Koje države na Zapadnom Balkanu imaju najviše sankcija SAD: Srbija na drugom mestu
Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju 398 aktivnih sankcija prema pojedincima, kompanijama i organizacijama sa Zapadnog Balkana, zaključno sa 31. januarom 2025. godine.
Ubedljivo najviše sankcija tiče se Bosne i Hercegovine (BiH) – 177, a slede Srbija (80), Kosovo (60), Severna Makedonija (46), Albanija (23) i Crna Gora (11), dok se jedna kaznena mera odnosi na osobu iz Hrvatske.
Glas Amerike napravio je prvu pretraživu bazu podataka koja obuhvata sve sankcije Kancelarije za kontrolu strane imovine Sekretarijata za finansije SAD (OFAC) i sankcije koje je Stejt department izrekao u periodu od 2017. do 2024. godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić imaće brojne konsultacije i sastanke o funkcionisanju NIS nakon što su SAD uvele sankcije toj kompaniji i dobro je da se razgovara i sa američkom i ruskom stranom, rekao je za Newsmax Balkans urednik spoljne politike u nedeljniku NIN Nenad Zafirović.
Pripadam grupi ljudi koji smatraju da je pred svetom globalni sukob, ali ne i onima koji misle da će taj sukob biti nuklearan, iako postoji opasnost od toga, rekao je u emisiji Sinteza bivši ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak.
Sankcije su jedan od najvažnijih alata spoljne politike SAD, rekao je ekspert za sankcije koji je donedavno bio koordinator Stejt departmenta za globalnu borbu protiv korupcije Ričard Nefju.
One nam daju mogućnost da se bavimo neprijateljskim akterima i da vršimo pritisak na one za koje želimo da donesu određenu političku odluku, dodao je on.
"Spreče i zaustave određene zabrinjavajuće aktivnosti"
Bivši direktor OFAC Džon Smit navodi da je primarni cilj američkih sankcija da se spreče i zaustave određene zabrinjavajuće aktivnosti i da pojedinci promene svoje ponašanje, ističe Glas Amerike.
Smit je napomenuo da većina američkih sankcija, uključujući i one za Zapadni Balkan, nisu usmerene na čitave države, već na pojedince i organizacije.
Sankcionisani su i brojni visoki zvaničnici
Sjedinjene Američke Države su sankcije za Zapadni Balkan uglavnom izricale u dva vremenska perioda, pa su tako između 2001. i 2004. godine uvođene zbog ratnih zločina, destabilizacije zemalja i ugrožavanja mira posle raspada Jugoslavije.
Posle dužeg perioda sa po tek nekoliko sankcija godišnje, te spoljnopolitičke mere ponovo su postale aktuelne od 2021. godine, a uglavnom se odnose na korupciju, ugrožavanje mira i stabilnosti, te na invaziju Rusije na Ukrajinu.
Između ostalih, u protekle četiri godine su sankcionisani brojni visoki zvaničnici kao što su predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, ministri u Vladi Srbije Aleksandar Vulin i Nenad Popović, bivši premijer Severne Makedonije Nikola Gruevski, nekadašnji predsednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, kao i bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA BEST I ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-SPOMENICI SRBIJE ( R )
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
dokumentarni
07:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
08:00
TRAŽIM REČ ( R )
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
Nastavnica srpskog jezika i književnosti i autorka priručnika "Ti ličiš na sebe" Milica Bijelić govorila je za Newsmax Balkans o ulozi prosvetnih radnika u inkluzivnom obrazovanju, kao i o njihovim reakcijama na inkluziju i pripremljenosti za rad sa učenicima koji imaju Individualan obrazovni plan.
Ujedinjeni beogradski zborovi i studenti pozvali su građane da im se pridruže u protestnoj šetnji do zgrade Republičke izborne komisije (RIK) u subotu, 21. juna.
Četiri beogradska fakulteta imaju velika dugovanja za plaćanje komunalnih obaveza, a zbog neizmirenih dugova prete im sankcije, pa i zatvaranje. Prema izmenjenom Zakonu, država izmiruje te obaveze u celosti, ali kasni sa tim.
Papa Lav XIV obavezao se da će iskoreniti seksualno zlostavljanje u crkvi, navodeći da Rimokatolička crkva ne sme da toleriše bilo koji oblik zlostavljanja.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei (86) imenovao je trojicu visokih sveštenika, od kojih bi jedan trebalo da ga nasledi ukoliko bude ubijen, objavio je Njujork tajms, pozivajući se na tri iranska zvaničnika upoznata sa situacijom.
Tornado koji je prošao kroz ruralni grad u Severnoj Dakoti ostavio je iza sebe troje mrtvih, a složen olujni sistem koji je zahvatio delove američkog srednjeg zapada izazvao je pustoš u delovima te američke savezne države, kao i Minesote i Viskonsina, prenosi AP.
Izrael je napao strateški važnu luku Bandar Abas na jugoistoku Irana, a napadnuti su i grad Isfahan u centralnom delu zemlje, u blizini kojeg se nalazi nuklearno postrojenje, kao i vojna baza južno od Teherana, javljaju iranski mediji.
Kao da ništa nismo naučili iz prošlosti. Rat u Iraku, temeljen na lažima o oružju za masovno uništenje, ostavio je iza sebe razrušenu državu, milione mrtvih i porast ekstremizma. Danas, pod gotovo istim izgovorima, nova meta Zapada je Iran, rekla je kanadsko-iranska novinarka Samira Muhyeddin.
Belorusija je oslobodila 14 zatvorenika, uključujući Sergeja Tihanovskog, koji je zatvoren u maju 2020. godine nakon što se kandidovao na predsedničkim izborima.
Izrael troši rekordne svote na ratove u Gazi, Libanu i Iranu – državni izdaci su veći za 21 odsto, porezi rastu, ekonomija je pod pritiskom. Može li država da dugoročno finansira rat na više frontova?
Portparol iranskog Ministarstva zdravlja Hosein Kermanpur objavio je na mreži Iks (X) da je od početka sukoba 13. juna u izraelskim napadima u Iranu ubijeno više od 400 ljudi, dok je 3.056 osoba ranjeno.
Najmanje osam osoba je poginulo u nesreći kada se balon na vruć vazduh tokom leta zapalio, a potom i srušio u južnoj brazilskom regionu Santa Katarina, prema navodima lokalnog guvernera Žoržinja Mela.
Komentari (0)