Zvanični podaci kažu da je više od 1,24 miliona hektara zaštićenih lokaliteta u Ukrajini (odnosno više od trećine) bilo pogođeno ratom. Prema Ukrajinskom "Društvu za zaštitu prirode" više od 44 odsto najvrednijih prirodnih područja Ukrajine je pokriveno ratom.
Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development - EBRD) već uveliko pravi strategiju za obnovu Ukrajine, njene infrastructure i drugih oštećenih struktura koje su uništene tokom rata u ovoj državi.
Redakcija Newsmax Balkans je kontaktirala EBRD, kako bi dobila odgovore na dodatna pitanja koja se tiču obnove Ukrajine. Naš sagovornik, Arvid Turkner - generalni direktor EBRD za Ukrajinu i Moldaviju, je naglasio da je prioritet trenutna podrška Ukrajini, ali da su isto tako spremni da igraju vodeću ulogu kada dođe vreme za potpunu rekonstrukciju.
Mnoge sadašnje potrebe Ukrajine su u oblasti vojne opreme, koju EBRD ne može da finansira, ali naglašava da je podjednako važno podržati realnu ekonomiju, dajući Ukrajini kapacitet da se odupre ruskom agresorskom ratu i dobije mir koji sledi. Dodaje, da se upravo zbog toga investicije u Ukrajini usmeravaju u realnu ekonomiju.
"Što je privreda zdravija u ratu, to će manje koštati rekonstrukcija i oporavak zemlje. Posle rata, tokom faze rekonstrukcije, nastavićemo da radimo na istih pet prioriteta kao što radimo u ratnoj ekonomiji: podrška energetskoj bezbednosti, vitalna infrastruktura, bezbednost hrane, trgovina i privatni sektor. Takođe planiramo da nastavimo naš politički dijalog sa Ukrajinom kako bismo je podržali da unapredi svoje institucije i poslovno okruženje kao deo njene kandidature za EU", istakao je Turkner.
Foto: EBRD/Dermot DoorlyArvid Turkner
Od početka rata u punom obimu, EBRD je stavila više od pet milijardi evra na raspolaganje ukrajinskoj ekonomiji, a od toga 1,3 milijarde evra u 2024. godini, što se bliži godišnjem cilju od 1,5 do dve milijarde evra u ratu. Dogovoreno je da se kapital poveća za četiri milijarde evra kako bi se podržao ovaj finansijski plan.
"Što se tiče fizičke štete i potencijalnih troškova rekonstrukcije, poslednja procena Svetske banke, Evropske komisije i Ujedinjenih nacija kaže da je to iznos od 486 milijardi dolara. Uz pomoć spoljne budžetske podrške, ukrajinska Vlada je do sada uradila veoma dobar posao na obezbeđivanju makroekonomske stabilnosti. Zemlja je napredovala sa pada od 30% BDP-a u 2022. na porast od preko pet odsto u 2023, ali nestašice električne energije i veći troškovi uvezene energije u Ukrajini, zajedno sa nedostatkom radne snage usled rata, uzimaju danak u ekonomiji", istakao je Turkner.
Do početka ove godine, u Ukrajini su zabeležena četiri uzastopna kvartala rasta BDP-a, sa porastom u prvom kvartalu 2024. od procenjenih 6,5 odsto (na godišnjem nivou) premašivši 5,3 procenta ostvarenih u 2023, ali od tada rast je usporio, i prema rečima našeg sagovornika, budućnost sada ima više neizvesnosti.
Grivna je pala za oko 10 odsto od prošlog oktobra. Inflacija, koja je pala na ciljanu cifru od oko pet odsto 2023. godine, ponovo se vratila na 7,5 odsto, što je navelo centralnu banku da pauzira relaksaciju monetarne politike, ostavljajući referentnu stopu na 13 odsto.
Izgledi su bolji za izvoz, sada kada se novi ukrajinski crnomorski izvozni koridor duž obale sve više koristi. Ovo je ublažilo ranije ratne strahove o bezbednosti pomorskog transporta. Koridor se ne koristi samo za poljoprivredne proizvode već i za metale i rude. Međutim, ovo poboljšanje bi moglo biti nadjačano nestašicom energije.
Nakon objave da se u Zemljinoj orbiti pojavio drugi Mesec, nastale su i teorije zavere koje su povezivale primećeni i posmatrani objekat sa već postojećim Zemljinim satelitom.
Evropska unija (EU) nema uticaj na bilo kojoj strani za prekid vatre u Gazi, a i nije zaista jedinstvena u stavu o tome, smatra član tima Evropske komisije (EK) Ekart Stratenšulte.
Jedan od najvećih problema je nedostatak radnika zbog ratnog stanja. Podaci kažu da je do kraja 2023. godine, rat u Ukrajini je raselio oko 3,7 miliona ljudi unutar zemlje i primorao 6,3 miliona izbeglica i tražilaca azila da nađu zaštitu u inostranstvu, od kojih skoro šest miliona u Evropi.
"Nedostatak radne snage je i dalje akutan, a Ukrajina živi pod rizikom od većeg uništenja infrastrukture i proizvodnih kapaciteta. Konačno, iako je spoljno finansiranje na snazi za ovu godinu, manje je izvesnosti oko 2025. godine, koja takođe ima potencijal da utiče na makroekonomsku stabilnost. Kao rezultat toga, od 26. septembra smo revidirali naniže našu najnoviju prognozu rasta BDP-a za Ukrajinu za 2025. godinu: na 4,7 odsto sa šest odsto koliko smo predvideli u našem poslednjem izveštaju o regionalnim ekonomskim perspektivama u maju", obrazložio je direktor EBRD zadužen za Ukrajinu i Moldaviju.
On je naglasio da je njihov cilj prosperitet Ukrajine i ostvarenje njenih težnji ka evropskoj budućnosti.
"Prepoznajemo potrebu za kontinuiranom snažnom međunarodnom podrškom zemlji uprkos – ili čak upravo zbog – globalne političke neizvesnosti u kojoj živimo", rekao je Turkner.
Pored najavljenih investicija Evropske unije, Amerika je takođe potvrdila svoje finansijsko učešće u rekonstrukciji Ukrajine, štaviše, za ovu akciju su se već prijavile mnoge privatne američke kompanije koje će ulagati u obnovu infrastrukture ove države nakon rata.
“Presek plus” je nova emisija na kanalu NewsMax Balkans televizije koja se emituje petkom od 21 čas. U 45 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO ( R )
Strogo poverljivo nudi dubinski prikaz jedne od najintrigantnijih faza regionalne istorije, pružajući uvid u prošlost koja i dalje ima snažan uticaj na savremeno društvo.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA BEST II ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE ( R )
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA BEST II ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Napadač koji se lažno predstavljao kao policajac ubio je visoko rangiranu demokratsku poslanicu državne skupštine i njenog supruga, u onome što izgleda kao "politički motivisano ubistvo", a ranio je drugog poslanika i njegovu suprugu, saopštio je guverner Minesote Tim Volc.
Fudbalska liga SFRJ sedamdesetih i osamdesetih godina važila je nezvanično za četvrtu najjaču ligu na Starom kontinentu. Stadioni su bili puni, rezultati tesni, a šampion se odlučivao u neizvesnim završnicama. Ipak, 14. juna 1986. godine – i na terenu i van njega – sve je bilo pod znakom pitanja.
Europski zastupnik iz redova HDZ-a Davor Ivo Stier govorio je u emisiji "Razumno" sa Borisom Brezom o potencijalu proširenja Europske unije na Zapadni Balkan, o krizi u BiH, te o politici Milorada Dodika.
Dok svet s mešavinom užasa i nemoći posmatra Bliski istok, Gaza tone u humanitarnu katastrofu bez presedana. Glad, razaranja i neprestano granatiranje postali su svakodnevica dva miliona Palestinaca, dok izraelski napadi na Iran dodatno potresaju ionako krhku stabilnost regiona.
Iran i Izrael nastavili u nedelju da razmenjuju napade raketama i dronovima, pri čemu je najmanje osam ljudi poginulo kada su iranske rakete probile protivvazdušnu odbranu na severnom i u centralnom delu Izraela.
Francuski predsednik Emanuel Makron kritikovao je nameru američkog predsednika Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad Grenlandom, navodeći da Grenland "ne treba da bude prodat" niti "zauzet".
Izraelska vojska je iz vatrenog oružja i u vazdušnim napadima širom Pojasa Gaze danas ubila najmanje 41 Palestinca, saopštile su lokalne zdravstvene vlasti.
Jedinice Snaga za specijalne operacije Oružanih snaga Ukrajine pogodile su objekat vojno-industrijskog kompleksa u Jelabugi, u Rusiji, saopštio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
Nemački kancelar Fridrih Merc najavio je danas povećanu zaštitu izraelskih i jevrejskih institucija u Nemačkoj, u kontekstu tekućeg sukoba između Irana i Izraela.
Lideri nekih od najvećih svetskih ekonomskih sila stižu u Kanadu kako bi zajedničkim pritiskom uticali na američkog predsednika Donalda Trampa da okonča trgovinske ratove protiv njih i zajednički sarađivali na pitanjima poput Rusije, piše Politiko, uoči sutrašnjeg sastanka grupe G7.
Rusija je predala Ukrajini još 1.200 tela ukrajinskih vojnika poginulih u ratu, prenele su državne agencije, navodeći da Moskva nije dobila tom prilikom zauzvrat posmrtne ostatke nijednog svog vojnika.
Američki predsednik Donald Tramp napravio je paralelu između aktuelnog iransko-izraelskog sukoba i sukoba između Srbije i Kosova tokom njegovog prvog mandata, koji je, kako je naveo, pretio da preraste u rat, ali je on to sprečio.
Komentari (0)