Tramp: Iran zatražio prekid vatre, Vašington će to razmotriti samo pod jednim uslovom
Sjedinjene Američke Države razmotriće mogućnost prekida vatre sa Iranom samo pod uslovom da se otvori Ormuski moreuz, objavio je američki predsednik Donald Tramp na društvenim mrežama.
On je naveo da je Iran zatražio prekid vatre, ali je uz to izneo i jasan stav Vašingtona.
"Predsednik novog iranskog režima, koji je znatno manje radikalan i mnogo razumniji od svojih prethodnika, upravo je zatražio prekid vatre od Sjedinjenih Američkih Država", napisao je Tramp.
Porodice i prijatelji šestoro stradalih u diskoteci "Kontrast" u Novom Sadu obeležili su 14 godina od tragedije, polaganjem venaca i paljenjem sveća kod spomen-obeležja.
Ministarstvo informisanja i telekomunikacija osudilo je sve napade na novinare i pozvalo na odgovorno izveštavanje, upozoravajući da selektivno osuđivanje nasilja podstiče tenzije, dok su medijska udruženja kritikovana zbog izostanka dijaloga.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da će Vašington razmotriti prekid vatre tek kada Ormuski moreuz bude u potpunosti otvoren i bezbedan za plovidbu, naglašavajući da će u suprotnom nastaviti sa snažnim vojnim pritiskom na Iran, uz upozorenje da bi ih to moglo vratiti "u kameno doba".
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bagei odbacio je tvrdnje predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da je Teheran zatražio prekid vatre, ocenivši ih kao neutemeljene i netačne.
"Tvrdnja Trampa da je Iran tražio prekid vatre je lažna i bez osnova", izjavio je Bagei, prenosi iranska televizija Press TV.
On je naveo da su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara pokrenuli novu fazu vazdušnih napada na Iran, na šta je, kako tvrdi, Teheran odgovorio "brzo i odlučno".
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Na Kosovu trenutno boravi nešto više od 4 i po hiljade pripadnika KFOR-a. Prištini je međutim i taj broj sporan, pa Kurti otvoreno traži podršku Zapada za njegovo povlačenje. Posle susreta sa predsednikom Francuske Makronom i uz očiglednu podršku Londona i Berlina, pitanje bezbednosne arhitekture regiona ponovo dolazi u fokus. Uporedo sa tim iz Brisela stižu najave o nastavku dijaloga Beograda i Prištine, što otvara dilemu – da li je reč o novoj fazi pregovora ili o potencijalno rizičnom bezbednosnom zaokretu? Ko će na kraju povući ključne poteze – lokalni lideri ili velike sile? Gosti Stava dana su politikolozi Ivan Miletić i Branimir Đokić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
SIGNAL
Zalivski rat i napadi na Kipar i Tursku ponovo otvaraju pitanje koliko je evropsko nebo sigurno od dronova, krstarećih i balističkih raketa. Nova epizoda Signala analizira kako se u aktuelnom sukobu pokazao NATO protivraketni štit od istočnog Mediterana do Rumunije i Poljske, podelu uloga između SAD i Evrope i da li ratna realnost menja njegovu budućnost.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Izborna komisija užičke gradske opštine Sevojno objavila je preliminarne rezultate izbora, prema kojima je lista "Aleksandar Vučić - Sevojno, naša porodica" osvojila 2.108 glasova (49,60 odsto), dok je lista "Ujedinjeni - Sevojno" dobila poverenje 1.906 birača (44,85 odsto).
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Srpski pasoš je zabeležio napredak na globalnoj listi, pokazuju najnoviji podaci Henli pasport indeksa, kako je saopštila Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju. Prema Henli indeksu, srpski pasoš bez vize omogućava ulazak u 135 država.
Izrael oštro osuđuje neprihvatljive antisemitske povike koji su se u utorak čuli u Beogradu. Iz Ministarstva spoljnih poslova Izraela dodaju da cene brzu osudu povika od strane srpske vlade i njen, kako su naveli, čvrst i dosledan stav u borbi protiv antisemitizma.
Vlada Đorđe Meloni suočava se sa rastućim nezadovoljstvom italijanskih kompanija, nakon što je loše upravljanje ključnim programom podrške ostavilo mnoge firme bez očekivanih sredstava, piše britanski Financial Times.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi američke snage mogle da se povuku iz Irana u roku od dve do tri nedelje, uz tvrdnju da su vojni ciljevi uglavnom ostvareni, ali i mogućnost postizanja dogovora sa Teheranom.
Iran je dronovima pogodio rezervoare za gorivo na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu, izazvavši veliki požar, ali nije bilo žrtava, prenose lokalni mediji.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da veruje da će se rat u Iranu uskoro završiti, kao i da druge zemlje mogu ponovo otvoriti Ormuski moreuz bez vojne pomoći Sjedinjenih Američkih Država.
Dok tenzije na Bliskom istoku nastavljaju da rastu, jedno od ključnih pitanja koje zanima čitav svet jeste da li bi Sjedinjene Američke Države mogle da pređu sa vojnog pritiska i pregovora na direktno angažovanje kopnenih snaga u Iranu.
Komentari (0)