Tramp ubrzava mirovni proces: Da li sukob u Ukrajini može da se završi do kraja juna?
Posle prvih trilateralnih sastanaka Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju, sukob se intenzivira, ali pregovori o miru se nastavljaju. Prof. Slobodan Aćimović ističe da Rusija i Amerika planiraju ekonomsku saradnju u Ukrajini, dok Ukrajina i dalje trpi pritisak i napade.
Gost "Preseka" profesor Ekonomskog fakulteta dr Slobodan Aćimović naglasio je da je Donbas, kao industrijski centar sa dominantnim ruskim stanovništvom, bio izložen značajnim teškoćama i napadima u periodu od 2014. do 2022. godine
"Možemo da pričamo iz dva ugla jer tamo dominira rusko stanovništvo koje nije lepo tretirano od 2014. do 2022. godine. Bilo je ozbiljnih napada i raznih drugih poteškoća", rekao je Aćimović u emisiji "Presek".
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković zaustavljen je na graničnom prelazu Gradiška između Hrvatske i BiH, gde su ga pregledali službenici Granične policije, a potom je platio kaznu od 700 evra zbog narušavanja javnog reda i mira.
S druge strane, kako je naveo, američki interes za ovaj region proističe iz ekonomskih i političkih razloga, s obzirom na to da su vodeći američki pregovarači uspešni biznismeni i industrijalci, dok rusku stranu predstavlja Kiril Dmitrijev, vrhunski ekonomista sa direktnom vezom sa predsednikom Putinom.
Objasnio je da bi uskoro mogao uslediti novi trilateralni sastanak u Majamiju, na Floridi, sa ciljem postizanja mira pre američkih međuvremenih izbora u novembru. Iz američkog ugla, cilj je da se rat u Ukrajini okonča do kraja juna ili početka leta.
"Ne verujem da bi se to moglo dalje produžavati", dodao je Aćimović.
Pritisak na Ukrajinu i Rusiju
Gost "Preseka" je obrazloži da je veliki pritisak na Ukraijinu i Rusiju, pri čemu je Ukrajina pod većim pritiskom, dok se sa Rusijom očekuje ekonomska saradnja u post-ratnom periodu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, prema Aćimovićevim rečima, ima informacije da će predsednik SAD Donald Tramp vršiti pritisak na obe strane kako bi se postigao mir do kraja juna, a u suprotnom slede pretnje, posebno prema Ukrajini.
Kako je naveo, Tramp bi mogao da pritisne Zelenskog kroz obustavu finansijske, vojne i informativne podrške, što bi predstavljalo snažan pritisak na ukrajinsku stranu. Takođe, Zelenski je pod pritiskom da organizuje izbore i referendum, što dodatno komplikuje situaciju u Ukrajini.
Aćimović je izrazio optimizam da bi sukob mogao da se smiri do kraja juna ili početka jula, jer to odgovara i američkoj i ruskoj strani.
On je ukazao na to da se iza kulisa vode razgovori između velikih sila, što je deo šire strategije američke nacionalne bezbednosti, gde se Rusija više ne smatra neposrednom pretnjom, već partnerom za dogovore.
"Ovo može da potraje još nekoliko meseci i da se smiri do kraja juna, početkom jula, jer to pre svega odgovara američkoj strani, naravno odgovara i ruskoj, da budemo najiskreniji", konstatovao je Aćimović.
"Dimitrijev paket"
Posebno je zanimljiva informacija o "Dmitrijevom paketu" vrednom oko 1.200 milijardi dolara, koji se navodno dogovara između Rusije i Amerike, a koji bi predstavljao ogromnu ekonomsku investiciju u Ukrajinu.
Iako detalji nisu poznati, Aćimović smatra da se radi o pripremi budućih ekonomskih odnosa i investicija, uključujući obnovu Ukrajine i ulaganja u prirodne resurse poput litijuma i obnovljivih izvora energije.
On je naglasio da će Rusija ulagati u teritorije koje će ostati pod njenom kontrolom, dok će Amerikanci imati ekonomske interese u drugim delovima zemlje.
"Rusi će ulagati u one teritorije koje će očigledno pripasti njima, dok će Amerikanci imati ekonomske interese, pre svega u litijumu, drugim metalima i sektoru električne energije", zaključio je profesor.
Gostovanje prof dr. Slobodana Aćimovića pogledajte u videu:
Zašto je kultura način postojanja jednog naroda i njegovo lice pred svetom? Da li je kultura najdublji izraz duhovne vertikale svake etničke skupine? Zašto kultura nije statična tradicija, već dinamičan proces u kome se prošlost i budućnost neprestano prožimaju u sadašnjosti - odgovore tražimo od književnog istoričara i pisca Petra Pijanovića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Janaki Mitrovski, pravnik komentariše odluku vlade Severne Makedonije da predloži Nenada Saveskog za novog javnog tužioca, dok Skupštine razmatra da li je potreban novu zakon o javnom tužilaštvu. Nakon sedam mjeseci na čelu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, direktor otkriva kako je zatekao zastrašujuće stanje iza bivše direktorice Sebije Izetbegović. To bi se uskoro moglo promijeniti. Vraća se struja, otvaraju se nove klinike, ulažu se milioni. Crna Gora biće uskoro jedina drzava u regionu koja ima zakon o stalnom sezonskom radniku. Zakon je Vlada već usvojila, a uskoro bi trebalo da dobije zeleno svjetlo i Skupštine. Zakon predvidja da će sezonci raditi najmanje pola godine, a drugu polovinu godine dobijaće od države naknadu od 120 eura i od poslodavaca puno zdravstveno i penzijsko osiguranje.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Izborne komisije u deset gradova i opština u kojima će 29. marta biti održani izbori dosad su proglasile ukupno 49 izbornih lista, a rok za njihovo podnošenje istekao je u nedelju u ponoć. Konačan broj proglašenih lista biće poznat u petak, do kada treba da budu objavljene zbirne liste.
Češki planinar preživeo je pad sa visine od oko 600 metara sa planine Risi, najvišeg vrha u Poljskoj, zadobivši samo lakšu povredu malog prsta, preneli su lokalni mediji.
Američke vojne baze u Persijskom zalivu nisu nastale preko noći, nego su rezultat istorijskih aktivnosti, različitih ratova i zbivanja koja su oblikovala širi prostor Bliskog istoka i Persijskog zaliva, izjavio je novinar i autor emisije "Signal" za Newsmax Balkans.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je okretanje leđa nuklearnoj energiji kao pouzdanom, pristupačnom i sigurnom izvoru energije dovelo do povećane energetske ranjivosti kontinenta.
Australija je zatvorila svoje ambasade u Abu Dabiju i Tel Avivu, kao i konzulat u Dubaiju, izjavila je ministarka spoljnih poslova te zemlje Peni Vong.
U Japanu se obeležava 15 godina od razornog zemljotresa i cunamija koji su pogodili severoistočne oblasti zemlje, što je izazvalo najgoru nuklearnu katastrofu na svetu od krize u Černobilju 1986.
Novi vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei je "živ i zdrav", uprkos ratnim povredama, izjavio je Jusef Pezeškijan, savetnik u vladi i sin iranskog predsednika Masuda Pezeškijana.
Komentari (0)