Stručnjak za međunarodnu bezbednost: Nastavak sukoba u Siriji mogao bi da dovede do ekstremnih migracija ka Evropi
Oživljavanje sukoba u Siriji pokreće niz domino efekata koji će uticati na ceo Bliski istok. Veća eskalacija nemira mogla bi da donese probleme i Evropi, ako krene raseljavanje stanovnika zbog neizdrživih oružanih sukoba, kaže za Newsmax Balkans stručnjak za međunarodnu bezbednost Šahin Modares.
Iznenadni napad opozicionih snaga na sirijski grad Alepo zatekao je režim Bašara el Asada i njegove saveznike nespremne. Ovom akcijom se kreirao veliki vakuum moći u Siriji.
Prema rečima našeg sagovornika, postojala su tri faktora koja su do sada obezbeđivala stabilnost režima al Asada.
Foto: Newsmax BalkansŠahin Modares
"Prvo, iranska vlada se suočava sa mnogo problema unutra i spolja - Iran više nema sredstva koja je nekada imao. Drugi element koji treba da razmotrimo je Hezbolah u Libanu, jer je potpuno paralizovan i nema sredstava da brani režim Bašara el Asada. I na kraju, to su Rusi koji su održavali Asada na vlasti, a sada je Rusija prilično zauzeta Ukrajinom", navodi stručnjak za međunarodnu bezbednost.
Kako dodaje, nedostatak prisustva ova tri elementa stvorio je vakuum moći, tokom kojeg se grupa Hajat Tahrir al Šam (HTS) ponovo pojavila ni iz čega i sada uspeva da preuzmu Idlib i Alepo.
"Ruka Irana iz Sirije odsečena"
I pored svega, problematična situacija nastala je nakon ruskog vazdušnog napada na Idlib, koji je doneo više civilnih žrtava nego pripadnika HTS.
"Bašar al Asad sada može da bude primarna meta dalje akcije, jer se trenutno veoma trudi da zadrži svoju moć. Osim ako ne dođe do dogovora sa SAD, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Izraelom, ne može da zadrži svoju moć. Jedna stvar koju definitivno znamo o Siriji je da je ruka Islamske Republike iz Sirije odsečena, i više ne mogu da podrže Hezbolah kroz Siriju, ni da manevrišu milicijama i nihovim borcima unutar nje", izneo je Modares.
Naš sagovornik objašnjava da budućnost Bašara el Asada zavisi od odluke koju će da donese.
"Ili će da se okrene Rusiji i da ima još jedan unutrašnji rat i veliki broj civilnih žrtava ili će da ide putem Arapske lige, što su Abrahamski sporazumi, i imaće neku vrstu neformalnog sporazuma sa Izraelom, UAE i SAD", navodi.
Moguća ponovna migracija migranata ka Evropi
Modares smatra da bi veća eskalacija mogla da donese probleme i Evropi ako krene raseljavanje stanovnika zbog neizdrživih oružanih sukoba.
"Govori se o milionima. Ne zaboravimo šta se desilo poslednji put kada je Sirija imala krizu poput ove. To bi takođe moglo da stvori međunarodnu krizu, jer će ovi ljudi na kraju pokušati da se spasu od postojeće situacije, koja je strašna, a to znači ekstremni talas migranata ka Evropi ponovo", naglašava Modares.
Krijumčarenja oružja iz Sirije Hezbolahu
Modares ukazuje na puteve krijumčarenja oružja iz Sirije Hezbolahu i da to može da dovede do agresivnih poteza pripadnika Hezbolaha.
"Kada su došli do razumevanja o sporazumu sa Izraelom, mislili su da će imati dovoljno vremena da se reorganizuju i nekako ponovo obezbede oružje koje im je bilo potrebno, ali sa promenama u Siriji, znaju da se to neće desiti. Dakle, nalaze se u većoj opasnosti, i kako su zaglavljeni, moraju da budu nasilniji, i mogli bi da imaju neku vrstu drugačijeg pristupa protiv Izraela, što znači kraj primirja", dodaje stručnjak za međunarodnu bezbednost.
Nedavni sastanak Saveta bezbednosti UN o Siriji istakao je duboko zabrinjavajuću situaciju.
Vođa Hezbolaha Naim Kasem izjavio je da je grupa postigla "božansku pobedu" protiv Izraela, koja je, kako je naveo, čak veća od one koju su proglasili nakon rata sa Izraelom 2006. godine.
Na osnovu iskustva od ranije, Ministarstvo spoljnih poslova Izraela je skeptično po pitanju privremenog primirja, jer se Hezbolah, i pored rezolucije 1701, i ranije naoružavao i spremao za sukobe, rekao je za Newsmax Balkans portparol Ministarstva Aleks Gendler.
Džihadisti su odlučni da sruše režim Bašara al Asada, sirijski predsednik nalazi se u nezavidnoj situaciji, ali može da računa na pomoć velikih sila. Nemački portal DW analizira nekoliko faktora od kojih zavisi dalji razvoj sistuacije u toj zemlji.
Specijalni izaslanik UN za Siriju, Geir Pedersen, upozorio je da se zemlja suočava sa ozbiljnim rizicima od dalje podele i uništenja zbog naleta borbi.
UN su naglasile hitnu potrebu za deeskalacijom i kredibilnim političkim procesom za rešavanje sukoba, ističući da sama vojna sredstva ne mogu doneti mir.
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa? Odgovore tražimo novinara Miše Brkića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Jedanaesti je dan rata između Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana. Nastavljaju se vazdušni udari sa obe strane, s tim da Iranska revolucionarna armija gađa i ciljeve u susedstvu.
Javna ceremonija polaganja zakletve vernosti građana novom vrhovnom vođi Irana, Modžtabi Hamneiju održana je istovremeno na Trgu islamske revolucije u Teheranu, kao i u svim gradovima i pokrajinama.
Od 28. februara traje sukob na Bliskom istoku, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Mnogi stranci zbog rata na Bliskom istoku napuštaju Dubai, zbog čega sve više kućnih ljubimaca ostaje napušteno, a azili za životinje suočavaju se sa velikim pritiskom i finansijskim problemima, piše britanski list "Dejli mejl".
Predsednik SAD Donald Tramp je na vanrednoj konferenciji u Majamiju, na kojoj je glavna tema bila situacija u Iranu, rekao da su američke i izraelske snage izvele niz uspešnih udara.
Najmanje 14 ljudi poginulo je u sudaru gumenog čamca sa patrolnim brodom turske obalske straže danas kod obale provincije Antalija u Sredozemnom moru, saopštile su turske vlasti.
Rat na Bliskom istoku i sukob u Iranu ne može se tako brzo završiti, a ako potraje, kriza će pogoditi Evropu i evropsku industriju, što će dovesti do inflacije u svim državama, rekao je za Newsmax Balkans ekonomski novinar Miša Brkić.
Komentari (0)