Srbija usvojila Zakon o porezu na gasove sa efektom staklene bašte: Šta on predstavlja i kakva "pravila igre" donosi
Foto: Envato
Skupština Srbije je u sredu, 3. decembra usvojila Zakon o porezu na gasove sa efektom staklene bašte čija primena počinje već 1. januara naredne godine. Novi zakon predstavlja ne baš blagovremeni odgovor na evropske namete "Mehanizma prekograničnog usklađivanja cene ugljenika" (CBAM).
Uvođenjem ovih domaćih pravila, tona ugljenika koja se oslobodi pri proizvodnji električne energije, gvožđa, čelika, aluminijuma, đubriva i cementa koštaće četiri evra, u skladu sa principom "emiter/zagađivač plaća". Ali kakve veze ima CBAM sa time?
Profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Rade Veljanovski smatra da je ključni problem aktuelnog trenutka nedovoljno razumevanje značaja novinarskog rada za javni interes, dok je urednik portala Pištaljka Vladimir Radomirović istakao da pristisci dolaze sa svih strana.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je da je mladi orao krstaš po imenu Feliks, koji je praćen satelitskim odašiljačima Srbije, uhvaćen u Libanu i prodat krijumčarima u Siriji, koji sada organizaciji nude otkup ptice.
CBAM se odnosi na prekogranično oporezivanje uvoznih dobara u Evropskoj uniji (EU), a pri čijoj se proizvodnji oslobađa velika količina ugljen-dioksida.
Obuhvata iste proizvode kao i novi zakon kod nas, plus vodonik, a od 1. januara 2026. godine počinje da važi za zemlje van EU, uključujući Srbiju, Kinu, Tursku, Indiju, Sjedinjene Američke Države (SAD, piše Klima 101.
Tona gasova sa efektom staklene bašte naplaćuje se 60-80 evra
Ipak, važno je naglasiti da CBAM ne plaćaju izvoznici poput Elektroprivrede Srbije (EPS), već uvoznici dobara na teritoriju EU.
U slučaju da u zemlji iz koje proizvodi dolaze kompanije već plaćaju nacionalni porez, iznos CBAM se umanjuje za taj iznos što bi za nas značilo umanjenje od četiri evra.
Konkretno, uvoznici kupuju posebne sertifikate za svaku tonu ugljen-dioksida ugrađenog u uvezeni proizvod. Ovi sertifikati predstavljaju ekvivalent emisionih dozvola u Sistemu EU za trgovinu emisijama (ETS) - na osnovu kojeg se formiraju i cene u sklopu CBAM.
Tona gasova sa efektom staklene bašte trenutno se naplaćuje između 60 i 80 evra po toni, ali ovo varira i u budućnosti bi moglo da bude još skuplje. Prikupljeni novac odlazi u budžete EU i država članica.
Glavni cilj je da se za robu iz uvoza izjednače "pravila igre" sa proizvodima iz EU, a koji već podležu ETS, te da se na taj način pomogne teškoj industriji u državama članicama.
Bez obzira na to ko plaća CBAM, ovaj porez znatno poskupljuje uvoz što našu privredu čini manje konkurentnom imajući u vidu naše dugogodišnje zaostajanje u energetskoj tranziciji i posledičnu ogroman karbonski intenzitet domaće proizvodnje, posebno kada je reč o struji.
Nacionalni porez treba da umanji iznos CBAM
Ovde na scenu stupa nacionalni zakon: on bi trebalo da umanji iznos poreza koji će plaćati uvoznici u EU, trenutno za četiri evra, dok bi postepeno to trebalo da se izniveliše sa samim CBAM.
Povrh toga, kako se navodi u samom zakonu, kroz ovaj fiskalni mehanizam obezbeđuju se sredstva u budžetu Republike Srbije (za razliku od CBAM-a koji ide EU) "koja se mogu iskoristi za podsticanje investicija u vezi sa zelenom tranzicijom".
Međutim, ovakva konstrukcija ne nudi garanciju da će novac zaista biti usmeren preko potrebnom prelasku na obnovljive izvore. Mogućnost nenamenskog trošenja poreza bio je jedan od razloga za kritike koje su nacrtu samog zakona uputile nevladine organizacije u oktobru ove godine.
Naposletku, ovaj zakon dolazi u zadnji čas dok CBAM vreba iza ćoška. Ali nisu ove evropske dažbine došle kao grom iz vedra neba: predlog politike spreman je još odavno, a EU je dogovor o prvom prekograničnom porezu na ugljenik na svetu postigla u decembru 2022.
U međuvremenu, industrije podložne CBAM su od 1. oktobra 2023. prolazile kroz tzv. prelazni period: naše kompanije bile su u obavezi da vrše monitoring i dostave podatke o emisijama svojim uvoznicima u EU. Uvoznici bi potom Evropskoj komisiji podnosili kvartalni izveštaj putem Prelaznog registra.
Drugim rečima, Srbija je imala minimalno tri godine da pripremi zakon, kao i da smanji udeo fosilnih goriva u energetskom miksu. Ovo prvo finalizovano je 3. decembra 2025, usvajanjem Zakona o porezu na gasove sa efektom staklene bašte, manje od mesec dana pred primenu CBAM, dok se oko potonjeg i dalje okoliša - termoelektrane na ugalj ostaju neprikosnoveni, prljavi vladari naše energetike sa preko 60 odsto proizvedene električne energije.
Najteži udarac pretrpeće EPS
Prema izveštaju Instituta za ekonomiju klime (I4CE), zaključno sa 1. majem ove godine, ukupno 78 instrumenata primenjuju cenu na emisije ugljenika širom sveta, od čega su 43 porezi na ugljenik i 35 deo sistema za trgovinu emisijama, ukljčujući tu i evropski.
Suočene sa pretnjom od CBAM, ali i od klimatskih promena, proteklih godina nekoliko zemalja uvelo je sopstvene poreze: primera radi, u Kini je u toku zvanično proširenje nacionalnog sistema za trgovinu emisijama na čelik, aluminijum i cement.
S obzirom na to da od ranije pokriva proizvodnju struje, u mehanizam za oporezivanje nakon proširenja biće uključeno preko polovine emisija ugljenika u vodećem svetskom emiteru.
Među pripremljenima su i Japan, Tajland, Australija i Argentina, dok su zemlje poput Turske, Indije i Brazila - kao neki od najvećih trgovinskih partnera EU - izradile zakonodavne okvire.
Srbija se i sama napokon pridružuje listi zemalja sa sopstvenim porezom na ugljenik koja je, prema podacima, u maju brojala 44 članice. Ali zbog prvobitne niske cene, to ne znači da uvođenje CBAM neće koštati našu privredu.
Foto: Envato
Kako je pokazala ranija analiza Fiskalnog saveta, najteži udarac pretrpeće EPS, ne samo zbog visokog karbonskog otiska njihove robe, već i zato što se od samog početka na cene struje plaćaju "pune" cene CBAM sertifikata usklađene sa ETS emisionim dozvolama.
Samo tokom 2026, troškovi za EPS bili bi oko 180 miliona evra, proračunali su stručnjaci Fiskalnog saveta. S obzirom na to da EPS trenutno na godišnjem nivou prihoduje oko 200 miliona evra od prodaje električne energije u EU, to znači da bi CBAM vrlo lako i vrlo brzo obrisao celokupni prihod od izvoza, izolovao EPS i drastično mu uticao na poslovanje.
Prema ocenama Fiskalnog saveta, sasvim je moguće da se taj gubitak izvoza "prelije" na subvencionisanu cenu struje koju plaćaju domaćinstva, što bi moglo da dovede do poskupljenja od 50 odsto.
Trenutne koristi i budući planovi
Ipak, moramo uzeti u obzir da novi zakon poboljšava situaciju.
Prema aktuelnim cenama emisionih dozvola i posledično sertifikata, četiri evra nacionalnog poreza podmirilo bi CBAM za sve proizvode koje izvozimo izuzev struje, barem u prvim godinama. Mada nije propisano zakononom, u svetlu strateških dokumenata i evropskih integracija, očekuje se i povećanje domaćeg oporezivanja što bi nam omogućilo da pratimo korak sa procentualnim rastom CBAM.
Iz Fiskalnog saveta kažu da je upravo ovo pogodnija i jednostavnija opcija za Srbiju u odnosu na uspostavljanje bilo nacionalnog, bilo nadnacionalnog sistema za trgovinu emisijama.
Foto: Envato
"Ukoliko, u skladu sa strateškim planovima, poreska stopa bude četiri evra po toni u 2027. godini, a 40 evra po toni emisija u 2030. godini", pišu autori izveštaja na osnovu svojih preliminarnih proračuna, "ostvareni javni prihodi bi mogli da iznose oko 0,15 odsto BDP u prvoj godini, a oko 1,2 odstoBDP-a u 2030. godini".
Ali ovo dolazi sa svojom cenom: uprkos tome što će porez na ugljenik u Srbiji doprineti prikupljanju dodatnih javnih prihoda i smanjiti obaveze u pogledu CBAM za izvezene proizvode, ukupno opterećenje privrede biće više s obzirom na to da bi porezom bile obuhvaćene sve emisije nastale tokom procesa proizvodnje, a ne samo u proizvodnji dobara iz izvoza, naglašava Fiskalni savet, iznoseći konkretne brojke:
"U slučaju da su preduzeća u mogućnosti da za ceo iznos uvedenog poreza povećaju cene svojih proizvoda, najveći rast cena mogao bi se očekivati kod električne energije (u proseku za 20-30 odsto), zatim cementa (za oko 25 odsto) i gvožđa i čelika (za oko sedam odsto)".
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Izvoz vredan stotine miliona evra, desetine hiljada porodica koje su od nje živele i status jednog od najvažnijih srpskih brendova.
"Ako neko bude uzrok da se nečiji život spasi, kao da je svim ljudima život sačuvao" - ovom rečenicom iz Kurana vodila se Misala Rizović iz Novog Pazara (45) kad je odlučila da donira bubreg devojci Emini Sinanović (21).
Stručni timovi alpinista uklonili su baner sa Palate Albanija u Beogradu, čime će se osloboditi pristup i omogućiti hranjenje mladunaca ptice bele čiope čija se gnezda nalaze na višim spratovima zgrade.
Izbor novog tuša nije samo pitanje izgleda kupatila, već i prilika da tuširanje prilagodite sopstvenim navikama i potrebama. Bilo da želite osećaj luksuznog spa centra, efekat letnje kiše ili vam je najvažniji kvalitet vode, postoji veliki broj modela koji mogu da odgovore različitim zahtevima.
Srpska pravoslavna crkva obeležava jedan od najznačajnih hrišćanskih praznika - dan Svete Trojice, koji se još zove Duhovi i Silazak Svetog duha na apostole.
Preduzeće Putevi Srbije sapštilo je da je na petlji Surčin 1 (Ekspo) - zbog prevrtanja šlepera onemogućeno uključenje vozila na auto-put Miloš Veliki ka Obrenovcu i na obilaznicu oko Beograda.
Beograd će od 2. do 4. juna 2026. godine biti domaćin Globalne konferencije žena parlamentarki (GCWP), koja se organizuje pod okriljem Interparlamentarne unije (IPU).
Javno preduzeće "Beogradska tvrđava" najavilo je da od 3. juna uvodi režim noćnog zatvaranja dela kompleksa Gornjeg grada Beogradske tvrđave, sa ciljem unapređenja bezbednosti posetilaca, očuvanja kulturno-istorijskog nasleđa i zaštite jednog od najznačajnijih simbola Beograda.
U okviru Dana MUP i Dana policije, pokrenuta je nacionalna platforma "Sajber straža" za prijavu i prevenciju visokotehnološkog kriminala, jačanje digitalne bezbednosti i efikasniju zaštitu građana i privrede u digitalnom prostoru.
Univerzitet u Beogradu zauzima 393. mesto na najnovijoj Center for World University Rankings (CWUR) globalnoj rang-listi za 2026. godinu, čime se nalazi među 1,9 odsto najbolje rangiranih univerziteta u svetu.
U saobraćajnoj nezgodi na Dorćolu, kada je iskliznuo tramvaj na liniji 5, uzrok je bio ljudski faktor i neprilagođena brzina, saopštio je GSP "Beograd”.
Veštačka inteligencija tiho je postala deo naše svakodnevice, olakšavajući poslove odraslima, ali istovremeno postavljajući ozbiljne izazove pred razvoj najmlađih. Psiholog Snežana Anđelić upozorava da preterano oslanjanje na AI alate može dovesti do stagnacije kognitivnih sposobnosti.
Komentari (0)