Koje države na Zapadnom Balkanu imaju najviše sankcija SAD: Srbija na drugom mestu
Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju 398 aktivnih sankcija prema pojedincima, kompanijama i organizacijama sa Zapadnog Balkana, zaključno sa 31. januarom 2025. godine.
Ubedljivo najviše sankcija tiče se Bosne i Hercegovine (BiH) – 177, a slede Srbija (80), Kosovo (60), Severna Makedonija (46), Albanija (23) i Crna Gora (11), dok se jedna kaznena mera odnosi na osobu iz Hrvatske.
Glas Amerike napravio je prvu pretraživu bazu podataka koja obuhvata sve sankcije Kancelarije za kontrolu strane imovine Sekretarijata za finansije SAD (OFAC) i sankcije koje je Stejt department izrekao u periodu od 2017. do 2024. godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić imaće brojne konsultacije i sastanke o funkcionisanju NIS nakon što su SAD uvele sankcije toj kompaniji i dobro je da se razgovara i sa američkom i ruskom stranom, rekao je za Newsmax Balkans urednik spoljne politike u nedeljniku NIN Nenad Zafirović.
Pripadam grupi ljudi koji smatraju da je pred svetom globalni sukob, ali ne i onima koji misle da će taj sukob biti nuklearan, iako postoji opasnost od toga, rekao je u emisiji Sinteza bivši ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak.
Sankcije su jedan od najvažnijih alata spoljne politike SAD, rekao je ekspert za sankcije koji je donedavno bio koordinator Stejt departmenta za globalnu borbu protiv korupcije Ričard Nefju.
One nam daju mogućnost da se bavimo neprijateljskim akterima i da vršimo pritisak na one za koje želimo da donesu određenu političku odluku, dodao je on.
"Spreče i zaustave određene zabrinjavajuće aktivnosti"
Bivši direktor OFAC Džon Smit navodi da je primarni cilj američkih sankcija da se spreče i zaustave određene zabrinjavajuće aktivnosti i da pojedinci promene svoje ponašanje, ističe Glas Amerike.
Smit je napomenuo da većina američkih sankcija, uključujući i one za Zapadni Balkan, nisu usmerene na čitave države, već na pojedince i organizacije.
Sankcionisani su i brojni visoki zvaničnici
Sjedinjene Američke Države su sankcije za Zapadni Balkan uglavnom izricale u dva vremenska perioda, pa su tako između 2001. i 2004. godine uvođene zbog ratnih zločina, destabilizacije zemalja i ugrožavanja mira posle raspada Jugoslavije.
Posle dužeg perioda sa po tek nekoliko sankcija godišnje, te spoljnopolitičke mere ponovo su postale aktuelne od 2021. godine, a uglavnom se odnose na korupciju, ugrožavanje mira i stabilnosti, te na invaziju Rusije na Ukrajinu.
Između ostalih, u protekle četiri godine su sankcionisani brojni visoki zvaničnici kao što su predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, ministri u Vladi Srbije Aleksandar Vulin i Nenad Popović, bivši premijer Severne Makedonije Nikola Gruevski, nekadašnji predsednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, kao i bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić.
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:00
PORTAL
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
specijal
20:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specjial
21:00
PRESEK PLUS
“Presek plus” je nova emisija na kanalu NewsMax Balkans televizije koja se emituje petkom od 21 čas. U 45 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U akciji suzbijanja nelegalne gradnje uhapšeno je šest osoba, za koje postoji osnovana sumnja da su izgradili četiri stambena objekta na Ledinama u Beogradu, bez prethodno izdate građevinske dozvole.
Pripadnici MUP, Odeljenja za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su četiri osobe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršile krivično delo zloupotreba službenog položaja.
Bivši sekretar Sekretarijata za poslove legalizacije u Beogradu Nemanja Stajić uhapšen je zbog sumnje da je odobrio ozakonjenje niza nelegalno izgrađenih objekata. Pripadnici UKP-a su po nalogu VJT u Beogradu priveli i Novaka Stajića, njegovog brata. U toku je hapšenje i više investitora.
Bivši sekretar Sekretarijata za poslove legalizacije u Beogradu Nemanja Stajić uhapšen je zbog sumnje da je odobrio ozakonjenje niza nelegalno izgrađenih objekata i protivpravno prisvojio 6,5 miliona evra, izjavio je glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva Nenad Stefanović.
Uprava kriminalističke policije je po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Nišu počela sa pretresima i privođenjima osumnjičenih na više lokacija u Nišu u nastavku akcije borbe protiv korupcije. Bivša gradonačelnica Dragana Sotirovski privedena je na graničnom prelazu Preševo.
Nemački kancelar Olaf Šolc razgovarao je popodne telefonom sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, o trenutnoj vojnoj i humanitarnoj situaciji, kao i o načinima postizanja pravednog mira u Ukrajini, saopšteno je iz Šolcovog kabineta.
Evropa treba da godišnje investira oko 250 milijardi evra u odbranu da bi mogla da osigura svoju bezbednost bez podrške Sjedinjenih Američkih Država, što je suma koju bi Evropska unija mogla da obezbedi, s obzirom na svoju ekonomsku snagu, navodi se u objavljenoj studiji.
Poslanica "Saveza Sara Vagenkneht" u nemačkom Bundestagu Žaklin Nastić optužila je Alternativu za Nemačku (AfD) da "patnju i nepravdu koja je učinjena Srbiji" zloupotrebljava u jeftine predizborne svrhe kako bi dobila glasove Srba iz dijaspore.
Nemački i švedski organi za sprovođenje zakona, uz podršku Evropola, izvršili su pretrese kuća tri osobe u Hamburgu u Nemačkoj i u Švedsko,j koje su osumnjičene da su povezane sa slučajem ubistva Nenada Gajanovića Gaje u Nemačkoj 1996. godine, a koji je bio umešan u kriminalne krugove.
Tim kineskih naučnika otkrio je novi koronavirus kod slepih miševa sa potencijalnim rizikom od prenošenja sa životinja na ljude, ali rizik od njegove pojave u ljudskoj populaciji na treba preuveličavati, objavio je hongkonški list "Saut čajna morning post".
Mogući sastanak američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina umnogome će zavisiti od napretka u okončanju rata u Ukrajini, izjavio je državni sekretar SAD Marko Rubio.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je na sastanku ministara spoljnih poslova država G20 u Južnoafričkoj Republici da je na sastanku sa američkim kolegama u Rijadu dogovoreno da "međunarodne odnose treba graditi na osnovu priznanja da svaka zemlja ima svoje nacionalne interese".
Komentari (0)