Zvanični podaci kažu da je više od 1,24 miliona hektara zaštićenih lokaliteta u Ukrajini (odnosno više od trećine) bilo pogođeno ratom. Prema Ukrajinskom "Društvu za zaštitu prirode" više od 44 odsto najvrednijih prirodnih područja Ukrajine je pokriveno ratom.
Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development - EBRD) već uveliko pravi strategiju za obnovu Ukrajine, njene infrastructure i drugih oštećenih struktura koje su uništene tokom rata u ovoj državi.
Redakcija Newsmax Balkans je kontaktirala EBRD, kako bi dobila odgovore na dodatna pitanja koja se tiču obnove Ukrajine. Naš sagovornik, Arvid Turkner - generalni direktor EBRD za Ukrajinu i Moldaviju, je naglasio da je prioritet trenutna podrška Ukrajini, ali da su isto tako spremni da igraju vodeću ulogu kada dođe vreme za potpunu rekonstrukciju.
Mnoge sadašnje potrebe Ukrajine su u oblasti vojne opreme, koju EBRD ne može da finansira, ali naglašava da je podjednako važno podržati realnu ekonomiju, dajući Ukrajini kapacitet da se odupre ruskom agresorskom ratu i dobije mir koji sledi. Dodaje, da se upravo zbog toga investicije u Ukrajini usmeravaju u realnu ekonomiju.
"Što je privreda zdravija u ratu, to će manje koštati rekonstrukcija i oporavak zemlje. Posle rata, tokom faze rekonstrukcije, nastavićemo da radimo na istih pet prioriteta kao što radimo u ratnoj ekonomiji: podrška energetskoj bezbednosti, vitalna infrastruktura, bezbednost hrane, trgovina i privatni sektor. Takođe planiramo da nastavimo naš politički dijalog sa Ukrajinom kako bismo je podržali da unapredi svoje institucije i poslovno okruženje kao deo njene kandidature za EU", istakao je Turkner.
Foto: EBRD/Dermot DoorlyArvid Turkner
Od početka rata u punom obimu, EBRD je stavila više od pet milijardi evra na raspolaganje ukrajinskoj ekonomiji, a od toga 1,3 milijarde evra u 2024. godini, što se bliži godišnjem cilju od 1,5 do dve milijarde evra u ratu. Dogovoreno je da se kapital poveća za četiri milijarde evra kako bi se podržao ovaj finansijski plan.
"Što se tiče fizičke štete i potencijalnih troškova rekonstrukcije, poslednja procena Svetske banke, Evropske komisije i Ujedinjenih nacija kaže da je to iznos od 486 milijardi dolara. Uz pomoć spoljne budžetske podrške, ukrajinska Vlada je do sada uradila veoma dobar posao na obezbeđivanju makroekonomske stabilnosti. Zemlja je napredovala sa pada od 30% BDP-a u 2022. na porast od preko pet odsto u 2023, ali nestašice električne energije i veći troškovi uvezene energije u Ukrajini, zajedno sa nedostatkom radne snage usled rata, uzimaju danak u ekonomiji", istakao je Turkner.
Do početka ove godine, u Ukrajini su zabeležena četiri uzastopna kvartala rasta BDP-a, sa porastom u prvom kvartalu 2024. od procenjenih 6,5 odsto (na godišnjem nivou) premašivši 5,3 procenta ostvarenih u 2023, ali od tada rast je usporio, i prema rečima našeg sagovornika, budućnost sada ima više neizvesnosti.
Grivna je pala za oko 10 odsto od prošlog oktobra. Inflacija, koja je pala na ciljanu cifru od oko pet odsto 2023. godine, ponovo se vratila na 7,5 odsto, što je navelo centralnu banku da pauzira relaksaciju monetarne politike, ostavljajući referentnu stopu na 13 odsto.
Izgledi su bolji za izvoz, sada kada se novi ukrajinski crnomorski izvozni koridor duž obale sve više koristi. Ovo je ublažilo ranije ratne strahove o bezbednosti pomorskog transporta. Koridor se ne koristi samo za poljoprivredne proizvode već i za metale i rude. Međutim, ovo poboljšanje bi moglo biti nadjačano nestašicom energije.
Nakon objave da se u Zemljinoj orbiti pojavio drugi Mesec, nastale su i teorije zavere koje su povezivale primećeni i posmatrani objekat sa već postojećim Zemljinim satelitom.
Evropska unija (EU) nema uticaj na bilo kojoj strani za prekid vatre u Gazi, a i nije zaista jedinstvena u stavu o tome, smatra član tima Evropske komisije (EK) Ekart Stratenšulte.
Jedan od najvećih problema je nedostatak radnika zbog ratnog stanja. Podaci kažu da je do kraja 2023. godine, rat u Ukrajini je raselio oko 3,7 miliona ljudi unutar zemlje i primorao 6,3 miliona izbeglica i tražilaca azila da nađu zaštitu u inostranstvu, od kojih skoro šest miliona u Evropi.
"Nedostatak radne snage je i dalje akutan, a Ukrajina živi pod rizikom od većeg uništenja infrastrukture i proizvodnih kapaciteta. Konačno, iako je spoljno finansiranje na snazi za ovu godinu, manje je izvesnosti oko 2025. godine, koja takođe ima potencijal da utiče na makroekonomsku stabilnost. Kao rezultat toga, od 26. septembra smo revidirali naniže našu najnoviju prognozu rasta BDP-a za Ukrajinu za 2025. godinu: na 4,7 odsto sa šest odsto koliko smo predvideli u našem poslednjem izveštaju o regionalnim ekonomskim perspektivama u maju", obrazložio je direktor EBRD zadužen za Ukrajinu i Moldaviju.
On je naglasio da je njihov cilj prosperitet Ukrajine i ostvarenje njenih težnji ka evropskoj budućnosti.
"Prepoznajemo potrebu za kontinuiranom snažnom međunarodnom podrškom zemlji uprkos – ili čak upravo zbog – globalne političke neizvesnosti u kojoj živimo", rekao je Turkner.
Pored najavljenih investicija Evropske unije, Amerika je takođe potvrdila svoje finansijsko učešće u rekonstrukciji Ukrajine, štaviše, za ovu akciju su se već prijavile mnoge privatne američke kompanije koje će ulagati u obnovu infrastrukture ove države nakon rata.
“Presek plus” je nova emisija na kanalu NewsMax Balkans televizije koja se emituje petkom od 21 čas. U 45 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Muriz Memić, otac ubijenog mladića Dženana Memića, u emisiji Razumno sa Borisom Brezom otkrio je dosad nepoznate detalje i novine iz predmeta o kojem godinama bruji cijeli Balkan.
Prema preliminarnim podacima Rumuske izborne komisije, u drugom krugu predsedničkih izbora pobedio je nezavisni kandidat i gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan, koji je osvojio 53,89 odsto glasova.
Strahinja Trivković (19), maturant Treće beogradske gimnazije, dobitnik je više od 160 nacionalnih i međunarodnih nagrada iz različitih oblasti, a 2025. godine proglašen je za najboljeg diplomatu na svetu. Za Newsmax Balkans govorio je o svojim priznanjima i otkrio u čemu je ključ njegovog uspeha.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su 21. marta u Nišu neki pokušali da ukinu pravo na slobodu govora i drugačijeg mišljenja, da ukinu demokratiju i zavedu teror u našoj zemlji.
Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990 i izaslanik u Domu naroda BiH, govorio je u emisiji "Razumno" sa Borisom Brezom o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Francuska uprava civilnog vazduhoplovstva (DGAC) zatražila je da avio kompanije otkažu 15 odsto svojih letova na aerodromu "Orli" u Parizu, jer još nije otklonjen kvar koji je uticao na aerodromski radar.
Novinar i politički komentator Filip Kalmarević u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira kako su lokalni izbori u Engleskoj uticali na zaoštravanje antimigrantske retorike.
Desničarski kandidat Đorđe Simion priznao je poraz u drugom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji i čestitao je nezavisnom kandidatu, gradonačelniku Bukurešta Nikušoru Danu na pobedi.
Američka uprava za hranu i lekove (FDA) odobrila je vakcinu protiv kovida 19 kompanije Novavaks, ali je njena upotreba ograničena na starije osobe i osobe starije od 12 godina koje imaju zdravstvena stanja koja ih izlažu većem riziku od ove bolesti.
Bivšem predsednike Sjedinjenih Američkih Država Džozefu Bajdenu dijagnostikovana je "agresivna forma" raka prostate, saopštila je njegova kancelarija, koja je navela da se rak proširio na kosti.
Kandidat Građanske koalicije (KO), gradonačelnik Varšave Rafal Tšaskovski, koji je prema početnim izlaznim anketama, vodi u prvom krugu održanih predsedničkih izbora u Poljskoj, izjavio je da mu je cilj pobeda i da je spreman na saradnju sa poljskom vladom.
Vladajuća partija desnog centra Demokratski savez (AD) u Portugalu vodi na održanim parlamentarnim izborima, osvojivši više od 38 odsto glasova nakon prebrojanih oko 10 odsto biračkih listića, pokazuju zvanični podaci izborne komisije Portugala.
Prema preliminarnim podacima Rumuske izborne komisije, u drugom krugu predsedničkih izbora pobedio je nezavisni kandidat i gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan, koji je osvojio 53,89 odsto glasova.
Komentari (0)