(FOTO) Ustanak u Gvangdžuu - simbol otpora vojnoj vladavini u Južnoj Koreji
Ustanak u Gvangdžuu (Gwangju) u Južnoj Koreji predstavlja niz studentskih demonstracija koje su se održale maja 1980. godine protiv Čun Du-Hvanove diktature, a koje je nasilno ugušila južnokorejska vojska.
Foto: Tanjug/APVojnici tuku demonstranta u Gvandžuu 20. maja 1980.
Čun Du-Hvan bio je je prvi južnokorejski lider koji je predao vlast mirnim putem. Preuzeo je vlast nakon puča 1979. godine, kada je ubijen predsednik Park Čung-Hi.
Predsednik Južne Koreje Jun Suk Jol ukinuo je ratno stanje nekoliko sati pošto ga je uveo pod obrazloženjem da želi da iskoreni "prosevernokorejske snage" i održi "ustavni poredak". Vojska je na nekoliko sati boravila u parlamentu, što nije omelo narodne poslanike da izglasaju blokadu dekreta.
Premijer Južne Koreje Han Duk-su najavio je da će nastaviti da služi narodu, nakon što je tokom noći ukinuto stanje neposredne ratne opasnosti, koje je u utorak bilo uvedeno.
Vladao je zemljom od 1980. do 1988. godine, brutalno ućutkujući svu političku opoziciju. On je i dalje jedna od najomraženijih ličnosti Južne Koreje.
Bivši diktator je poznat kao "Kasapin iz Gvangdžua" jer je naredio da se silom uguši ustanak protiv njega na jugozapadu zemlje.
Foto: Tanjug/APDemnonstranti blokiraju glavnu ulicu Gvangdžua 23. maja 1980. tokom nemirnih antivladinih protesta
Pre ustanka, krajem 1979. godine, puč od 17. maja rezultirao je postavljanjem Čun Du-Hvana za vojnog diktatora i uvođenjem vanrednog stanja. Nakon dolaska na vlast, Čun je uhapsio opozicione lidere, zatvorio sve univerzitete, zabranio političke aktivnosti i potisnuo štampu.
Foto: Tanjug/AP/Kim Chon-KilSeul 27. oktobra 1979, vanredno stanje nakon puča u kom je ubijen predsednika Park Čung-Hi
U martu 1980. godine, na početku nove školske godine, profesori i studenti koji su bili isključeni zbog prodemokratskih aktivnosti vratili su se na univerzitet i osnovali studentske saveze. Ovi sindikati su predvodili demonstracije širom zemlje protiv vanrednog stanja i podrške demokratizaciji, slobodnim izborima, ljudskim pravima, radničkim pravima i slobodi štampe.
Ovi protesti su kulminirali demonstracijama 15. maja 1980. protiv vanrednog stanja na stanici u Seulu u kojima je učestvovalo 100.000 demonstranata. Kada je premijer zatražio vreme da razmotri njihove zahteve, studenti su se vratili u svoje kampuse.
Foto: Tanjug/APVojnici nose telo ubijenog pobunjenika u vatrenom okršaju u utorak, 27. maja 1980. godine, kada su južnokorejske trupe ponovo zauzele Gvangdžu
Čun je 17. maja 1980. primorao vladu da proširi vanredno stanje na celu zemlju i u tom procesu zatvori univerzitete, zabrani političke aktivnosti i dodatno ograniči štampu. Da bi se sprovelo vanredno stanje, trupe su poslate u glavne gradove zemlje, uključujući Gvangdžu, glavni grad provincije Južna Džola.
Istog dana, izvršen je prepad na nacionalnu konferenciju lidera studentskih sindikata koji su se okupili da razgovaraju o svojim planovima nakon demonstracija 15. maja. Dvadeset šest političara, uključujući opozicionog lidera i budućeg predsednika Kim Dae-Junga, takođe je uhapšeno pod optužbom da su podsticali proteste.
Čun je pokušao da umanji obim protesta tako što je prekinuo sve komunikacije sa Gvangdžuom i iz njega i koristio je dezinformacije da prikaže proteste kao rezultat komunističkih huškača.
Pobuna 18. maja 1980. godine počela je kada je južnokorejska vojska pucala, ubijala, silovala, tukla i mučila studente Nacionalnog univerziteta Čonam koji su demonstrirali protiv vanrednog stanja.
Neki građani Gvangdžua su se naoružali, upadajući u lokalne policijske stanice i uspeli su da preuzmu kontrolu nad velikim delovima grada pre nego što su vojnici ponovo ušli u grad i slomili ustanak.
Dok je južnokorejska vlada tvrdila da je u masakru ubijeno 165 ljudi, stručna saznanja o masakru danas procenjuju da je broj od 600 do 2.300 žrtava.
Pod Čunovom vojnom diktaturom, južnokorejska vlada je ustanak označila kao "pobunu" i tvrdila da su ga podstakli "komunistički simpatizeri i izgrednici" koji su delovali po nalogu vlade Severne Koreje.
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
specijal
20:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GradjaНИН
GradjaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GradjaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Student iz pionirskog parka Miloš Pavlović izjavio je da su on i Vladimir Balać napadnuti su u sredu uveče u Studentskom gradu u Beogradu, a Više javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je identifikaciju osoba koje su ih napale.
Policija u Beogradu identifikovala je i uhapsila ukupno 18 osoba zbog sumnje da su učestvovali u grupi koja je napala studenta Miloša Pavlovića i njegove kolege u Studentskom gradu na Novom Beogradu.
Vaspitačica u kragujevačkoj predškolskoj ustanovi "Đurđevdan" Lidija Štrbac udaljena je sa posla i protiv nje je pokrenut disciplinski postupak zbog pritužbe roditelja da je za vreme radnog vremena ostavila dvoje dece bez nadzora, rečeno je za Newsmax Balkans iz PU "Đurđevdan".
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policija uhapsila do sada 14 osoba zbog učešća u grupi koja je napala studenta Miloša Pavlovića i njegove kolege iz Udruženja "Studenti 2.0", u Studentskom gradu na Novom Beogradu.
Prvi izbori u Srbiji od početka društveno-političke krize su prvi ispit za vlast i njene oponente. Ko će odneti pobedu na lokalnim izborima Zaječaru i Kosjeriću i da li će bilo čiji trijumf doprineti vraćanju društva u normalu – za "Otvori oči" su govorili Jelena Pavlović i Đorđe Todorov.
Akcije Tesle porasle su za oko pet odsto nakon što su razmirice između izvršnog direktora kompanije Ilona Maska i američkog predsednika Donalda Trampa dan ranije podstakle pad tržišne vrednosti kompanije od 152 milijarde dolara (133 milijarde evra), objavio je CNBC.
Italijani će u nedelju i ponedeljak glasati na referendumu o mogućem ublažavanju zakona o sticanju državljanstva za strance i poništavanju zakona o liberalizaciji tržišta rada.
Nemačka će još dugo da zavisi od Sjedinjenih Američkih Država, rekao je danas nemački kancelar Fridrih Merc, samo nekoliko sati nakon povratka sa svoje prve zvanične posete Vašingtonu, gde je razgovarao sa američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Sumnjivi paket pronađen je u distributivnom centru kompanije DHL u Langencenu, blizu Nirnberga, a najmanje 12 osoba je povređeno nakon što su se požalili na zdravstvene probleme.
Milijarder i vlasnik "Tesle" Ilon Mask tvrdi da Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država ne objavljuje dosijee Džefrija Epstajna, osuđenog za trgovinu ljudima, prostituciju i polno zlostavljanje dece, zato što se u njima navodno pominje predsednik Donald Tramp.
Lekari u Pojasu Gaze doniraju sopstvenu krv kako bi spasili pacijente, nakon što su izraelski vojnici ubili desetine Palestinaca koji su pokušavali da preuzmu hranu, saopštila je medicinska dobrotvorna organizacija Lekari bez granica (MSF).
Portparol Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) Avihaj Adrai rekao je da su žitelji Dahijeha, južnog predgrađa Bejruta, koji žive u blizini naselja Hadat, Haret Hreik i Bordž el-Baradžneh u obavezi da se evakuišu, jer će uslediti napad na podzemne objekte militantne grupe Hezbolah.
Komentari (0)