Zvanični podaci kažu da je više od 1,24 miliona hektara zaštićenih lokaliteta u Ukrajini (odnosno više od trećine) bilo pogođeno ratom. Prema Ukrajinskom "Društvu za zaštitu prirode" više od 44 odsto najvrednijih prirodnih područja Ukrajine je pokriveno ratom.
Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development - EBRD) već uveliko pravi strategiju za obnovu Ukrajine, njene infrastructure i drugih oštećenih struktura koje su uništene tokom rata u ovoj državi.
Redakcija Newsmax Balkans je kontaktirala EBRD, kako bi dobila odgovore na dodatna pitanja koja se tiču obnove Ukrajine. Naš sagovornik, Arvid Turkner - generalni direktor EBRD za Ukrajinu i Moldaviju, je naglasio da je prioritet trenutna podrška Ukrajini, ali da su isto tako spremni da igraju vodeću ulogu kada dođe vreme za potpunu rekonstrukciju.
Mnoge sadašnje potrebe Ukrajine su u oblasti vojne opreme, koju EBRD ne može da finansira, ali naglašava da je podjednako važno podržati realnu ekonomiju, dajući Ukrajini kapacitet da se odupre ruskom agresorskom ratu i dobije mir koji sledi. Dodaje, da se upravo zbog toga investicije u Ukrajini usmeravaju u realnu ekonomiju.
"Što je privreda zdravija u ratu, to će manje koštati rekonstrukcija i oporavak zemlje. Posle rata, tokom faze rekonstrukcije, nastavićemo da radimo na istih pet prioriteta kao što radimo u ratnoj ekonomiji: podrška energetskoj bezbednosti, vitalna infrastruktura, bezbednost hrane, trgovina i privatni sektor. Takođe planiramo da nastavimo naš politički dijalog sa Ukrajinom kako bismo je podržali da unapredi svoje institucije i poslovno okruženje kao deo njene kandidature za EU", istakao je Turkner.
Foto: EBRD/Dermot DoorlyArvid Turkner
Od početka rata u punom obimu, EBRD je stavila više od pet milijardi evra na raspolaganje ukrajinskoj ekonomiji, a od toga 1,3 milijarde evra u 2024. godini, što se bliži godišnjem cilju od 1,5 do dve milijarde evra u ratu. Dogovoreno je da se kapital poveća za četiri milijarde evra kako bi se podržao ovaj finansijski plan.
"Što se tiče fizičke štete i potencijalnih troškova rekonstrukcije, poslednja procena Svetske banke, Evropske komisije i Ujedinjenih nacija kaže da je to iznos od 486 milijardi dolara. Uz pomoć spoljne budžetske podrške, ukrajinska Vlada je do sada uradila veoma dobar posao na obezbeđivanju makroekonomske stabilnosti. Zemlja je napredovala sa pada od 30% BDP-a u 2022. na porast od preko pet odsto u 2023, ali nestašice električne energije i veći troškovi uvezene energije u Ukrajini, zajedno sa nedostatkom radne snage usled rata, uzimaju danak u ekonomiji", istakao je Turkner.
Do početka ove godine, u Ukrajini su zabeležena četiri uzastopna kvartala rasta BDP-a, sa porastom u prvom kvartalu 2024. od procenjenih 6,5 odsto (na godišnjem nivou) premašivši 5,3 procenta ostvarenih u 2023, ali od tada rast je usporio, i prema rečima našeg sagovornika, budućnost sada ima više neizvesnosti.
Grivna je pala za oko 10 odsto od prošlog oktobra. Inflacija, koja je pala na ciljanu cifru od oko pet odsto 2023. godine, ponovo se vratila na 7,5 odsto, što je navelo centralnu banku da pauzira relaksaciju monetarne politike, ostavljajući referentnu stopu na 13 odsto.
Izgledi su bolji za izvoz, sada kada se novi ukrajinski crnomorski izvozni koridor duž obale sve više koristi. Ovo je ublažilo ranije ratne strahove o bezbednosti pomorskog transporta. Koridor se ne koristi samo za poljoprivredne proizvode već i za metale i rude. Međutim, ovo poboljšanje bi moglo biti nadjačano nestašicom energije.
Nakon objave da se u Zemljinoj orbiti pojavio drugi Mesec, nastale su i teorije zavere koje su povezivale primećeni i posmatrani objekat sa već postojećim Zemljinim satelitom.
Evropska unija (EU) nema uticaj na bilo kojoj strani za prekid vatre u Gazi, a i nije zaista jedinstvena u stavu o tome, smatra član tima Evropske komisije (EK) Ekart Stratenšulte.
Jedan od najvećih problema je nedostatak radnika zbog ratnog stanja. Podaci kažu da je do kraja 2023. godine, rat u Ukrajini je raselio oko 3,7 miliona ljudi unutar zemlje i primorao 6,3 miliona izbeglica i tražilaca azila da nađu zaštitu u inostranstvu, od kojih skoro šest miliona u Evropi.
"Nedostatak radne snage je i dalje akutan, a Ukrajina živi pod rizikom od većeg uništenja infrastrukture i proizvodnih kapaciteta. Konačno, iako je spoljno finansiranje na snazi za ovu godinu, manje je izvesnosti oko 2025. godine, koja takođe ima potencijal da utiče na makroekonomsku stabilnost. Kao rezultat toga, od 26. septembra smo revidirali naniže našu najnoviju prognozu rasta BDP-a za Ukrajinu za 2025. godinu: na 4,7 odsto sa šest odsto koliko smo predvideli u našem poslednjem izveštaju o regionalnim ekonomskim perspektivama u maju", obrazložio je direktor EBRD zadužen za Ukrajinu i Moldaviju.
On je naglasio da je njihov cilj prosperitet Ukrajine i ostvarenje njenih težnji ka evropskoj budućnosti.
"Prepoznajemo potrebu za kontinuiranom snažnom međunarodnom podrškom zemlji uprkos – ili čak upravo zbog – globalne političke neizvesnosti u kojoj živimo", rekao je Turkner.
Pored najavljenih investicija Evropske unije, Amerika je takođe potvrdila svoje finansijsko učešće u rekonstrukciji Ukrajine, štaviše, za ovu akciju su se već prijavile mnoge privatne američke kompanije koje će ulagati u obnovu infrastrukture ove države nakon rata.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PORTAL ( R )
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
special
11:00
PERSPEKTIVA ( R )
U emisiji Perspektiva sa Nemanjom Živaljevićem tražićemo odgovore i rješenja za neke od najvećih izazova sa kojima se suočavaju Crna Gora i zemlje regiona. O političkim, društvenim, ekonomskim, kao i temama iz kulture i sporta, razgovaraćemo sa relevantim i kredibilnim sagovornicima.
specijal
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
Zbor radnika Radio-televizije Srbije (RTS) zatražio je hitno reagovanje skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje i raspisivanje konkursa za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Uoči praznika, potrošačka korpa je sve teža, ne zbog količine namirnica, već zbog njihovih cena. Na meti kritika su trgovci koji u prazničnoj potražnji vide šansu za dodatnu zaradu.
Prodaja novih hibridnih i električnih automobila u Srbiji je u porastu. Prošle godine, njihov broj činio je skoro trećinu svih prodatih automobila. Međutim, kada se radi o polovnim automobilima, hibridni i električni automobili čine tek nešto više od tri odsto od ukupnog broja prodatih polovnjaka.
Američki univerzitet Harvard tužio je administraciju predsednika SAD Donalda Trampa zbog pretnji da će ukinuti milijarde dolara finansiranja te visokoobrazovne institucije.
Amerikanac Patrik Kruzijus izjasnio se krivim pred okružnim sudom u Teksasu za ubistvo 23 osobe u rasističkom napadu 2019. godine u prodavnici Volmart u gradu El Pasu, koji se nalazi u blizini meksičke granice.
Papa Franja je u testamentu, sačinjenom 29. juna 2022. godine, ostavio zavet da njegovo poslednje počivalište bude bazilika Svete Marije Velike, objavljeno je u Vatikanu.
Papa Franja je preminuo usled moždanog udara i srčane insuficijencije, naveo je direktor Uprave za zdravlje i higijenu Vatikana Andrea Arkanđeli u potvrdi o uzroku papine smrti.
Velika Britanija je spremna da poveća proizvodnju oružja kako bi smanjila oslanjanje na uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država i Francuske zbog toga što primer Ukrajine pokazuje da je potrebno imati domaći lanac snabdevanja oružjem, izjavio je britanski ministar odbrane Džon Hili.
Izborni proces biće održan nakon što papa Franja bude sahranjen, a novog poglavara tajnim glasanjem izabraće čanovi konklave u koju, nakon smrti ili ostavke pape, mogu ući kardinali mlađi od 80 godina.
Da li je moguće posle neuspešnog uskršnjeg primirja ostvariti trajni mir u Ukrajini, za emisiju "Otvori oči" govorili su Dragoslav Rašeta iz pokreta "Novi treći put" i profesor dr Svetislav Lutovac, stručnjak za bezbednost i kontraterorizam.
Evropska unija je odlučna da primeni svoj pun digitalni pravilnik bez obzira na to ko je vlasnik kompanija kao što su Iks, Meta, Epl (Apple) i Tiktok ili u kojoj zemlji se nalaze, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Komentari (0)