Ova odluka doneta je na osnovu procene Borda naučnika, tela sastavljenog od vodećih naučnika i bezbednosnih stručnjaka, uz konsultacije sa Odborom sponzora u kome se nalaze i brojni Nobelovi laureati.
Sat ne predstavlja doslovno predviđanje "kraja sveta" i nuklearnog uništenja, već je metafora kojom se svetskoj javnosti ukazuje na nivo brojnih egzistencijalnih rizika sa kojima se čovečanstvo suočava.
Ključni razlozi za pomeranje sata u 2026. godini uključuju povećane nuklearnih tenzija u Evropi i Aziji, slabljenje globalnog sistema kontrole naoružanja, ratne sukobe na nekoliko kontinenata i konstantne geo-političke sukobe koji nose rizik ozbiljne eskalacije, kao i ubrzani nastavak modernizacije nuklearnih arsenala velikih sila.
Posebno se ističe i činjenica da su mnogi mehanizmi za smanjenje nuklearne pretnje, uspostavljeni tokom i nakon Hladnog rata, u poslednjim godinama oslabljeni ili ukinuti, dok se poverenje između ključnih globalnih aktera na međunarodnoj sceni dodatno urušava.
Pored nuklearne opasnosti, Panel naučnika navodi i klimatske promene kao trajnu i rastuću pretnju, uz konstataciju da globalne emisije gasova sa efektom staklene bašte (efekat globalnog zagrevanja) i dalje ostaju visoke, dok su politički odgovori Vlada različitih zemalja nedovoljni u odnosu na razmere ovog problema.
U procenu rizika sve više se uključuju i nove tehnologije, na prvom mestu veštačka inteligencija, čija se primena u vojnim sistemima, nadzoru građana i sajber napadima razvija brže od međunarodnih pravila i nezavisne kontrole.
Dodatni faktor predstavljaju biološke pretnje, uključujući mogućnost novih pandemija i zloupotrebu bio-tehnologije, kao i širenje dezinformacija koje otežavaju donošenje racionalnih političkih odluka.
"Sat sudnjeg dana" je prvi put predstavljen 1947. godine, i tada je bio postavljen na sedam minuta do ponoći, kao upozorenje na opasnosti nuklearnog oružja u posleratnom svetu i za vreme Hladnog rata.
Tokom decenija, sat je pomeran napred i nazad u zavisnosti od tadašnjih globalnih okolnosti, pa je 1953. godine, nakon testiranja hidrogenskih bombi u Sjedinjenim Državama i Sovjetskom Savezu, bio na dve minute do ponoći, dok je 1991. godine, posle završetka Hladnog rata i potpisivanja sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja (START I) pomeren na čak 17 minuta do ponoći, što je najdalja tačka od simbolične katastrofe.
U 21. veku, fokus Panela atomskih naučnika se proširio sa isključivo nuklearnih pitanja na širi spektar globalnih rizika, uključujući klimatske promene i nove tehnologije, a od 2020. godine vreme se izražava u sekundama kako bi se naglasila hitnost i ozbiljnost međunarodne situacije.
Pomeranje na 85 sekundi do ponoći na početku 2026. godine predstavlja poruku da se čovečanstvo nalazi u periodu izuzetno visoke nesigurnosti i da su, prema proceni stručnjaka Panela naučnika, potrebni hitni i koordinisani međunarodni napori kako bi se smanjili rizici koji ugrožavaju opstanak cele svetske populacije i savremen civilizacije.
Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:
Pratite nas na društvenim mrežama:
Komentari (0)