Da li je reka Lim postala simbol našeg nemara i zašto zatvaramo oči pred zagađenjem koje vidimo svakog dana? U emisiji „Tražim reč“ otvoreno je pitanje: da li postoje sistemska rešenja ili se sve svodi na povremene akcije čišćenja i entuzijazam pojedinaca.
Reke ne poznaju državne granice, niti rasprave o tome "čije je smeće". Lim nije samo lokalni problem, već regionalno ogledalo naše odgovornosti.
Dok se zagađenje bude tretiralo kao tuđi problem, a ne kao zajednička sramota i obaveza, svaka akcija čišćenja biće samo privremeno rešenje. Sistem postoji na papiru, a pitanje je da li postoji volja da se primeni.
Mnogi od predmeta koje svakodnevno koristimo, a bez kojih ne možemo da zamislimo život, sadrže takozvana PFAS jedinjenja, poznata kao "večne hemikalije", odnosno one koje se ne razgrađuju u prirodi.
Nacrt Zakona o upravljanju otpadom, koji je Ministarstvo zaštite životne sredine pustilo u proceduru, predviđa uvoz otpada radi spaljivanja, što važeći zakon strogo zabranjuje. Zašto Srbija želi da uvozi otpad drugih zemalja i da li to znači da smo rešili i problem sa našim deponijama?
Siniša Laković iz ekološkog udruženja "Jastreb" iz Priboja smatra da je situacija sa Limom najveći problem u Srbiji kada je reč o rekama.
"Kada se vidi stvarno stanje na terenu, to je porazno, ali se borimo da saniramo posledice. Srbija je jedina od tri države kroz koje Lim protiče koja je uradila konkretne korake", poručio je naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, sve što izvade iz Lima je oko 60 odsto drvo, a plastika je najvidljivija jer pluta na površini. U blizini postoje adekvatna mesta gde se drveni otpad može sušiti i koristiti.
Printscreen: Newsmax BalkansSiniša Laković
Laković tvrdi da su u akcijama čišćenja retki predstavnici institucija.
"Jedino je aktuelna ministarka došla, ušla u čamac sa nama, stavila rukavice i išla u čišćenje", ispričao je aktivista.
Laković ukazuje da zakoni postoje, ali se primenjuju tek kada kazne postanu ozbiljne.
"Kao što smo naučili da vezujemo pojas kad je kazna porasla na 10.000 dinara", rekao je aktivista.
Jezdimirović: Zavisimo od reka, a odnosimo se prema njima maćehinski
Predsednik organizacije "Inženjeri zaštite životne sredine" Igor Jezdimirović ocenio je da je stanje reka ogledalo odnosa društva prema prirodi.
"Zavisimo od reka, a odnosimo se prema njima kao maćeha. Novi Sad, kao ni oko 90 odsto Srbije, nema sistem za prečišćavanje otpadnih voda, pa sav otpad završava u rekama", predočio je sagovornik emisije "Tražim reč".
Printscreen: Newsmax BalkansIgor Jezdimirović
On naglašava da je komunalni otpad isključiva odgovornost opštine na kojoj nastaje i upozorava da ne postoji mogućnost da bacimo nešto u prirodu, a da nam se to ne vrati.
"Jedanaest odsto stanovnika Srbije nema kome da preda otpad, a svaki građanin dnevno proizvede oko 1,3 kilograma komunalnog otpada. Veći deo tog otpada završava na nesanitarnim i divljim deponijama", obrazložio je sagovornik emisije "Tražim reč".
U Srbiji, kaže Jezdimirović, postoji oko 12 sanitarnih deponija, dok je oko 130 nesanitarnih, uz procenu da ima između 2.500 i 3.500 divljih deponija.
"Srbija od 2013. godine nemamo budžetski fond za životnu sredinu. Eko-takse se slivaju u budžet, a samo polovina sredstava vraća se u zaštitu životne sredine. Para ima, a pitanje je zašto se ne investira", upozorio je predsednik organizacije za zaštitu životne sredine.
Mekić: Čak 65 odsto otpada dolazi iz Crne Gore
Putem video-linka iz Bijelog Polja Almer Mekić iz organizacije Euromost tvrdi da, prema njihovim procenama, čak 65 odsto otpada u Lim dolazi iz Crne Gore, najviše iz Berana i Bijelog Polja.
"Ljudi na vlasti odlaze i dolaze, a mi ostajemo pored reke. Aktivisti su godinama suočeni sa istim problemima", rekao je on.
Posebno je ukazao na slučaj privremenog odlagališta otpada opštine Bijelo Polje, koje, prema njegovom mišljenju, 13 godina funkcioniše bez dozvole.
Printscreen: Newsmax BalkansAlmer Mekić
"Imamo ekološku bombu na granici Srbije i Crne Gore. Postoji više hiljada kanalizacionih cevi koje se ulivaju u Lim, a poplave se dešavaju dva do tri puta godišnje, dodatno šireći zagađenje", dodao je naš sagovornik.
Mekić je uveren da 65 odsto otpada dolazi iz Crne Gore, najviše iz Bijelog Polja i Berana.
"To traje decenijama. Štitimo reku, ali se čini da je stanje sve gore i gore. Nekontrolisano se svašta odlaže, komunalna policija ne reaguje, osim kada mi reagujemo, iako ima preko 40 zaposlenih sekretara za inspekcijske poslove. Opštine se ne mogu same nositi sa ovim. Potrebno je da se države uključe, a Srbija i Crna Gora nedovoljno komuniciraju o ovom problemu", naveo je bjelopoljski aktivista.
Foto: EnvatoSrbija i Crna Gora nedovoljno komuniciraju o ekološkim problemima
Kako je istakao, pritisak iz Srbije bi trebalo da bude veći zbog ekološke bombe.
"Odrastao sam na reci Lim i čuvaću je dokle god me zdravlje služi. Podnosiću prijave i radiću sve što je u mojoj moći da je zaštitim", zaključio je Mekić.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Izvoz vredan stotine miliona evra, desetine hiljada porodica koje su od nje živele i status jednog od najvažnijih srpskih brendova.
"Ako neko bude uzrok da se nečiji život spasi, kao da je svim ljudima život sačuvao" - ovom rečenicom iz Kurana vodila se Misala Rizović iz Novog Pazara (45) kad je odlučila da donira bubreg devojci Emini Sinanović (21).
Stručni timovi alpinista uklonili su baner sa Palate Albanija u Beogradu, čime će se osloboditi pristup i omogućiti hranjenje mladunaca ptice bele čiope čija se gnezda nalaze na višim spratovima zgrade.
Izbor novog tuša nije samo pitanje izgleda kupatila, već i prilika da tuširanje prilagodite sopstvenim navikama i potrebama. Bilo da želite osećaj luksuznog spa centra, efekat letnje kiše ili vam je najvažniji kvalitet vode, postoji veliki broj modela koji mogu da odgovore različitim zahtevima.
Srpska pravoslavna crkva obeležava jedan od najznačajnih hrišćanskih praznika - dan Svete Trojice, koji se još zove Duhovi i Silazak Svetog duha na apostole.
Preduzeće Putevi Srbije sapštilo je da je na petlji Surčin 1 (Ekspo) - zbog prevrtanja šlepera onemogućeno uključenje vozila na auto-put Miloš Veliki ka Obrenovcu i na obilaznicu oko Beograda.
Beograd će od 2. do 4. juna 2026. godine biti domaćin Globalne konferencije žena parlamentarki (GCWP), koja se organizuje pod okriljem Interparlamentarne unije (IPU).
Javno preduzeće "Beogradska tvrđava" najavilo je da od 3. juna uvodi režim noćnog zatvaranja dela kompleksa Gornjeg grada Beogradske tvrđave, sa ciljem unapređenja bezbednosti posetilaca, očuvanja kulturno-istorijskog nasleđa i zaštite jednog od najznačajnijih simbola Beograda.
U okviru Dana MUP i Dana policije, pokrenuta je nacionalna platforma "Sajber straža" za prijavu i prevenciju visokotehnološkog kriminala, jačanje digitalne bezbednosti i efikasniju zaštitu građana i privrede u digitalnom prostoru.
Univerzitet u Beogradu zauzima 393. mesto na najnovijoj Center for World University Rankings (CWUR) globalnoj rang-listi za 2026. godinu, čime se nalazi među 1,9 odsto najbolje rangiranih univerziteta u svetu.
U saobraćajnoj nezgodi na Dorćolu, kada je iskliznuo tramvaj na liniji 5, uzrok je bio ljudski faktor i neprilagođena brzina, saopštio je GSP "Beograd”.
Veštačka inteligencija tiho je postala deo naše svakodnevice, olakšavajući poslove odraslima, ali istovremeno postavljajući ozbiljne izazove pred razvoj najmlađih. Psiholog Snežana Anđelić upozorava da preterano oslanjanje na AI alate može dovesti do stagnacije kognitivnih sposobnosti.
Protesti podrške uhapšenim Srbima iz Gračanice nastavljeni su u školama i zdravstvenim ustanovama širom centralnog i severnog Kosova, uključujući Kosovsku Mitrovicu, Kosovsko Pomoravlje i Štrpce.
Komentari (0)