Zvanični podaci kažu da je više od 1,24 miliona hektara zaštićenih lokaliteta u Ukrajini (odnosno više od trećine) bilo pogođeno ratom. Prema Ukrajinskom "Društvu za zaštitu prirode" više od 44 odsto najvrednijih prirodnih područja Ukrajine je pokriveno ratom.
Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development - EBRD) već uveliko pravi strategiju za obnovu Ukrajine, njene infrastructure i drugih oštećenih struktura koje su uništene tokom rata u ovoj državi.
Redakcija Newsmax Balkans je kontaktirala EBRD, kako bi dobila odgovore na dodatna pitanja koja se tiču obnove Ukrajine. Naš sagovornik, Arvid Turkner - generalni direktor EBRD za Ukrajinu i Moldaviju, je naglasio da je prioritet trenutna podrška Ukrajini, ali da su isto tako spremni da igraju vodeću ulogu kada dođe vreme za potpunu rekonstrukciju.
Mnoge sadašnje potrebe Ukrajine su u oblasti vojne opreme, koju EBRD ne može da finansira, ali naglašava da je podjednako važno podržati realnu ekonomiju, dajući Ukrajini kapacitet da se odupre ruskom agresorskom ratu i dobije mir koji sledi. Dodaje, da se upravo zbog toga investicije u Ukrajini usmeravaju u realnu ekonomiju.
"Što je privreda zdravija u ratu, to će manje koštati rekonstrukcija i oporavak zemlje. Posle rata, tokom faze rekonstrukcije, nastavićemo da radimo na istih pet prioriteta kao što radimo u ratnoj ekonomiji: podrška energetskoj bezbednosti, vitalna infrastruktura, bezbednost hrane, trgovina i privatni sektor. Takođe planiramo da nastavimo naš politički dijalog sa Ukrajinom kako bismo je podržali da unapredi svoje institucije i poslovno okruženje kao deo njene kandidature za EU", istakao je Turkner.
Foto: EBRD/Dermot DoorlyArvid Turkner
Od početka rata u punom obimu, EBRD je stavila više od pet milijardi evra na raspolaganje ukrajinskoj ekonomiji, a od toga 1,3 milijarde evra u 2024. godini, što se bliži godišnjem cilju od 1,5 do dve milijarde evra u ratu. Dogovoreno je da se kapital poveća za četiri milijarde evra kako bi se podržao ovaj finansijski plan.
"Što se tiče fizičke štete i potencijalnih troškova rekonstrukcije, poslednja procena Svetske banke, Evropske komisije i Ujedinjenih nacija kaže da je to iznos od 486 milijardi dolara. Uz pomoć spoljne budžetske podrške, ukrajinska Vlada je do sada uradila veoma dobar posao na obezbeđivanju makroekonomske stabilnosti. Zemlja je napredovala sa pada od 30% BDP-a u 2022. na porast od preko pet odsto u 2023, ali nestašice električne energije i veći troškovi uvezene energije u Ukrajini, zajedno sa nedostatkom radne snage usled rata, uzimaju danak u ekonomiji", istakao je Turkner.
Do početka ove godine, u Ukrajini su zabeležena četiri uzastopna kvartala rasta BDP-a, sa porastom u prvom kvartalu 2024. od procenjenih 6,5 odsto (na godišnjem nivou) premašivši 5,3 procenta ostvarenih u 2023, ali od tada rast je usporio, i prema rečima našeg sagovornika, budućnost sada ima više neizvesnosti.
Grivna je pala za oko 10 odsto od prošlog oktobra. Inflacija, koja je pala na ciljanu cifru od oko pet odsto 2023. godine, ponovo se vratila na 7,5 odsto, što je navelo centralnu banku da pauzira relaksaciju monetarne politike, ostavljajući referentnu stopu na 13 odsto.
Izgledi su bolji za izvoz, sada kada se novi ukrajinski crnomorski izvozni koridor duž obale sve više koristi. Ovo je ublažilo ranije ratne strahove o bezbednosti pomorskog transporta. Koridor se ne koristi samo za poljoprivredne proizvode već i za metale i rude. Međutim, ovo poboljšanje bi moglo biti nadjačano nestašicom energije.
Nakon objave da se u Zemljinoj orbiti pojavio drugi Mesec, nastale su i teorije zavere koje su povezivale primećeni i posmatrani objekat sa već postojećim Zemljinim satelitom.
Evropska unija (EU) nema uticaj na bilo kojoj strani za prekid vatre u Gazi, a i nije zaista jedinstvena u stavu o tome, smatra član tima Evropske komisije (EK) Ekart Stratenšulte.
Jedan od najvećih problema je nedostatak radnika zbog ratnog stanja. Podaci kažu da je do kraja 2023. godine, rat u Ukrajini je raselio oko 3,7 miliona ljudi unutar zemlje i primorao 6,3 miliona izbeglica i tražilaca azila da nađu zaštitu u inostranstvu, od kojih skoro šest miliona u Evropi.
"Nedostatak radne snage je i dalje akutan, a Ukrajina živi pod rizikom od većeg uništenja infrastrukture i proizvodnih kapaciteta. Konačno, iako je spoljno finansiranje na snazi za ovu godinu, manje je izvesnosti oko 2025. godine, koja takođe ima potencijal da utiče na makroekonomsku stabilnost. Kao rezultat toga, od 26. septembra smo revidirali naniže našu najnoviju prognozu rasta BDP-a za Ukrajinu za 2025. godinu: na 4,7 odsto sa šest odsto koliko smo predvideli u našem poslednjem izveštaju o regionalnim ekonomskim perspektivama u maju", obrazložio je direktor EBRD zadužen za Ukrajinu i Moldaviju.
On je naglasio da je njihov cilj prosperitet Ukrajine i ostvarenje njenih težnji ka evropskoj budućnosti.
"Prepoznajemo potrebu za kontinuiranom snažnom međunarodnom podrškom zemlji uprkos – ili čak upravo zbog – globalne političke neizvesnosti u kojoj živimo", rekao je Turkner.
Pored najavljenih investicija Evropske unije, Amerika je takođe potvrdila svoje finansijsko učešće u rekonstrukciji Ukrajine, štaviše, za ovu akciju su se već prijavile mnoge privatne američke kompanije koje će ulagati u obnovu infrastrukture ove države nakon rata.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 ( R )
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ ( R )
Tišina je moćnija od izgovorenih reči. Kako da pronađemo unutrašnji mir i veru? Zašto se kaže da je tišina nekada moćnija od izgovrenih reči? Koliko je važno da pođemo na put kroz sebe? Gost emisije: profesor književnosti, pisac i predavač Nenad Gugl.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVESTANJE-DŽON FROTINGAM I DEO
Serijal koji je posvećen osvedočenim, ali zaboravljenim ili slabo pominjanim prijateljima Srbije kroz istoriju. Ovo je način da im još jednom odamo počast i zahvalnost za ono što su uradili za Srbiju, kao i da podsetimo javnost na njihova nesebična dela prema Srbiji i srpskom narodu.
Policijska uprava u Nišu saopštila je da postoji sumnja da su dvojica radnika Elektrodistribucije Srbije - Ogranak Niš, prevarili više osoba, tražeći od njih novac.
U sezoni poljoprivrednih i građevinskih radova, broj bolovanja u Srbiji naglo raste - toliko da pojedine kompanije razmišljaju o zatvaranju ili preseljenju proizvodnje. Dok poslodavci traže pojačanu kontrolu, građani tvrde da rade i kada su bolesni. Nadležni najavljuju sistemsku akciju.
Hale Beogradskog sajma i ove godine će biti mesto na kojem će neke visokoškolske ustanove Univerziteta u Beogradu od 24. jula organizovati prijemne ispite, a neki čak i probne prijemne ispite, za upis brucoša na prvu godinu školske 2025/2026, saopštio je Sajam.
Koncert rok grupe Momčila Bajagića Bajage, "Bajaga i Instruktori", zakazan za 22. avgust u Solinu, otkazan je zbog pritiska solinskih branitelja i udruženja proisteklih iz Domovinskog rata, a na osnovu neproverenih tvrdnji, obelodanila je splitska Slobodna Dalmacija.
Nemački kancelar Fridrih Merc izrazio je sumnju u mogućnost pridruživanja Ukrajine Evropskoj uniji do 2034. godine, rekavši da je malo verovatno da će do pristupanja doći u trenutku koji bi uticao na srednjoročne finansijske planove bloka, koji traju do 2034. godine.
Ruski premijer Mihail Mišustin potpisao je naredbu o povlačenju Rusije iz sporazuma sa nemačkom Vladom o vojno-tehničkoj saradnji. Ruskom ministarstvu spoljnih poslova je naloženo da obavesti nemačku stranu o donetoj odluci.
Najmanje tri osobe su stradale u snažnoj eksploziji koja se dogodila u Centru za obuku šerifske uprave okruga Los Anđeles, potvrdila je američka državna tužiteljka Pam Bondi. Uzrok eksplozije još nije poznat, a federalni istražitelji su na terenu.
Bivšem brazilskom predsedniku Žairu Bolsonaru naloženo je da nosi nanogicu i zabranjeno mu je da razgovara sa stranim zvaničnicima, objavio je CNN Brazil.
Brazilski predsednik Luiz Inasio Lula da Silva izjavio je da neće primati naređenja od američkog predsednika Donalda Trampa, koji je Brazilu uveo carine od 50 odsto.
Sjedinjene Američke Države nisu podržale izraelske napade na Siriju i jasno su izrazile nezadovoljstvo, dok su radile na deeskalaciji tenzija, rekla je portparolka Stejt departmenta Tami Brus.
Najmanje jedno dete je poginulo, a dvoje je povređeno u saobraćajnoj nesreći autobusa koji je prevozio školsku decu iz Zoološkog vrta u Somersetu, na jugozapadu Engleske.
Komentari (0)