Stručnjak za međunarodnu bezbednost: Nastavak sukoba u Siriji mogao bi da dovede do ekstremnih migracija ka Evropi
Oživljavanje sukoba u Siriji pokreće niz domino efekata koji će uticati na ceo Bliski istok. Veća eskalacija nemira mogla bi da donese probleme i Evropi, ako krene raseljavanje stanovnika zbog neizdrživih oružanih sukoba, kaže za Newsmax Balkans stručnjak za međunarodnu bezbednost Šahin Modares.
Iznenadni napad opozicionih snaga na sirijski grad Alepo zatekao je režim Bašara el Asada i njegove saveznike nespremne. Ovom akcijom se kreirao veliki vakuum moći u Siriji.
Prema rečima našeg sagovornika, postojala su tri faktora koja su do sada obezbeđivala stabilnost režima al Asada.
Foto: Newsmax BalkansŠahin Modares
"Prvo, iranska vlada se suočava sa mnogo problema unutra i spolja - Iran više nema sredstva koja je nekada imao. Drugi element koji treba da razmotrimo je Hezbolah u Libanu, jer je potpuno paralizovan i nema sredstava da brani režim Bašara el Asada. I na kraju, to su Rusi koji su održavali Asada na vlasti, a sada je Rusija prilično zauzeta Ukrajinom", navodi stručnjak za međunarodnu bezbednost.
Kako dodaje, nedostatak prisustva ova tri elementa stvorio je vakuum moći, tokom kojeg se grupa Hajat Tahrir al Šam (HTS) ponovo pojavila ni iz čega i sada uspeva da preuzmu Idlib i Alepo.
"Ruka Irana iz Sirije odsečena"
I pored svega, problematična situacija nastala je nakon ruskog vazdušnog napada na Idlib, koji je doneo više civilnih žrtava nego pripadnika HTS.
"Bašar al Asad sada može da bude primarna meta dalje akcije, jer se trenutno veoma trudi da zadrži svoju moć. Osim ako ne dođe do dogovora sa SAD, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Izraelom, ne može da zadrži svoju moć. Jedna stvar koju definitivno znamo o Siriji je da je ruka Islamske Republike iz Sirije odsečena, i više ne mogu da podrže Hezbolah kroz Siriju, ni da manevrišu milicijama i nihovim borcima unutar nje", izneo je Modares.
Naš sagovornik objašnjava da budućnost Bašara el Asada zavisi od odluke koju će da donese.
"Ili će da se okrene Rusiji i da ima još jedan unutrašnji rat i veliki broj civilnih žrtava ili će da ide putem Arapske lige, što su Abrahamski sporazumi, i imaće neku vrstu neformalnog sporazuma sa Izraelom, UAE i SAD", navodi.
Moguća ponovna migracija migranata ka Evropi
Modares smatra da bi veća eskalacija mogla da donese probleme i Evropi ako krene raseljavanje stanovnika zbog neizdrživih oružanih sukoba.
"Govori se o milionima. Ne zaboravimo šta se desilo poslednji put kada je Sirija imala krizu poput ove. To bi takođe moglo da stvori međunarodnu krizu, jer će ovi ljudi na kraju pokušati da se spasu od postojeće situacije, koja je strašna, a to znači ekstremni talas migranata ka Evropi ponovo", naglašava Modares.
Krijumčarenja oružja iz Sirije Hezbolahu
Modares ukazuje na puteve krijumčarenja oružja iz Sirije Hezbolahu i da to može da dovede do agresivnih poteza pripadnika Hezbolaha.
"Kada su došli do razumevanja o sporazumu sa Izraelom, mislili su da će imati dovoljno vremena da se reorganizuju i nekako ponovo obezbede oružje koje im je bilo potrebno, ali sa promenama u Siriji, znaju da se to neće desiti. Dakle, nalaze se u većoj opasnosti, i kako su zaglavljeni, moraju da budu nasilniji, i mogli bi da imaju neku vrstu drugačijeg pristupa protiv Izraela, što znači kraj primirja", dodaje stručnjak za međunarodnu bezbednost.
Nedavni sastanak Saveta bezbednosti UN o Siriji istakao je duboko zabrinjavajuću situaciju.
Vođa Hezbolaha Naim Kasem izjavio je da je grupa postigla "božansku pobedu" protiv Izraela, koja je, kako je naveo, čak veća od one koju su proglasili nakon rata sa Izraelom 2006. godine.
Na osnovu iskustva od ranije, Ministarstvo spoljnih poslova Izraela je skeptično po pitanju privremenog primirja, jer se Hezbolah, i pored rezolucije 1701, i ranije naoružavao i spremao za sukobe, rekao je za Newsmax Balkans portparol Ministarstva Aleks Gendler.
Džihadisti su odlučni da sruše režim Bašara al Asada, sirijski predsednik nalazi se u nezavidnoj situaciji, ali može da računa na pomoć velikih sila. Nemački portal DW analizira nekoliko faktora od kojih zavisi dalji razvoj sistuacije u toj zemlji.
Specijalni izaslanik UN za Siriju, Geir Pedersen, upozorio je da se zemlja suočava sa ozbiljnim rizicima od dalje podele i uništenja zbog naleta borbi.
UN su naglasile hitnu potrebu za deeskalacijom i kredibilnim političkim procesom za rešavanje sukoba, ističući da sama vojna sredstva ne mogu doneti mir.
Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter.
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA BEST II
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-FILMSKE NOVOSTI PRIKAZUJU ( R )
Filmske Novosti Predstavljaju segment obogaćuje program ekskluzivnim sadržajem koji oživljava prošlost i donosi neprocenjive kulturne vrednosti široj javnosti.
dokumentarni
20:00
NOVA DIPLOMATIJA ( R )
U serijalu “Nova diplomatija: Ambasade na Balkanu,” ekskluzivni intervjui sa ambasadorima otkrivaju izazove i uloge savremene diplomatije.
Petnaestočasovna blokada u Kragujevcu završena je sedam minuta iza ponoći, pošto su okupljeni građani i studenti održali 15 minuta tišine za stradale u Novom Sadu. "Sretnimo se na Sretenje" bio je naziv protestnog skupa u Kragujevcu, kom je prisustvovalo na desetine hiljada ljudi.
Deklaracija o Vojvodini usvojena je u Sremskoj Mitrovici na poziv predsednika Srbije Aleksandra Vučića, na velikom skupu povodom obeležavanja Dana državnosti Srbije pod nazivom "Srećemo se na Sretenje". On je na skupu pozvao studente da proglase pobedu i vrate se u klupe.
Svetski mediji pišu o protestima u Kragujevcu na Dan državnosti Srbije, navodeći da su to najveći protesti tokom vlasti predsednika Aleksandra Vučića duže od decenije.
Počev od 18. februara, linije javnog prevoza 704, 706 i 707, umesto sa terminusa "Zeleni venac" svoje polaske vršiće sa terminusa "Novi Beograd (Blok 20)", saopštio je Sekretarijat za javni prevoz.
Predsednik Upravnog odbora za standardizaciju Dušan Rafailović i biznismen iz Vojvodine Dragan Trikić, kao i još 15-ak osoba, uhapšeni su u nastavku velike akcije suzbijanja korupcije, saznaje Tanjug.
Britanski kralj Čarls Treći čestitao je kosovskoj predsednici Vjosi Osmani 17 godina od proglašenja nezavisnosti i izrazio uverenje u dalje jačanje prijateljstva, saopštila je danas ambasada Velike Britanije u Prištini.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izdala je saopštenje povodom posledica udara navodnog ruskog drona u krov zaštitnog prostora za oštećeni reaktor u nuklearnoj elektrani Černobilj, uz napomenu da se uprkos značajnim oštećenjima nivo radijacije u objektu nije promenio.
Evropska unija planira da blokira uvoz određenih vrsta prehrambenih proizvoda koji nisu proizvedeni prema evropskim standardima nastojeći da zaštiti evropske proljoprivredne proizvođače, piše Fajnenšel tajms (FT).
Najmanje 15 ljudi, uključujući deset žena i troje dece, poginuli su u stampedu putnika koji su jurili za dva zakasnela voza na železničkoj stanici u Nju Delhiju, javila je indijska televizija NDTV pozivajući se na izjave zvaničnika.
Dvogodišnja devojčica i njena majka (37) preminule su u bolnici dva dana nakon što su povređene u napadu u Minhenu kada je državljanin Avganistana namerno uleteo u masu ljudi vozilom, saopštila je nemačka policija.
Komentari (0)