(VIDEO) Gost Sinteze: Pred svetom je globalni sukob, ali ne nuklearni, iako postoji opasnost od toga
Pripadam grupi ljudi koji smatraju da je pred svetom globalni sukob, ali ne i onima koji misle da će taj sukob biti nuklearan, iako postoji opasnost od toga, rekao je u emisiji Sinteza bivši ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak.
Komentarišući aktuelne događaje na svetskoj sceni, nedavni pad francuske i skorašnji pad nemačke vlade, kao i ratove u Ukrajini i Bliskom istoku, gost Sinteze je istakao da sve to stvara sliku ranjive i nestabilne Evrope.
"Glavni stubovi su poljuljani, međutim, ne bih žurio s lošim zaključkom. Radi se o demokratijama koje imaju svoju vitalnost i koje neće tako lako da se preokrenu", pojasnio je Crnadak.
Kako je dodao, sve to ipak stvara podlogu koja je neizvesna za buduće događaje.
Mogućnost globalnog sukoba
Govoreći o mogućnosti globalnog sukoba, naš sagovornik smatra da je pred svetom globalni sukob, ali ne misli da će da bude nuklearan.
"Verujem da neće doći do kraja sveta kakav poznajemo, iako postoji opasnost od toga", izneo je gost Sinteze.
Iznoseći mišljenje o mogućnosti proširenja nemira na zemlje Zapadnog Balkana, istakao je da smatra da neće doći do oružanih sukoba, ali da preciznije može da govori samo o svojoj zemlji.
Foto: Newsmax Balkans
"Za BiH i naše odnose unutar BiH imam dovoljno informacija i smatram da nema potencijala za oružani sukob, a ne vidim ni scenario koji bi doveo do sukoba između pojedinih aktera u zapadnom Balkanu", rekao je bivši ministar spoljnih poslova BiH.
Za ulazak u EU potrebna je politička volja
Govoreći o dinamici ulaska zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju gost Sinteze je objasnio da moramo da čujemo šta Evropa ima kaže, ako želimo srećan kraj priče o evropskom putu.
"Evropa treba da kaže svakoj zemlji aplikantu šta treba da uradi i da joj da rok da to ispuni. Ako do 2030. godine ovo ne bude gotovo, plašim se da će sledeći rok biti daleko", izneo je bivši šef diplomatije.
Crnadak je dao da je više onih u Evropi koji žele da uđemo u Evropsku uniju nego kod nas.
Budžet Paraolimpijskog komiteta smanjen je u prethodne četiri godine, naša sredstva 12 su puta manja nego kod Hrvata. Ovo nije seoski fudbalski klub, brinemo o 17 saveza, o hiljadu sportista, kaže predsednik Paraolimpijskog komiteta i gost Sinteze Zoran Mićović.
Istoričar Aleksandar Raković smatra da je rokenrol bio komunistički projekat SFR Jugoslavije i da su načela socialističkog društva bila veoma bliska idejama hipi pokreta.
"U BiH je vidljivo da imate političare koji pričaju lepu evropsku priču, ali bi im vladavina prava koja tamo postoji onemogućila da rade onako kako rade.
Objasnio je da je sve što je potrebno za brži ulazak u EU, koji smatra napretkom, politička volja.
"Napredak se pokazuje kod nas kao neki veliki fizički napor, kao da treba da se kopa kanal od 50 kilometara, dubok 500 metara", naveo je Crnadak.
Hoće li Tramp doneti mir
Povodom povratka novoizabranog predsednika SAD Donalda Trampa u Belu kuću 20. januara i njegovim obećanjima vezanim za mir u Ukrajini i završetku sukoba na Bliskom Istoku naš sagovornik je rekao da je svima jasno da novoizabramnog predsednika SAD ima viziju u glavi i da želi da ostavi nešto neizbrisivo.
"Pored nekih Trampovih najava da će ići sa carinskim barijerama i merama, skoro sve poruke i aktivnosti su usmerene na ova problematična žarišta u svetu. Trampova ekipa intenzivno radi na tim linijama. Verujem da će se brzo videti ti efekti. Možda pođe i po Nobelovu nagradu za mir", smatra Crnadak.
Dimitrov: Evropa sve manje faktor
Nekadašnji ministar spoljnih poslova Severne Makedonije Nikola Dimitrov je ocenio u emisiji Sinteza da živimo u vremenu duboke globalne nestabilnosti.
"Jedino što je u ovom periodu predvidljivo jeste potpuna nepredvidljivost. Baš u trenutku kad nam najviše treba liderstvo u Evropi dva motora, Francuska i Nemačka, imaju unutrašnje političke nestabilnosti", istakao je on.
Dimitrov je ocenio da je Evropa, kako kaže, sve manje faktor, a više glas koji sledi šta će se desiti i koji se nada da će neko nešto rešiti.
Govoreći o tome koliko dugo se Severna Makedonija nalazi pred vratima Evropske unije, Dimitrov je rekao da je ceo profesionalni život uložio u evropsku budućnost regiona, a da je rat u Ukrajini bar vratio debatu o proširenju.
"Ali to nije još prevedeno u ozbiljne političke odluke i ponudu prema regionu", rekao je on.
Cerar: Prilika za Zapadni Balkan
Nekadašnji premijer Slovenije Miro Cerar ocenio je u emisiji Sinteza da je situacija u svetu i Evropi jako zabrinjavajuća.
"U porastu je vojna psihoza, ima puno kriznih žarišta, ratova. Nalazimo se u dubokoj nestabilnosti, što zabrinjava. Ali to je možda i prilika da Evropa uradi nešto više, da se afirmiše u svetu na političkom planu, da uradi nešto za svoj ekonomski razvoj", rekao je on.
Prema rečima Cerara, prilika je i da Evropa konačno napravi korake u pravcu proširenja na Zapadni Balkan.
"Sa geostrateške pozicije, ovakvo vreme govori dodatno u prilog tome da je potrebno da se proces proširenja intenzivira i da se u narednim godinama realizuje", zaključio je Cerar.
Celu emisiju Sinteza možete pogledati u videu ispod:
Kako razlikovati običnu zaboravnost od početka Alchajmera? Zašto je važno da shvatimo da je Alchajmer bolest cele porodice i ko više pati, oni koji zaboravljaju ili oni koje zaboravljaju? Možemo li se na vreme zaustaviti proces gubitka pamćenja? Za emisiju “Tražim reč“ govore prof. dr Elka Stefonova, Nada Satarić, Ratomir Rale Damjanović autor knjige pripovedaka “Alchajmer kafe” i članovi porodica obolelih od Alchajmerove bolesti.
specijal
09:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ALEKSINAČKI TANGO (R)
Istorija naselja Aleksinački Rudnik koje je krajem XIX veka počelo svoje uzdizanje zahvaljujući uspešnom biznisu-kopanju uglja imalo je blistavu budućnost koja je trajala do velike nesreće 1989. godine. Tokom devedesetih naselje počinje, nakon zatvaranja rudnika, lagano da gubi svoje važno mesto u prosperitetu celog Aleksinačkog kraja. Ostaci građevina iz vremena kada je Aleksinački Rudnik bio savršeno projektovan grad za rudare i njihove porodice danas je samo mesto tragova nekog boljeg života. Ova epizoda "Dekada" donosi priču o rudarskom naselju i nadanjima onih koji se osećaju zaboravljenim.
dokumentarni
11:00
AVANTURA BALKAN (R)
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO 2027 (R)
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policija je odredila zadržavanje do 48 sati Ž. G. (30) zbog sumnje da je drvenom palicom pretukao G. L. (45).
Roditelji učenika Vazduhoplovne akademije završili su okupljanje ispred i u prostorijama škole kada su prostorije napustili i oni koji su se, kako kažu roditelji, predstavili kao privremeni članovi Školskog odbora i v.d. direktora.
Kazneno-popravna ustanova "Šuto Orizari", poznata i kao Šutka, u protekloj godini doživela je značajne promene u svom funkcionisanju. Direktor Boban Utkovski u intervjuu za Stav regiona naglasio je da najveći izazov nisu fizički zidovi zatvora, već upravljanje ljudima - pritvorenicima i zaposlenima.
Srpska diplomatija odigrala je ključnu ulogu u evakuaciji palestinskih novinara koji rade za američki NBC i članova njihovih porodica iz Gaze. Kako je sve izgledalo iza kulisa, otkriva ambasador Srbije u SAD Dragan Šutanovac u razgovoru sa našim dopisnikom iz Vašingtona Ognjenom Medićem.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Meksiku na poluostrvu Jukatan, poginulo je 15 ljudi, saopštio je sekretar za javnu bezbednost te meksičke savezne države.
Nemački policijski i carinski službenici zaplenili su više od 400 kilograma kokaina u luci Hamburg, preneo je "Špigel". Kako je navedeno, uhapšene su dve osumnjičene osobe.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je ruski dron ponovo uleteo na teritoriju NATO i poručio da bi odgovor trebalo da budu sankcije i zajednički odbrambeni sistem, kao što je predložila Ukrajina.
LondonLondonska policija saopštila je da je uhapsila 25 osoba na protestu "Ujedinimo kraljevstvo", koji je organizovao krajnji desničar Tomi Robinson, a da je 26 pripadnika snaga bezbednosti povređeno u sukobima sa demonstrantima.
Hiljade Amerikanaca širom zemlje pridružilo se odavanju počasti ubijenom američkom patrioti Čarliju Kirku, dok je njegova udovica Erika Kirk prisustvovala bdenju u De Mojnu, u Ajovi.
Predsednik Poljske Karol Navrocki izjavio je da Poljska mora da izvuče pouke iz upada ruskog drona na njen vazdušni prostor, što podrazumeva proširenje sistema odbrane od dronova, kao i izdvajanje pet odsto BDP za oružane snage.
Rumunsko ministarstvo odbrane saopštilo je u subotu da je vazdušni prostor zemlje narušen dronom tokom ruskog napada na infrastrukturu u susednoj Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp kaže da je spreman da uvede velike sankcije Rusiji, ali da prvo sve zemlje NATO moraju da se slože da će učiniti isto. Pored toga, Tramp traži da se uvedu visoke carine Kini, jer smatra da je ona glavni oslonac Moskve.
Komentari (0)