Stručnjak za međunarodnu bezbednost: Nastavak sukoba u Siriji mogao bi da dovede do ekstremnih migracija ka Evropi
Oživljavanje sukoba u Siriji pokreće niz domino efekata koji će uticati na ceo Bliski istok. Veća eskalacija nemira mogla bi da donese probleme i Evropi, ako krene raseljavanje stanovnika zbog neizdrživih oružanih sukoba, kaže za Newsmax Balkans stručnjak za međunarodnu bezbednost Šahin Modares.
Iznenadni napad opozicionih snaga na sirijski grad Alepo zatekao je režim Bašara el Asada i njegove saveznike nespremne. Ovom akcijom se kreirao veliki vakuum moći u Siriji.
Prema rečima našeg sagovornika, postojala su tri faktora koja su do sada obezbeđivala stabilnost režima al Asada.
Foto: Newsmax BalkansŠahin Modares
"Prvo, iranska vlada se suočava sa mnogo problema unutra i spolja - Iran više nema sredstva koja je nekada imao. Drugi element koji treba da razmotrimo je Hezbolah u Libanu, jer je potpuno paralizovan i nema sredstava da brani režim Bašara el Asada. I na kraju, to su Rusi koji su održavali Asada na vlasti, a sada je Rusija prilično zauzeta Ukrajinom", navodi stručnjak za međunarodnu bezbednost.
Kako dodaje, nedostatak prisustva ova tri elementa stvorio je vakuum moći, tokom kojeg se grupa Hajat Tahrir al Šam (HTS) ponovo pojavila ni iz čega i sada uspeva da preuzmu Idlib i Alepo.
"Ruka Irana iz Sirije odsečena"
I pored svega, problematična situacija nastala je nakon ruskog vazdušnog napada na Idlib, koji je doneo više civilnih žrtava nego pripadnika HTS.
"Bašar al Asad sada može da bude primarna meta dalje akcije, jer se trenutno veoma trudi da zadrži svoju moć. Osim ako ne dođe do dogovora sa SAD, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Izraelom, ne može da zadrži svoju moć. Jedna stvar koju definitivno znamo o Siriji je da je ruka Islamske Republike iz Sirije odsečena, i više ne mogu da podrže Hezbolah kroz Siriju, ni da manevrišu milicijama i nihovim borcima unutar nje", izneo je Modares.
Naš sagovornik objašnjava da budućnost Bašara el Asada zavisi od odluke koju će da donese.
"Ili će da se okrene Rusiji i da ima još jedan unutrašnji rat i veliki broj civilnih žrtava ili će da ide putem Arapske lige, što su Abrahamski sporazumi, i imaće neku vrstu neformalnog sporazuma sa Izraelom, UAE i SAD", navodi.
Moguća ponovna migracija migranata ka Evropi
Modares smatra da bi veća eskalacija mogla da donese probleme i Evropi ako krene raseljavanje stanovnika zbog neizdrživih oružanih sukoba.
"Govori se o milionima. Ne zaboravimo šta se desilo poslednji put kada je Sirija imala krizu poput ove. To bi takođe moglo da stvori međunarodnu krizu, jer će ovi ljudi na kraju pokušati da se spasu od postojeće situacije, koja je strašna, a to znači ekstremni talas migranata ka Evropi ponovo", naglašava Modares.
Krijumčarenja oružja iz Sirije Hezbolahu
Modares ukazuje na puteve krijumčarenja oružja iz Sirije Hezbolahu i da to može da dovede do agresivnih poteza pripadnika Hezbolaha.
"Kada su došli do razumevanja o sporazumu sa Izraelom, mislili su da će imati dovoljno vremena da se reorganizuju i nekako ponovo obezbede oružje koje im je bilo potrebno, ali sa promenama u Siriji, znaju da se to neće desiti. Dakle, nalaze se u većoj opasnosti, i kako su zaglavljeni, moraju da budu nasilniji, i mogli bi da imaju neku vrstu drugačijeg pristupa protiv Izraela, što znači kraj primirja", dodaje stručnjak za međunarodnu bezbednost.
Nedavni sastanak Saveta bezbednosti UN o Siriji istakao je duboko zabrinjavajuću situaciju.
Vođa Hezbolaha Naim Kasem izjavio je da je grupa postigla "božansku pobedu" protiv Izraela, koja je, kako je naveo, čak veća od one koju su proglasili nakon rata sa Izraelom 2006. godine.
Na osnovu iskustva od ranije, Ministarstvo spoljnih poslova Izraela je skeptično po pitanju privremenog primirja, jer se Hezbolah, i pored rezolucije 1701, i ranije naoružavao i spremao za sukobe, rekao je za Newsmax Balkans portparol Ministarstva Aleks Gendler.
Džihadisti su odlučni da sruše režim Bašara al Asada, sirijski predsednik nalazi se u nezavidnoj situaciji, ali može da računa na pomoć velikih sila. Nemački portal DW analizira nekoliko faktora od kojih zavisi dalji razvoj sistuacije u toj zemlji.
Specijalni izaslanik UN za Siriju, Geir Pedersen, upozorio je da se zemlja suočava sa ozbiljnim rizicima od dalje podele i uništenja zbog naleta borbi.
UN su naglasile hitnu potrebu za deeskalacijom i kredibilnim političkim procesom za rešavanje sukoba, ističući da sama vojna sredstva ne mogu doneti mir.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
01:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
02:00
STAV REGIONA PREGLED GODINE(R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
U vremenu kada se sve brzo menja – ljudi, tehnologija, pa i naše navike – postavlja se jedno staro, ali nikad važnije pitanje: koliko smo danas zaista humani i solidarni? Solidarnost se ne vidi samo u velikim gestovima. Ona počinje u svakodnevici: kada neko pomogne komšiji da ponese kese, ode po lekove za stariju osobu, volontira, brine. Ipak, sve češće živimo zatvoreni u svoje krugove, bombardovani vestima o krizama i nepravdama, pa postajemo ravnodušni. Taj „umor saosećanja“, kako ga psiholozi nazivaju, postaje nova bolest savremenog društva. A opet, ima onih koji svakog dana dokazuju da empatija nije nestala – volonteri i humanitarne organizacije. Oni se ne pitaju kome pomažu, već kako da pomognu. Pitanje ostaje: da li solidarnost doživljavamo kao trenutni impuls ili kao trajnu vrednost koju gradimo zajedno? Pomažemo li samo „svojima“, ili svakome kome je pomoć potrebna? Od odgovora na ta pitanja, koja ću postaviti predsedniku Crvenog krsta Srbije prof. dr Draganu „Gagi“ Radovanoviću, zavisi koliko smo kao društvo spremni da se nosimo sa krizama i koliko ćemo u svemu tome ostati ljudi.
Dvojica srpskih državljana, starih 46 i 48 godina, uhapšeni su zbog pljačke nakita vrednog više od pola miliona evra u Saniju, na Halidikiju, saopštila je grčka policija. U pitanju su članovi organizovane kriminalne grupe "Pink Panteri", preneo je grčki portal "Prototema".
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 7. januara proslavljaju Božić, a mnogi se i dalje bune oko toga kako se pravilno čestita i šta se na to odgovara.
Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Srbiji, Božić je verski praznik koji se 7. januara obeležava kao zvanični neradni dan zbog čega većina trgovinskih lanaca i drugih prodavnica neće raditi, radiće nekoliko dežurnih apoteka i pošti, a parking u Beogradu biće besplatan.
Ledena kiša i sneg izazvali su ozbiljne probleme širom Srbije, zbog čega u pojedinim opštinama proglašena vanredna situacija. Oko 10.000 domaćinstava u Zapadnoj Srbiji je bez struje
Tri osobe teško su povređene na Zvezdari kada je maloletni mladić pucao iz vatrenog oružja i ranio svoje babu i dedu, a onda i sebe, saznaje portal Newsmax Balkans u Hitnoj pomoći.
Iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera (32), sina ubijenog holivudskog filmskog stvaraoca Roba Rajnera, zbog optužbi da je ubio svoje roditelje, odloženo je nakon što je njegov advokat Alan Džekson na ročištu saopštio da se povlači iz slučaja, piše Reuters.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da će se tokom sledeće nedelje sastati sa danskim zvaničnicima i zvaničnicima Grenlanda koji je danska autonomna teritorija, sa kojima će razgovarati o želji Sjedinjenih Američkih Država da preuzmu Grenland.
Najmlađa osoba u Velikoj Britaniji obolela od demencije, 24-godišnji Andre Jaram iz Norfolka, preminuo je krajem decembra, a njegova porodica donirala je njegov mozak u naučne svrhe kako bi se unapredilo razumevanje ove teške bolesti.
Vršilac dužnosti predsednika Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da u toj zemlji "nema spoljnog agenta koji upravlja", ističući da vlast i dalje u potpunosti sprovodi Vlada Venecuele.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da su Sjedinjene Američke Države spremne da potpišu dogovor o "svoj nafti koja je zarobljena u Venecueli" i njenoj prodaji na tržištu po tržišnim cenama.
U poslednjih 48 sati, intenzivne padavine zahvatile su Albaniju, stvarajući tešku situaciju u više regiona, što je rezultiralo poplavama, klizištima i oštećenjima kuća, poslovnih objekata i putne infrastrukture.
Iako Veliki trg u Briselu (Gran Plas) važi za jedan od najlepših trgova na svetu i tokom božićnih praznika privlači ogroman broj turista bogatim svetlosnim efektima i velikom jelkom, posebnu pažnju svake godine izazivaju i tradicionalne božićne jaslice.
Vrhovni sud Brazila saopštio je da je odobrio bivšem brazilskom predsedniku Žairu Bolsonaru da napusti zatvor i da bude odveden u bolnicu na testove nakon pada u ćeliji.
Jug Australije pogođen je toplotnim talasom sa temperaturom koja je u nekim gradovima prešla 40 stepeni, zbog čega su nadležne službe izdale zdravstvena upozorenja i izazvale opterećenje elektroenergetskih mreža i rasplamsavanje šumskih požara.
Komentari (0)