Zvanični podaci kažu da je više od 1,24 miliona hektara zaštićenih lokaliteta u Ukrajini (odnosno više od trećine) bilo pogođeno ratom. Prema Ukrajinskom "Društvu za zaštitu prirode" više od 44 odsto najvrednijih prirodnih područja Ukrajine je pokriveno ratom.
Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development - EBRD) već uveliko pravi strategiju za obnovu Ukrajine, njene infrastructure i drugih oštećenih struktura koje su uništene tokom rata u ovoj državi.
Redakcija Newsmax Balkans je kontaktirala EBRD, kako bi dobila odgovore na dodatna pitanja koja se tiču obnove Ukrajine. Naš sagovornik, Arvid Turkner - generalni direktor EBRD za Ukrajinu i Moldaviju, je naglasio da je prioritet trenutna podrška Ukrajini, ali da su isto tako spremni da igraju vodeću ulogu kada dođe vreme za potpunu rekonstrukciju.
Mnoge sadašnje potrebe Ukrajine su u oblasti vojne opreme, koju EBRD ne može da finansira, ali naglašava da je podjednako važno podržati realnu ekonomiju, dajući Ukrajini kapacitet da se odupre ruskom agresorskom ratu i dobije mir koji sledi. Dodaje, da se upravo zbog toga investicije u Ukrajini usmeravaju u realnu ekonomiju.
"Što je privreda zdravija u ratu, to će manje koštati rekonstrukcija i oporavak zemlje. Posle rata, tokom faze rekonstrukcije, nastavićemo da radimo na istih pet prioriteta kao što radimo u ratnoj ekonomiji: podrška energetskoj bezbednosti, vitalna infrastruktura, bezbednost hrane, trgovina i privatni sektor. Takođe planiramo da nastavimo naš politički dijalog sa Ukrajinom kako bismo je podržali da unapredi svoje institucije i poslovno okruženje kao deo njene kandidature za EU", istakao je Turkner.
Foto: EBRD/Dermot DoorlyArvid Turkner
Od početka rata u punom obimu, EBRD je stavila više od pet milijardi evra na raspolaganje ukrajinskoj ekonomiji, a od toga 1,3 milijarde evra u 2024. godini, što se bliži godišnjem cilju od 1,5 do dve milijarde evra u ratu. Dogovoreno je da se kapital poveća za četiri milijarde evra kako bi se podržao ovaj finansijski plan.
"Što se tiče fizičke štete i potencijalnih troškova rekonstrukcije, poslednja procena Svetske banke, Evropske komisije i Ujedinjenih nacija kaže da je to iznos od 486 milijardi dolara. Uz pomoć spoljne budžetske podrške, ukrajinska Vlada je do sada uradila veoma dobar posao na obezbeđivanju makroekonomske stabilnosti. Zemlja je napredovala sa pada od 30% BDP-a u 2022. na porast od preko pet odsto u 2023, ali nestašice električne energije i veći troškovi uvezene energije u Ukrajini, zajedno sa nedostatkom radne snage usled rata, uzimaju danak u ekonomiji", istakao je Turkner.
Do početka ove godine, u Ukrajini su zabeležena četiri uzastopna kvartala rasta BDP-a, sa porastom u prvom kvartalu 2024. od procenjenih 6,5 odsto (na godišnjem nivou) premašivši 5,3 procenta ostvarenih u 2023, ali od tada rast je usporio, i prema rečima našeg sagovornika, budućnost sada ima više neizvesnosti.
Grivna je pala za oko 10 odsto od prošlog oktobra. Inflacija, koja je pala na ciljanu cifru od oko pet odsto 2023. godine, ponovo se vratila na 7,5 odsto, što je navelo centralnu banku da pauzira relaksaciju monetarne politike, ostavljajući referentnu stopu na 13 odsto.
Izgledi su bolji za izvoz, sada kada se novi ukrajinski crnomorski izvozni koridor duž obale sve više koristi. Ovo je ublažilo ranije ratne strahove o bezbednosti pomorskog transporta. Koridor se ne koristi samo za poljoprivredne proizvode već i za metale i rude. Međutim, ovo poboljšanje bi moglo biti nadjačano nestašicom energije.
Nakon objave da se u Zemljinoj orbiti pojavio drugi Mesec, nastale su i teorije zavere koje su povezivale primećeni i posmatrani objekat sa već postojećim Zemljinim satelitom.
Evropska unija (EU) nema uticaj na bilo kojoj strani za prekid vatre u Gazi, a i nije zaista jedinstvena u stavu o tome, smatra član tima Evropske komisije (EK) Ekart Stratenšulte.
Jedan od najvećih problema je nedostatak radnika zbog ratnog stanja. Podaci kažu da je do kraja 2023. godine, rat u Ukrajini je raselio oko 3,7 miliona ljudi unutar zemlje i primorao 6,3 miliona izbeglica i tražilaca azila da nađu zaštitu u inostranstvu, od kojih skoro šest miliona u Evropi.
"Nedostatak radne snage je i dalje akutan, a Ukrajina živi pod rizikom od većeg uništenja infrastrukture i proizvodnih kapaciteta. Konačno, iako je spoljno finansiranje na snazi za ovu godinu, manje je izvesnosti oko 2025. godine, koja takođe ima potencijal da utiče na makroekonomsku stabilnost. Kao rezultat toga, od 26. septembra smo revidirali naniže našu najnoviju prognozu rasta BDP-a za Ukrajinu za 2025. godinu: na 4,7 odsto sa šest odsto koliko smo predvideli u našem poslednjem izveštaju o regionalnim ekonomskim perspektivama u maju", obrazložio je direktor EBRD zadužen za Ukrajinu i Moldaviju.
On je naglasio da je njihov cilj prosperitet Ukrajine i ostvarenje njenih težnji ka evropskoj budućnosti.
"Prepoznajemo potrebu za kontinuiranom snažnom međunarodnom podrškom zemlji uprkos – ili čak upravo zbog – globalne političke neizvesnosti u kojoj živimo", rekao je Turkner.
Pored najavljenih investicija Evropske unije, Amerika je takođe potvrdila svoje finansijsko učešće u rekonstrukciji Ukrajine, štaviše, za ovu akciju su se već prijavile mnoge privatne američke kompanije koje će ulagati u obnovu infrastrukture ove države nakon rata.
Da li je Dejtonski sporazum temelj stabilnosti ili postaje nova linija geopolitičkog sukoba? Dok NATO jača prisustvo u regionu, a Rusija upozorava na militarizaciju Balkana, odnosi između Beograda i Zagreba ponovo dolaze u fokus. Zašto i koji nam je ključni kamen spoticanja već decenijama unazad? Gost Stava dana profesor na Fakultetu za bezbednost Zoran Dragišić.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Zašto prevoznici iz BIH nisu uspeli da blokiraju granične prelaze sa Hrvatskom? Šta donosi novi Zakon o kvalitetu vazduha u CG I da li će građani moći da traže odštetu za narušeno zdravlje? Severna Makedonija je uspela od druge zemlje u Evropi po smrtnosti novorođenčadi da smanji neslavne brojke za čak 87% za poslednju deceniju.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li je alergija nova „epidemija“ savremenog društva? Kako prepoznati prve znake alergijske reakcije? Da li imunoterapija menja tok bolesti i zašto nije dostupna svima? Za emisiju „Tražim reč“ govore, pedijatar i specijalista pulmologije dr Aleksandar Sovtić, subspecijalista pulmologije i alergologije dr Aleksandra Vukov i Milena Denić iz udruženja „Alergija i ja“.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Šta danas donosi pobedu na tržištu ili na izborima - bolji proizvod, bolja organizacja ili bolja poruka biračima? Da li su pored vojnih stratega u oružanim sukobima širom planete jednako važni i PR timovi? Da li globalni PR već kontroliše veštačka inteligencija? Odgovore tražimo od Predraga Vujovića, eksperta za odnose sa javnošću.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Zakazivanje termina za testiranje i upis dece u prvi razred osnovne škole počinje danas na portalu eUprava, a roditeljima će usluga biti dostupna do 31. maja. Upis u prvi razred, prema školskom kalendaru koji je objavilo Ministarstvo prosvete, počinje 1. aprila i trajaće do 31. maja.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto ocenio je kao "ogroman skandal i teško mešanje u izborni proces" navode da su strani obaveštajci, uz pomoć mađarskog novinara, prisluškivali njegove razgovore, prenosi MTI.
Od 2021. do 2024. godine, države učesnice istraživanja o trgovini ljudima prijavile su oko 102.000 žrtava trafikinga, što je oko 30.000 samo u 2024, objavila je Kancelarija specijalnog predstavnika i koordinatora OEBS za borbu protiv trgovine ljudima u Izveštaju o istraživanju za 2026.
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da sukob sa Iranom nije rat Velike Britanije i da London neće biti uvučen u njega, naglasivši da svaka eventualna akcija mora da ima pravni osnov i jasno razrađen plan.
Kriza izazvana napadom na Iran gora je od dve najveće energetske kriza zajedno, od nestašica nafte sedamdesetih godina prošlog veka i rata u Ukrajini, saopštila je Međunarodna agencija za energiju.
Mađarski premijer Viktor Orban naredio je istragu o navodnom prisluškivanju ministra inostranih poslova te zemlje Petera Sijarta, kojeg su pojedini mediji označili kao osobu koja je poverljive razgovore sa sastanaka Evropske unije (EU) prenosila Rusiji.
Vojni transportni avion tipa "Herkules", koji pripada kolumbijskom ratnom vazduhoplovstvu, u kom se nalazilo 125 putnika, od toga 112 vojnika, srušio se u blizini Puerto Leguizama, u departmanu Putumajo. Konstantovana je smrt osam osoba, povređena su 83 putnika, od kojih je 14 u teškom stanju.
Rimokatolički poglavar papa Lav XIV oštro je kritikovao bombardovanja iz vazduha, ocenjujući ih nepravednim, uputivši poziv da takvi napadi budu zabranjeni.
Komentari (0)