Na današnji dan pre 85 godina bombardovan Beograd: Kako je nacistička Nemačka napala Jugoslaviju i uvukla je u rat
Foto: AP
Kraljevina Jugoslavija u Drugi svetski rat uvučena je agresijom nacističke Nemačke 6. aprila 1941. pre 85 godina. Posle prevrata u Beogradu 27. marta, Adolf Hitler je u besu naredio uništenje Jugoslavije.
Izvor: Tanjug
06.04.2026. 07:22
Agresija je usledila u ranim jutranjim satima 6. aprila, a zajedno sa Nemačkom u napadu su učestvovale i Italija, Mađarska i Bugarska.
Brutalno razaranje Beograda, koji je inače bio proglašen za otvoreni, nebranjeni grad, 6. aprila 1941. započelo je u 6.30.
Koliko se zna, u dvodnevnom napadu su učestvovala 484 nemačka aviona, 234 bombardera u pratnji i 120 lovaca.
Tokom četiri naleta 6. aprila, a zatim i sutradan, a onda i 11. i 12. aprila na grad je izručeno oko 440 tona bombi.
Smatra se da je poginulo 2.274 osoba, prema procenama i do 4.000 ljudi, razoreno je 2.228 objekata, od čega 627 u potpunosti, a oštećeno gotovo 7.000.
Pored ostalog izgorela je i Narodna bibliotaka, koja nije bila direktno pogođena, ali je zahvaćena požarom. Grad je herojski branio Šesti lovački puk, uz formacije protivvazdušne odbrane.
Foto: AP
Oborene su najmanje 42 nemačke letelice, a 11 jugoslovenskih pilota je poginulo.
Aprilski rat je okončan kapitulacijom jugoslovenske vojske 17. aprila, a pučistička vlada Dušana Simovića je zemlju napustila dva dana ranije.
Prevrat u Beogradu 27. marta propraćen je masovnim oduševljenjem kako na ulicama Beograda, tako i u drugim sredinama Srbije, a takođe u Skoplju, Sarajevu, Splitu.
Antinemačko raspoloženje bilo je očigledno. Jedna od optužbi iz Berlina bila je da se u Jugoslaviji pripadnici nemačke manjine proganjaju. Bilo je to preterivanje, iako su se pojedini incidenati zaista dogodili.
Jugoslavija napadnuta iako je vlada naglašavala neutralan stav
Jugoslavija je time uvučena u Drugi svetski rat, iako je vlada Dušana Simovića naglašavala neutralan stav, a onda čak i objavila da pristupanje paktu ostaje na snazi, te da je prevrat bio samo unutrašnja stvar.
Vladu je, inače, blagovremeno o času napada na Beograd obavestio, sasvim precizno, vojni ataše Kraljevine Jugoslavije u Berlinu pukovnik Vladimir Vauhnik.
U Berlinu je zauzet stav da se paralelno sa prethodno pripremljenim napadom na Grčku, napadne i Jugoslavija.
Prevashodni cilj bio je onemogućavanje povlačenja jugoslovenskih trupa ka Grčkoj.
Foto: AP/Patrick Semansky
Jugoslavija je zapravo napadnuta u noći 5. na 6. april, na Dunavu, kod Sipa, u Đerdapu, pre napada na Beograd.
Usledila je invazija kako iz vazduha tako i na kopnu, sa prostora Nemačke, današnje Austrije, Mađarske, Bugarske, Italije, uključujući tada italijansku Albaniju.
Od zemalja koje su okruživale Kraljevinu Jugoslaviju, osim Grčke koja je već bila u ratu sa Italijom od jeseni 1940. u napadu nije učestvovala jedino Rumunija.
Osim razaranja Beograda, osnovni cilj nemačkih invazionih snaga bio je zaposedanje Vardarske doline iz pravca Bugarske, s ciljem da se onemogući povlačenje jugoslovenskih snaga u Grčku i oblikovanje novog Solunskog fronta.
Sučena sa bezizlaznom situacijom, u potpunom okruženju, jugoslovenska kraljevska vlada potpisala je 25. marta protokol o pristupanju Trojnom paktu, u Beču.
Prvi namesnik knez Pavle, iako potpuni anglofil pristao je, teškom mukom, na pristup Paktu, u nadi da će očuvati Jugoslaviju van ratnih zbivanja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ima izuzetno vredne i sposobne radnike, ali da ih nema dovoljno, zbog čega veliki broj stranih radnika učestvuje na izvođenju radova na objektima za međunarodnu izložbu Ekspo 2027. u Surčinu.
Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA) Aleksandar Seničić izjavio je da puna primena, to jest 24-časovni režim EES sistema (Entry/Exit System) počinje od 10. aprila.
Jugoistočna Evropa, a time i Jugoslavija, u rat je uvučena pošto je Berlin bio odlučan da ne toleriše prisustvo britanskih trupa u Grčkoj.
Britanski ekspedicioni korpus sa približno 50.000 pripadnika, pod zapovedništvom generala Henrija Vilsona, iskrcao se nakon što se dogodio napad Italije na Grčku krajem oktobra 1940. godine.
Pošto je cilj Nemačke bio odstranjivanje britanskih snaga, prodor nemačkih formacija odmah po zaposedanju Jugoslavije nastavljen je put Grčke.
Većina zemalja je ubrzo okupirana
Atina je zauzeta već 28. aprila. Britanske trupe su se velikom brzinom povukle, prvo na Krit, a zatim u Egipat.
Po okupaciji Francuske juna 1940, na evropskom kontinentu nije bilo otpora Nemačkoj.
Rat protiv Nemačke je tada vodila isključivo Britanija. Prethodno, Nemačka je okupirala, posle Češke, Poljsku, koja je podeljena sa Sovjetskim Savezom.
Okupirane su takođe Danska, Norveška, Belgija, Holandija, Luksemburg. Tek pošto je poražena Francuska leta 1940. u najvišim krugovima u Beogradu počinje razmišljanje o taktičnijem pristupu Nemačkoj.
Sovjetski Savez je paralelno okupirao istočni deo Poljske, Estoniju, Letoniju, Litvaniju, Besarabiju, i zaratio sa Finskom.
Nemačke trupe su pritom ušle u Mađarsku, Rumuniju.
Zatim i u Bugarsku početkom marta 1941. odakle je planirana invazija Grčke, pa se Jugoslavija našla u potpunom okruženju.
Jugoslovenska vojska, ukupne brojnosti oko 1.200.000 u trenutku napada bila je popunjena između 70 i 90 odsto.
Foto: AP
Nemačka, i njene saveznice Italija, Bugarska i Mađarska, Kraljevinu Jugoslaviju su napale bez objave rata.
Jugoslovenska Vrhovna komanda tokom Aprilskog rata nije vladala situacijom, sistem veza je razoren.
Tokom šestoaprilskog bombardovanja Beograda poginuo je i jedan član vlade, ministar Fran Kulovec, predstavnik Slovenačke narodne stranke.
Evakuacija Simovićeve Vlade iz Beograda započela je odmah 6. aprila.
Već 8. aprila Vladu je napustio potpredsednik Vlatko Maček, čelnik Hrvatske seljačke stranke, ministri iz Hrvatske Josip Torbar, Bariša Smoljan i Ivan Andres, kao i Džafer Kulenović, lider Jugoslovenske muslimanske organizacije.
Kapitulacija potpisana 17. aprila u Beogradu
Nemačke invazione trupe tokom prva dva dana borbi presekle su Moravsko vardarsku dolinu.
Skoplje je zauzeto 7. aprila, Zagreb 10, Beograd 13. aprila. Simovićeva Vlada je tokom poslednjeg zasedanja u zemlji, u Nikšiću 15. aprila, usvojila zaključak, po sugestijama Slobodana Jovanovića, da kapitulaciju potpiše isključivo vojska, ne država.
Posle bega iz zemlje, preko Grčke, nakon kratkotrajnog boravka u tada britanskoj Palestini i Egiptu, vlada se našla u Londonu.
Kapitulaciju su 17. aprila, u Beogradu u Aleksandrovoj ulici, u zgradi poslanstva tada takođe razorene Čehoslovačke, potpisali bivši ministar spoljnih poslova Aleksandar Cincar Marković i general Radivoje Janković.
Pripadnici jugoslovenske vojske odvedeni su u zarobljeništvo, isključivo Srbi i Slovenci, svi drugi su pušteni.
Dušan Simović se inače nakon rata vratio u Beograd, gde je svedočio u korist optužbe protiv Draže Mihailovića.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Izvoz vredan stotine miliona evra, desetine hiljada porodica koje su od nje živele i status jednog od najvažnijih srpskih brendova.
"Ako neko bude uzrok da se nečiji život spasi, kao da je svim ljudima život sačuvao" - ovom rečenicom iz Kurana vodila se Misala Rizović iz Novog Pazara (45) kad je odlučila da donira bubreg devojci Emini Sinanović (21).
Stručni timovi alpinista uklonili su baner sa Palate Albanija u Beogradu, čime će se osloboditi pristup i omogućiti hranjenje mladunaca ptice bele čiope čija se gnezda nalaze na višim spratovima zgrade.
Izbor novog tuša nije samo pitanje izgleda kupatila, već i prilika da tuširanje prilagodite sopstvenim navikama i potrebama. Bilo da želite osećaj luksuznog spa centra, efekat letnje kiše ili vam je najvažniji kvalitet vode, postoji veliki broj modela koji mogu da odgovore različitim zahtevima.
Srpska pravoslavna crkva obeležava jedan od najznačajnih hrišćanskih praznika - dan Svete Trojice, koji se još zove Duhovi i Silazak Svetog duha na apostole.
Preduzeće Putevi Srbije sapštilo je da je na petlji Surčin 1 (Ekspo) - zbog prevrtanja šlepera onemogućeno uključenje vozila na auto-put Miloš Veliki ka Obrenovcu i na obilaznicu oko Beograda.
Beograd će od 2. do 4. juna 2026. godine biti domaćin Globalne konferencije žena parlamentarki (GCWP), koja se organizuje pod okriljem Interparlamentarne unije (IPU).
Javno preduzeće "Beogradska tvrđava" najavilo je da od 3. juna uvodi režim noćnog zatvaranja dela kompleksa Gornjeg grada Beogradske tvrđave, sa ciljem unapređenja bezbednosti posetilaca, očuvanja kulturno-istorijskog nasleđa i zaštite jednog od najznačajnijih simbola Beograda.
U okviru Dana MUP i Dana policije, pokrenuta je nacionalna platforma "Sajber straža" za prijavu i prevenciju visokotehnološkog kriminala, jačanje digitalne bezbednosti i efikasniju zaštitu građana i privrede u digitalnom prostoru.
Univerzitet u Beogradu zauzima 393. mesto na najnovijoj Center for World University Rankings (CWUR) globalnoj rang-listi za 2026. godinu, čime se nalazi među 1,9 odsto najbolje rangiranih univerziteta u svetu.
U saobraćajnoj nezgodi na Dorćolu, kada je iskliznuo tramvaj na liniji 5, uzrok je bio ljudski faktor i neprilagođena brzina, saopštio je GSP "Beograd”.
Veštačka inteligencija tiho je postala deo naše svakodnevice, olakšavajući poslove odraslima, ali istovremeno postavljajući ozbiljne izazove pred razvoj najmlađih. Psiholog Snežana Anđelić upozorava da preterano oslanjanje na AI alate može dovesti do stagnacije kognitivnih sposobnosti.
Komentari (0)