitički imperativ
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas bila je još direktnija: proširenje, kaže, nije samo administrativna procedura, već geopolitički imperativ.
"Proširenje nije prirodan proces već geopolitički imperativ", naglasila je Kalas, dodajući da se svet nalazi u periodu dubokih geopolitičkih promena i da je za EU presudno da deluje jedinstveno.
Foto: Tanjug/Vladimir ŠporčićKaja Kalas
Kako bi Unija u "takmičarski nastrojenom svetu" zadržala političku težinu, Kalas insistira na usklađivanju država članica, ali i kandidata, sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.
"Zato tražimo usklađivanje država članica sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom. To pokazuje da li delimo ista razmišljanja i vrednosti", rekla je ona, upozoravajući da razlike unutar same EU u viđenju spoljnopolitičkih pitanja umanjuju uticaj Unije.
"Kada nismo ujedinjeni, gubimo političku moć koju bi trebalo da imamo. Zato je jedinstvo ključno - da govorimo jednim glasom na multilateralnim forumima, da isto vidimo pretnje i partnere i da na zajedničkim vrednostima gradimo savezništva", poručila je Kalas.
Zapadni Balkan
"Pitanje je kako da dođemo do tačke da i na Zapadnom Balkanu razgovaramo o svim zločinima koji su se tamo dogodili, kako može da se pređe preko toga i obezbedi da se takve stvari više nikada ne ponove“, rekla je Kalas.
Ona je pozivala na "male korake" pomirenja i fokusiranje regiona na zajedničku budućnost. EU, dodala je, ostaje spremna da pomogne "koliko god je moguće" u prevazilaženju istorijskih podela.
Kos: Nema prečica - tri pravca proširenja
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos predstavila je tri pravca delovanja EU na putu ka prijemu novih članica - reforme kandidata, pripreme same Unije i trku s vremenom.
Prvi pravac odnosi se na to da svaki napredak zemalja kandidata mora da bude kredibilan i zasnovan na reformama.
"Ne može da bude prečica i neće biti prečica“, poručila je Kos. „Često me pitaju da li geopolitički argumenti znače da treba da zažmurimo na sve i primimo nove članice bez obzira na ispunjenost kriterijuma. Ne - upravo suprotno."
Upozorila je da slaba demokratija i manjkava vladavina prava otvaraju prostor "zlonamernom uticaju, korupciji i organizovanom kriminalu", te da Unija, izgrađena na poverenju među članicama, može uspešno da se proširi samo ako je to poverenje utemeljeno na postignutim rezultatima.
Drugi pravac tiče se unutrašnje spremnosti EU za proširenje - od budžeta do funkcionisanja institucija.
Foto: AP/Omar HavanaMarta Kos
"EU mora da zna kakav će biti uticaj budućeg proširenja na ključna područja politike, budžet i strukture upravljanja", navela je Kos.
Istakla je da građani traže odgovore na vrlo konkretna pitanja: šta proširenje znači za socijalne sisteme, kako utiče na kontrolu granica, kako obezbediti poštovanje vladavine prava i efikasno funkcionisanje Unije i nakon prijema novih članica. Najavila je da će se u buduće ugovore o pristupanju ugraditi "zaštitne mere" koje će biti neprimetne kada se pravila poštuju, ali dovoljno snažne kada se krše.
Treći pravac odnosi se na vreme - resurs kojeg je, kako kaže, sve manje.
"Zemljama kandidatima potrebno je vreme za reforme, a često je i državama članicama potrebno vreme da donesu odluke. Ali vreme koje nam današnji svet daje sve je kraće. Ako ne delujemo brzo i odlučno, rizikujemo da izgubimo kontrolu nad sigurnošću i stabilnošću na našem kontinentu", upozorila je komesarka.
Podsetila je da je u vreme kada se Slovenija pripremala za članstvo, EU prvenstveno bila posmatrana kao priča o prosperitetu, dok se danas proširenje sve više doživljava i kao pitanje bezbednosti.
Govoreći o rastućem uticaju autokratskih režima, istakla je da oni "nisu vezani istim moralnim i pravnim pravilima" kao evropske demokratije, već iskorišćavaju otvorenost EU, koristeći državnu propagandu i strano mešanje.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Janaki Mitrovski, pravnik komentariše odluku vlade Severne Makedonije da predloži Nenada Saveskog za novog javnog tužioca, dok Skupštine razmatra da li je potreban novu zakon o javnom tužilaštvu. Nakon sedam mjeseci na čelu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, direktor otkriva kako je zatekao zastrašujuće stanje iza bivše direktorice Sebije Izetbegović. To bi se uskoro moglo promijeniti. Vraća se struja, otvaraju se nove klinike, ulažu se milioni. Crna Gora biće uskoro jedina drzava u regionu koja ima zakon o stalnom sezonskom radniku. Zakon je Vlada već usvojila, a uskoro bi trebalo da dobije zeleno svjetlo i Skupštine. Zakon predvidja da će sezonci raditi najmanje pola godine, a drugu polovinu godine dobijaće od države naknadu od 120 eura i od poslodavaca puno zdravstveno i penzijsko osiguranje.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Bolne menstruacije, hronični bol, problemi sa začećem - a dijagnoza često kasni godinama. Endometrioza pogađa veliki broj žena u reproduktivnom periodu, ali se o njoj i dalje malo govori. Šta je zapravo endometrioza, zašto nastaje i kako utiče na kvalitet života i plodnost žena? Koliko je teško doći do dijagnoze i adekvatne terapije? O ovoj temi za emisiju „Tražim reč“ govore specijalista ginekologije i akušerstva Aleksandar Dobrosavljević, pevačica Vanja Topalović Varja i Jelena Pak, naturopata i predstavnica udruženja žena Žuto uže.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Kako prepoznati prve znakove demencije? Da li je moguće smanjiti rizik i koliko način života utiče na razvoj ove bolesti? Sa kakvim se izazovima suočavaju porodice koje brinu o obolelima? Odgovore tražimo od specijaliste psihijatrije, doktorke Slavice Golubović.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Norveška policija uhapsila je trojicu muškaraca, tri brata iračkog porekla, u dvadesetim godinama osumnjičenih za teroristički bombaški napad nakon eksplozije ispred Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Oslu tokom noći između subote i nedelje, saopštili su lokalni zvaničnici.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne strane i Irana s druge svakodnevno košta turistički sektor Bliskog istoka oko 515 miliona evra, pokazuju procene Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC).
Američki Federalni istražni biro (FBI) upozorio je policiju u Kaliforniji da bi Iran mogao da uzvrati na američke napade lansiranjem dronova na Zapadnu obalu SAD, ali predsednik Donald Tramp je rekao da ga takvi potencijalni napadi ne zabrinjavaju.
Sa jednim listom pergamenta i 56 potpisa, Amerika je započela najveće političko putovanje u ljudskoj istoriji, rekao je predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp. Deklaracija o nezavisnosti potpisana je 1776. godine kada su se američke kolonije odvojile od Ujedinjenog Kraljevstva.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je jednoglasno da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posledice globalnih poremećaja u snabdevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je direktor te organizacije Fatih Birol.
Ormuski moreuz na Bliskom istoku neprohodan je od napada SAD i Izraela na Iran. Reč je o najprometnijem pomorskom kanalu za transport nafte kroz koji u normalnim okolnostima mesečno prolazi oko 3.000 brodova i oko 20 odsto svetske nafte.
Češki planinar preživeo je pad sa visine od oko 600 metara sa planine Risi, najvišeg vrha u Poljskoj, zadobivši samo lakšu povredu malog prsta, preneli su lokalni mediji.
Komentari (0)