Stručnjak za međunarodnu bezbednost: Nastavak sukoba u Siriji mogao bi da dovede do ekstremnih migracija ka Evropi
Oživljavanje sukoba u Siriji pokreće niz domino efekata koji će uticati na ceo Bliski istok. Veća eskalacija nemira mogla bi da donese probleme i Evropi, ako krene raseljavanje stanovnika zbog neizdrživih oružanih sukoba, kaže za Newsmax Balkans stručnjak za međunarodnu bezbednost Šahin Modares.
Iznenadni napad opozicionih snaga na sirijski grad Alepo zatekao je režim Bašara el Asada i njegove saveznike nespremne. Ovom akcijom se kreirao veliki vakuum moći u Siriji.
Prema rečima našeg sagovornika, postojala su tri faktora koja su do sada obezbeđivala stabilnost režima al Asada.
Foto: Newsmax BalkansŠahin Modares
"Prvo, iranska vlada se suočava sa mnogo problema unutra i spolja - Iran više nema sredstva koja je nekada imao. Drugi element koji treba da razmotrimo je Hezbolah u Libanu, jer je potpuno paralizovan i nema sredstava da brani režim Bašara el Asada. I na kraju, to su Rusi koji su održavali Asada na vlasti, a sada je Rusija prilično zauzeta Ukrajinom", navodi stručnjak za međunarodnu bezbednost.
Kako dodaje, nedostatak prisustva ova tri elementa stvorio je vakuum moći, tokom kojeg se grupa Hajat Tahrir al Šam (HTS) ponovo pojavila ni iz čega i sada uspeva da preuzmu Idlib i Alepo.
"Ruka Irana iz Sirije odsečena"
I pored svega, problematična situacija nastala je nakon ruskog vazdušnog napada na Idlib, koji je doneo više civilnih žrtava nego pripadnika HTS.
"Bašar al Asad sada može da bude primarna meta dalje akcije, jer se trenutno veoma trudi da zadrži svoju moć. Osim ako ne dođe do dogovora sa SAD, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Izraelom, ne može da zadrži svoju moć. Jedna stvar koju definitivno znamo o Siriji je da je ruka Islamske Republike iz Sirije odsečena, i više ne mogu da podrže Hezbolah kroz Siriju, ni da manevrišu milicijama i nihovim borcima unutar nje", izneo je Modares.
Naš sagovornik objašnjava da budućnost Bašara el Asada zavisi od odluke koju će da donese.
"Ili će da se okrene Rusiji i da ima još jedan unutrašnji rat i veliki broj civilnih žrtava ili će da ide putem Arapske lige, što su Abrahamski sporazumi, i imaće neku vrstu neformalnog sporazuma sa Izraelom, UAE i SAD", navodi.
Moguća ponovna migracija migranata ka Evropi
Modares smatra da bi veća eskalacija mogla da donese probleme i Evropi ako krene raseljavanje stanovnika zbog neizdrživih oružanih sukoba.
"Govori se o milionima. Ne zaboravimo šta se desilo poslednji put kada je Sirija imala krizu poput ove. To bi takođe moglo da stvori međunarodnu krizu, jer će ovi ljudi na kraju pokušati da se spasu od postojeće situacije, koja je strašna, a to znači ekstremni talas migranata ka Evropi ponovo", naglašava Modares.
Krijumčarenja oružja iz Sirije Hezbolahu
Modares ukazuje na puteve krijumčarenja oružja iz Sirije Hezbolahu i da to može da dovede do agresivnih poteza pripadnika Hezbolaha.
"Kada su došli do razumevanja o sporazumu sa Izraelom, mislili su da će imati dovoljno vremena da se reorganizuju i nekako ponovo obezbede oružje koje im je bilo potrebno, ali sa promenama u Siriji, znaju da se to neće desiti. Dakle, nalaze se u većoj opasnosti, i kako su zaglavljeni, moraju da budu nasilniji, i mogli bi da imaju neku vrstu drugačijeg pristupa protiv Izraela, što znači kraj primirja", dodaje stručnjak za međunarodnu bezbednost.
Nedavni sastanak Saveta bezbednosti UN o Siriji istakao je duboko zabrinjavajuću situaciju.
Vođa Hezbolaha Naim Kasem izjavio je da je grupa postigla "božansku pobedu" protiv Izraela, koja je, kako je naveo, čak veća od one koju su proglasili nakon rata sa Izraelom 2006. godine.
Na osnovu iskustva od ranije, Ministarstvo spoljnih poslova Izraela je skeptično po pitanju privremenog primirja, jer se Hezbolah, i pored rezolucije 1701, i ranije naoružavao i spremao za sukobe, rekao je za Newsmax Balkans portparol Ministarstva Aleks Gendler.
Džihadisti su odlučni da sruše režim Bašara al Asada, sirijski predsednik nalazi se u nezavidnoj situaciji, ali može da računa na pomoć velikih sila. Nemački portal DW analizira nekoliko faktora od kojih zavisi dalji razvoj sistuacije u toj zemlji.
Specijalni izaslanik UN za Siriju, Geir Pedersen, upozorio je da se zemlja suočava sa ozbiljnim rizicima od dalje podele i uništenja zbog naleta borbi.
UN su naglasile hitnu potrebu za deeskalacijom i kredibilnim političkim procesom za rešavanje sukoba, ističući da sama vojna sredstva ne mogu doneti mir.
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Nastavnica srpskog jezika i književnosti i autorka priručnika "Ti ličiš na sebe" Milica Bijelić govorila je za Newsmax Balkans o ulozi prosvetnih radnika u inkluzivnom obrazovanju, kao i o njihovim reakcijama na inkluziju i pripremljenosti za rad sa učenicima koji imaju Individualan obrazovni plan.
Ujedinjeni beogradski zborovi i studenti pozvali su građane da im se pridruže u protestnoj šetnji do zgrade Republičke izborne komisije (RIK) u subotu, 21. juna.
Nekadašnji ambasador Srbije u Iraku Uroš Balov ocenio je da napad Izraela na Iran predstavlja samoodbranu i iznuđen potez, ali da su male šanse da preraste u regionalni sukob.
Kao da ništa nismo naučili iz prošlosti. Rat u Iraku, temeljen na lažima o oružju za masovno uništenje, ostavio je iza sebe razrušenu državu, milione mrtvih i porast ekstremizma. Danas, pod gotovo istim izgovorima, nova meta Zapada je Iran, rekla je kanadsko-iranska novinarka Samira Muhyeddin.
Belorusija je oslobodila 14 zatvorenika, uključujući Sergeja Tihanovskog, koji je zatvoren u maju 2020. godine nakon što se kandidovao na predsedničkim izborima.
Izrael troši rekordne svote na ratove u Gazi, Libanu i Iranu – državni izdaci su veći za 21 odsto, porezi rastu, ekonomija je pod pritiskom. Može li država da dugoročno finansira rat na više frontova?
Portparol iranskog Ministarstva zdravlja Hosein Kermanpur objavio je na mreži Iks (X) da je od početka sukoba 13. juna u izraelskim napadima u Iranu ubijeno više od 400 ljudi, dok je 3.056 osoba ranjeno.
Najmanje osam osoba je poginulo u nesreći kada se balon na vruć vazduh tokom leta zapalio, a potom i srušio u južnoj brazilskom regionu Santa Katarina, prema navodima lokalnog guvernera Žoržinja Mela.
Teretni brod i turistički čamac u kom je bilo oko 170 putnika sudarili su se na Srednjoj kanalnoj mreži (Mittelland kanal) u Hanoveru. Do sudara je došlo u petak uveče, u blizini mosta Noltemajer, kada je jedno plovilo pokušalo da pretekne drugo, saopštila je vatrogasna služba.
Napadač-samoubica detonirao je bombu u državi Borno na severoistoku Nigerije i ubio najmanje 10, a ranio nekoliko gostiju u jednom restoranu, saopštila je portparolka lokalne policije Nahum Daso.
Rat Ukrajine i Rusije traje 1.214, a deveti je dan razmene vatre između Izraela i Irana, i to uz sve druge sukobe na Bliskom istoku koji traju i decenijama. Analitičar Ivan Miletić je za Newsmax Balkans podsetio da kao društvo imamo stalno tinjajuće i obnavljujuće ratove.
Agencija Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) pozvala je na hitnu deeskalaciju sve intenzivnijeg sukoba između Izraela i Irana, navodeći da rat već primorava lokalno stanovništvo u obema zemljama da se iseljava iz ugroženih zona.
Komentari (0)