Evropsko proširenje kao bezbednosni štit: Fon der Lajen, Kalas i Kos poručuju da EU nema više vremena za gubljenje
Ursula Fon der Lajen, Kaja Kalas i Marta Kos poručile su u Briselu da je proširenje Evropske unije pre svega pitanje bezbednosti, jedinstva i očuvanja demokratije. Sve tri ističu da nema prečica, da su reforme neophodne i da Unija mora delovati brže i odlučnije u svetlu globalnih pretnji.
Foto: Narodna skupština Republike Srbije/Peđa Vučković
Na prvom Forumu Evropske komisije o proširenju EU, održanom u Briselu pod sloganom "Zaokruživanje Unije i jačanje naše budućnosti", predsednica EK Ursula fon der Lajen, visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas i komesarka za proširenje Marta Kos poručile su da je proširenje istovremeno ulaganje u mir, bezbednost, slobodu i prosperitet - ali i proces koji nema prečica ni za države kandidate, ni za samu Uniju.
U video poruci kojom je otvorila forum, Ursula fon der Lajen podsetila je da je Evropska unija od samog početka bila mirovni projekat, "nit koja je povezala države članice i usmeravala svaki korak integracije".
Ekonomista Vladimir Đukanović najoštrije ocenjuje nekadašnju prodaju Naftne industrije Srbije (NIS) Rusiji, nazivajući je "katastrofalnom greškom". Reč je o potezu koji je, tvrdi, Srbiju politički i ekonomski vezao za zemlju koja se od 2022. potpuno odvojila od zapadnog ekonomskog sistema.
Alarmantni podaci stižu nam na Svetski dan sećanja na žrtve saobraćajnih nesreća. U Srbiji godišnje u saobraćaju pogine oko 500 ljudi dok 3.000 bude teško povređeno. Poginuli, međutim, nisu broj u statistici, to je gubitak za celo društvo.
Jedan stan - jedno drvo - ovo je novo pravilo za buduće investitore u Nišu. Na poslednjoj sednici Skupštine grada, doneta je odluka koja reguliše ovu obavezu, pa će tako oni koji planiraju da zidaju zgrade, morati da posade po jedno drvo za svaki stan.
Kako navodi, u trenutku kada rat ponovo bukti na evropskom tlu, ona proširenje definiše kao ulaganje u zajedničku bezbednost i slobodu. Proširenje, istakla je, nije važno samo za zemlje koje žele članstvo, već i za postojeće članice, jer Evropa deli isti kontinent, istoriju, kulturu i izazove.
Fon der Lajen je podsetila da je ove godine posetila Ukrajinu, Moldaviju i Zapadni Balkan i da ju je, kako je navela, posebno ohrabrila nada koju je videla među građanima, civilnim društvom, privredom i političkim liderima tih zemalja.
"Put ka EU je zahtevan, pun reformi i usklađivanja sa pravnim tekovinama Unije, ali su koristi - dokazane. Države koje su se pridružile EU u poslednjem talasu ostvarile su neverovatan ekonomski rast - životni standard se udvostručio, nezaposlenost se gotovo prepolovila, prosečan životni vek porastao je za oko četiri godine, a otvoreno je šest miliona novih radnih mesta", navela je predsednica Evropske komisije.
Foto: Tanjug/AP Photo/Virginia Mayo
Dodala je da se slični rezultati očekuju i u narednom talasu proširenja, ali da Unija već sada želi da prenese deo benefita kroz planove rasta: zemlje kandidati sprovode ključne reforme kako bi se približile pravilima jedinstvenog tržišta, dok EU zauzvrat otvara pojedine sektore tog tržišta, od ukidanja rominga ka EU do uključivanja u SEPA sistem za plaćanja u evrima, što bi, ocenjuje, trebalo da donese i milionske uštede kompanijama.
"Vidimo snažnu želju mladih u državama kandidatima, ali i u članicama, da žive u jedinstvenoj Evropskoj uniji, da iskoriste mogućnosti koje članstvo pruža i uživaju slobode koje ono donosi. Žele snažniju, prosperitetniju i ujedinjeniju Evropu. Evropa je više od unije, to je naš dom", poručila je fon der Lajen.
Kalas: Proširenje nije prirodan proces, već geopolitički imperativ
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas bila je još direktnija: proširenje, kaže, nije samo administrativna procedura, već geopolitički imperativ.
"Proširenje nije prirodan proces već geopolitički imperativ", naglasila je Kalas, dodajući da se svet nalazi u periodu dubokih geopolitičkih promena i da je za EU presudno da deluje jedinstveno.
Foto: Tanjug/Vladimir ŠporčićKaja Kalas
Kako bi Unija u "takmičarski nastrojenom svetu" zadržala političku težinu, Kalas insistira na usklađivanju država članica, ali i kandidata, sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.
"Zato tražimo usklađivanje država članica sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom. To pokazuje da li delimo ista razmišljanja i vrednosti", rekla je ona, upozoravajući da razlike unutar same EU u viđenju spoljnopolitičkih pitanja umanjuju uticaj Unije.
"Kada nismo ujedinjeni, gubimo političku moć koju bi trebalo da imamo. Zato je jedinstvo ključno - da govorimo jednim glasom na multilateralnim forumima, da isto vidimo pretnje i partnere i da na zajedničkim vrednostima gradimo savezništva", poručila je Kalas.
Zapadni Balkan
"Pitanje je kako da dođemo do tačke da i na Zapadnom Balkanu razgovaramo o svim zločinima koji su se tamo dogodili, kako može da se pređe preko toga i obezbedi da se takve stvari više nikada ne ponove“, rekla je Kalas.
Ona je pozivala na "male korake" pomirenja i fokusiranje regiona na zajedničku budućnost. EU, dodala je, ostaje spremna da pomogne "koliko god je moguće" u prevazilaženju istorijskih podela.
Kos: Nema prečica - tri pravca proširenja
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos predstavila je tri pravca delovanja EU na putu ka prijemu novih članica - reforme kandidata, pripreme same Unije i trku s vremenom.
Prvi pravac odnosi se na to da svaki napredak zemalja kandidata mora da bude kredibilan i zasnovan na reformama.
"Ne može da bude prečica i neće biti prečica“, poručila je Kos. „Često me pitaju da li geopolitički argumenti znače da treba da zažmurimo na sve i primimo nove članice bez obzira na ispunjenost kriterijuma. Ne - upravo suprotno."
Upozorila je da slaba demokratija i manjkava vladavina prava otvaraju prostor "zlonamernom uticaju, korupciji i organizovanom kriminalu", te da Unija, izgrađena na poverenju među članicama, može uspešno da se proširi samo ako je to poverenje utemeljeno na postignutim rezultatima.
Drugi pravac tiče se unutrašnje spremnosti EU za proširenje - od budžeta do funkcionisanja institucija.
Foto: AP/Omar HavanaMarta Kos
"EU mora da zna kakav će biti uticaj budućeg proširenja na ključna područja politike, budžet i strukture upravljanja", navela je Kos.
Istakla je da građani traže odgovore na vrlo konkretna pitanja: šta proširenje znači za socijalne sisteme, kako utiče na kontrolu granica, kako obezbediti poštovanje vladavine prava i efikasno funkcionisanje Unije i nakon prijema novih članica. Najavila je da će se u buduće ugovore o pristupanju ugraditi "zaštitne mere" koje će biti neprimetne kada se pravila poštuju, ali dovoljno snažne kada se krše.
Treći pravac odnosi se na vreme - resurs kojeg je, kako kaže, sve manje.
"Zemljama kandidatima potrebno je vreme za reforme, a često je i državama članicama potrebno vreme da donesu odluke. Ali vreme koje nam današnji svet daje sve je kraće. Ako ne delujemo brzo i odlučno, rizikujemo da izgubimo kontrolu nad sigurnošću i stabilnošću na našem kontinentu", upozorila je komesarka.
Podsetila je da je u vreme kada se Slovenija pripremala za članstvo, EU prvenstveno bila posmatrana kao priča o prosperitetu, dok se danas proširenje sve više doživljava i kao pitanje bezbednosti.
Govoreći o rastućem uticaju autokratskih režima, istakla je da oni "nisu vezani istim moralnim i pravnim pravilima" kao evropske demokratije, već iskorišćavaju otvorenost EU, koristeći državnu propagandu i strano mešanje.
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-BEOGRADSKA OPERACIJA I DEO
Dokumentarna emisija Strogo poverljivo: pod nazivom ,,Beogradska operacija – I deo“ bavi se jednom od najdramatičnijih i najtragičnijih epoha u istoriji Srbije i Beograda – periodom od sloma ustanka 1941. godine do završnih borbi za oslobođenje prestonice 1944. godine. Emisija kroz proverene istorijske činjenice, arhivsku građu osvetljava strateški značaj Srbije u Bitki za Balkan i uspostavljanje potpune nemačke kontrole nad regionom.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Policija u Kraljevu, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u tom gradu uhapsila je M. D. (75) iz Despotovca osumnjičenog da je kao zakonski zastupnik PD "Sloga" DOO Novi Sad zloupotrebom položaja ostvario korist u iznosu od 2.249.500 dinara.
U Surčinu će tokom izvođenja radova na izgradnji sekundarnog vodovoda i potisnog cevovoda fekalne kanalizacije u Ulici Trg Zorana Đinđića, u periodu od 18. februara do 15. marta, biti izmenjen rada linija javnog prevoza 602 i 610E, saopšteno je iz gradskog Sekretarijata za javni prevoz.
Letovanja će ove godine biti primetno skuplja, sa rastom cena od 10 do 20 odsto, rekao je u Jutarnjem programu Newsmax Balkans televizije direktor YUTA, Aleksandar Seničić.
Veliki broj slučajeva trovanja pasa, kako vlasničkih ljubimaca, tako i pasa lutalica, zabeležen je u Ivanjici. Sumnja se da je korišćen zabranjeni otrov kreozan, poznat po svojoj visokoj toksičnosti i opasnosti po životinje i ljude.
Iran taktički gleda da zadovolji interese Sjedinjenih Američkih Država, ali da strateški ne odustane od svojih namera i ciljeva, rekao je u emisiji Sinteza direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović.
Član Izvršnog komiteta Odbora za mir Jakir Gabaj izjavio je da obnova Pojasa Gaze počinje čišćenjem više od 70 miliona tona ruševina i neeksplodirane municije, zajedno sa stotinama kilometara tunela.
Predsednik SAD Donald Tramp upozorio je u četvrtak Iran da mora da postigne dogovor u vezi sa svojim nuklearnim programom ili će se dogoditi "loše stvari" i nagovestio da postavlja rok od deset dana pre nego što bi SAD mogle da preduzmu akciju.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je na okupljanju Odbora za mir da je rat u Gazi završen i ukazao na sve duži spisak zemalja članica koje obećavaju sredstva, osoblje i obuku. Tramp je upozorio Hamas da će svako odbijanje razoružanja biti strogo sankcionisano.
Izraelska vojska, Hamas i druge palestinske organizacije odgovorni su za ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava u Pojasu Gaze, pošto su počinili svirepe zločine, navodi se u objavljenom izveštaju Ujedinjenih nacija.
Endru Mauntbaten-Vindzor, koji je uhapšen i kome su u novembru prošle godine oduzete kraljevske titule, treće je dete pokojne kraljice Elizabete Druge i mlađi brat kralja Čarlsa Trećeg.
Najmanje troje ljudi je poginulo, a deset je povređeno, kada je kamion koji je prevozio tečni gas u prestonici Čilea, Santjagu eksplodirao u sudaru, saopštile su čileanske vlasti.
U Vašingtonu se održava prvi, inauguracioni sastanak Trampovog "Odbora za mir". Od ovog međunarodnog tela se očekuje da donese stabilnost na Bliskom istoku i dovede do obnove Gaze.
Britanski kralj Čarls III izrazio je "najdublju zabrinutost" zbog hapšenja svog brata, bivšeg princa Endrua, osumnjičenog za zloupotrebu javne funkcije, naglašavajući da "zakon mora da ide svojim tokom" i da kraljevska porodica pruža punu podršku nadležnim organima.
Komentari (0)