Evropski parlament izglasao novu Evropsku komisiju na čelu sa Ursulom fon der Lajen
Evropski parlament odobrio je novu Evropsku komisiju na čelu sa Ursulom fon der Lajen, u okviru koje će funkciju komesarke za proširenje obavljati Marta Kos iz Slovenije, dok će visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku biti Kaja Kalas iz Estonije.
Izvor: Tanjug
27.11.2024. 12:43
Foto: Tanjug/AP/Jean-Francois Badias
Za novu Komisiju glasalo je 370 od 688 prisutnih poslanika, 282 je bilo protiv, a 36 je bilo uzdržano.
Komisiji je bila potrebna većina datih glasova da bi bila potvrđena, a očekuje se da će nova Komisija preuzeti dužnost 1. decembra.
Uoči glasanja Fon der Lajen je predstavila program i sastav nove Komisije, koja će imati 27 članova, uključujući Fon der Lajen kao njenu predsednicu i šest izvršnih potpredsednika, od kojih su četiri žene.
Generalni direktor Sektora za platni sistem NBS Nenad Petrović izjavio je da će se Srbija uskoro pridružiti SEPA sistemu, što će dovesti do efikasnijeg platnog prometa za građane i privredu, a u Centralnoj banci očekuju da će Evropska komisije potvrdu o spremnosti Srbije dostaviti početkom decembra
Evropska komisija je u izveštaju za tzv. Kosovo za 2024. godinu, koji je usvojila u okviru Paketa proširenja EU, kritikovala Prištinu zbog sprovođenja aktivnosti suprotnih obavezama iz dijaloga na severu KiM i pozvala na formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO).
Funkcije izvršnih potpredsednika obavljaće Kaja Kalas iz Estonije, koja će biti i visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku, dok će Tereza Ribera iz Španije biti odgovorna za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju, Roksana Minzatu iz Rumunije za ljude, veštine i pripremljenost, a Hena Virkunen iz Finske za tehnološki suverenitet, bezbednost i demokratiju.
Stefan Sežurne iz Francuske biće izvršni potpredsednnik zadužen za prosperitet i industrijsku strategiju, a Rafaele Fito iz Italije biće izvršni potpredsednik za koheziju i refome.
Među ostalih 20 članova nove Komisije su Marta Kos iz Slovenije, koja će biti nova komesarka za proširenje, dok će dosadašnji komesar za susedstvo i proširenje Oliver Varhelji iz Mađarske biti komesar za zdravlje i dobrobit životinja.
Foto: Tanjug/AP/Jean-Francois BADIAS
Maroš Ševčovič iz Slovačke biće komesar za trgovinu i ekonomsku bezbednost, kao i komesar za međuinstitucionalne odnose i transparentnost, Glen Mikalef sa Malte biće komeesar za međugeneracijsku pravednost, kulturu, omladinu i sport, Kristof Hensen iz Luksemburga biće komesar za poljoprivredu i hranu, a Apostolos Cicikoskostas iz Grčke komesar za održivi transport i turizam.
Majkl Mekgret iz Irske preuzeće dužnost komesara za demokratiju, pravdu i vladavinu prava, Dan Jergenson iz Danske komeesara za energiju i stanovanje, Džesika Rosval iz Švedske komesarke za životnu sredinu, otpornost u sektoru vode i konkurentnu cirkularnu ekonomiju, a Ekaterina Zaharijeva iz Bugarske komesarke za startapove, istraživanje i inovacije.
Dubravka Šuica iz Hrvatske biće komesarka za Mediteran, a Magnus Bruner iz Austrije komesar za unutrašnja pitanja i migracije.
Foto: Tanjug/AP/Jean-Francois BADIAS
Belgijanka Ađa Labib biće komesarka za pripravnost, upravljanje krizama i jednakost, Kipranin Kostas Kadis komesar za ribarstvo i okeane, Portugalka Marija Luis Albugerke komesarka za finansijske usluge i uniju štedenje i investicija, Čeh Jozef Sikela biće komesar za međunarodna partnerstva, a Litvanac Andrijus Kubilijus komesar za odbranu i kosmos.
Komesar za klimu, neto nulu i čist rast biće Vopke Hoekstra iz Holandije, dok će komesar za budžet, borbu protiv prevara i javnu upravu biti Pjotr Serafin iz Poljske, a Letonac Valdis Dombrovskis biće komesar za ekonomiju i produktivnost, kao i komesar za implementacije i pojednostavljenja.
Nakon glasanja u EP, poslednji korak u uspostavljanju nove Komisije je da je i zvanično imenuje Evropski savet kvalifikovanom većinom, nakon čega će ona moći da stupi na dužnost 1. decembra.
Zašto istorija na Bliskom istoku stalno iznova počinje? Zbog čega se kompromis doživljava kao poraz, a ne kao izlaz? Da li je o bliskoistočnom sukobu realnije govoriti kao o krizi kojom treba upravljati ili o problemu koji se može rešiti? Odgovore tražimo od novinara Bore Erdeljana.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Vlada Federacije BIH uputila je Parlamentu Federacije prijedlog izmjena i dopuna Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska“. Crna Gora na pragu Evropske unije suocava se sa sve učestalijim slučajevima krivolova i to u nacionalnom parku Skadarsko jezero. Kakve su kazne za krivolovce, pitamo Vuka Saičića, šefa službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Zamenik ministra pravde Alen Dereban analizira novi zakon o javnom tužilaštvu, koji je ključni zahtev Evropske unije, pored unošenja Bugara u Ustav.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Da li će parlamentarni izbori u Mađarskoj, 12. Aprila, biti referendumsko odlučivanje za ili protiv Viktora Orbana? Sve veći broj građana kaže da će glasati za kandidata opozicije. Procenjuje se da će rekordnih 90% građana izaći na glasanje. Kome to više odgovara, Orbanu ili Peteru Mađaru? Da li će i kako rezultati izbora uticati na odnos država EU prema Mađarskoj , ali odnos Mađarske prema Srbiji ? Gosti Stava dana Nikola Tomić, politički konsultant i Nikola Ilić, istraživač Fakulteta političkih nauka.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Na predlog Osnovnog javnog tužilaštva u Pančevu sud je odredio do 30 dana pritvor I. S. (19) iz mesta Popović, osumnjičenom da je 22. marta u Dobrici nasrnuo na svog oca fizički i ubo ga nožem u nogu.
Portparolka Bele kuće Kerolajn Livit pohvalila je operativne uspehe američke vojske u ratu sa Iranom, navodeći da će "otvoriti pakao" ako Iran odluči da nastavi borbu. Čini se, pak, da postoji razlika između njene opaske da Iranci žele da razgovaraju i onoga što se ranije čulo od Irana, piše BBC.
Vozač jednog automobila je poginuo, dok su dve osobe povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko sedam časova u Ulici Jovana Ristića u Kragujevcu, potvrdili su za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u tom gradu.
Da li će parlamentarni izbori u Mađarskoj, 12. aprila, biti referendumsko odlučivanje za ili protiv Viktora Orbana? Sve veći broj građana, prema anketama, kaže da će glasati za kandidata opozicije.
Evropske sile optužile su Rusiju da pomaže Iranu u targetiranju američkih snaga na Bliskom istoku, najavljujući da će to pitanje pokrenuti sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom na sastanku ministara spoljnih poslova G7 koji se održava u Francuskoj.
Portugalska biskupska konferencija katoličke crkve saopštila je danas da će 57 žrtava, koje su seksualno zlostavljali sveštenici, dobiti ukupno 1,6 miliona evra odštete.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da obustavlja napade na iranske energetske elektrane na deset dana na zahtev iranske vlade i rekao da razgovori sa Teheranom idu "veoma dobro", javila je agencija Rojters.
Iran je organizovao više od milion boraca za mogući kopneni sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, javlja iranska novinska agencija Tasnim dodajući da se među mladima u zemlji širi entuzijazam za učešće u odbrani južnih regiona zemlje.
Nagli skok cena goriva potresao je Nemačku, gde je dizel u samo nekoliko dana poskupeo i do 50 centi po litru, dok je benzin skuplji za 30 do 35 centi. Istovremeno, u Francukoj skok cena je znatno umereniji. Dizel je u ovoj evropskoj zemlji poskupeo između 25 i 35 centi, a benzin od 15 do 25.
Američki predsednik Donald Tramp kritikovao je saveznike u NATO zbog njihovog stava prema sukobima na Bliskom istoku, koji su počeli pre gotovo četiri sedmice napadima Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran.
Protok brodova kroz Ormuski moreuz drastično je smanjen i dnevno prolazi manje od pet tankera, što predstavlja pad od oko 95 odsto u odnosu na uobičajeni promet, prenela je agencija Tasnim.
Komentari (0)