"Njihove ruke vrede više nego ikada, ali nema ih": Zbog čega je u Srbiji malo zanatlija, uprkos velikoj potražnji

Sve se češće može čuti da vodoinstalater zaradi koliko i inženjer, da keramičar za mesec dana prihoduje i 3.000 evra. Cene zanatskih usluga rastu, a potražnja za majstorima sve je veća, i to ne bez razloga.

Autor:  

Nemanja Lukić

|  

23.04.2025. 21:26

"Njihove ruke vrede više nego ikada, ali nema ih": Zbog čega je u Srbiji malo zanatlija, uprkos velikoj potražnji

U Srbiji trenutno nedostaje čak 30.000 zanatlija i više od 20.000 profesionalnih vozača. I pored dobre zarade, mladi se ipak sve ređe odlučuju za zanatske poslove.

Ovi ljudi zarađuju više od inženjera. Čak biraju s kim će da rade, kada i koliko. Njihove ruke danas vrede više nego ikada. Ali, nema ih. Zanatlije postaju luksuz i za građane i za firme.

"Zanati su ono što najviše boli naše tržište rada, to nam najviše fali i poslodavci najveću bitku vode kao da privuku i onaj preostali kadar koji je ostao, koji je već na tržištu ili u radnom odnosu. I onda imamo situaciju da decenijama unazad imamo situaciju da je veliki broj naših kvalifikovanih radnika otišao u zemlje zapada u potrazi za boljim uslovima rada. S druge strane, mladi apsolutno nisu zainteresovani, bar ne u dovoljnoj meri da se školuju za te profile", rekao je za Newsmax Balkans Miloš Turinski iz "Poslovi Infostud".

"Problem što ne postoji zakon o zanatstvu"

I dok poslodavci nude sve, dobrih radnika nema. Otišli su. Ili u penziju, ili u inostranstvo. Iz Unije poslodavaca Srbije upozoravaju da je veliki problem to što naša država nema zakon o zanatstvu.

"Mi smo jedna od retkih zemalja koja nema Zakon o zanatstvu, sve zemlje u našem okruženju su imale sedam, osam izmena, mi nemamo osnovni zakon. To je veliki problem jer se kod nas zanatlije tretiraju kao preduzetnici u smislu poreskih obaveza što u drugim zemljama nije slučaj. Dosta ljudi nije motivisano da se tim poslovima bave jer ne mogu da prate te obaveze koje im država nameće", navela je Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije.

Pokušajte danas da nađete vodoinstalatera, keramičara, električara. Ako imate sreće, dobićete termin tek za tri nedelje. Ako ga nema, rešite problem sami ili čekajte, a liste su podugačke.

"Stvarno za određene majstore imamo listu čekanja. I zbog toga, poslodavci su morali da poboljšaju uslove rada, plate na prvom mestu. Sada bidimo i na našem sajtu da se za električara nudi 150.00, za vodoinstalatera smo imali oglas gde se nudi 240.000 i mogućnost stanovanja  ukoliko niste iz Beograda, međutim i taj konkurs je ostao bez zadovoljavajućih kandidata. Buregdžije 180.000, zaista su plate preko hiljadu, hiljadu i po evra", istakao je Turinski.

Malo je onih koji žele da postanu majstori

Entuzijazam postoji, ali tu su i predrasude. Iako tržište vapi za majstorima – malo je onih koji to žele da postanu.  

"Školski pedagozi, psiholozi prepoznaju neki talenat ali se onda umešaju roditelji koji neće da njihovo dete bude automehaničar nego hoće da radi u kancelariji, to je pogrešno, jer to u zanimanja koja su dobro plaćena, čak plaćenija od zanimanja za koje je potrebna fakultetska diploma", zaključila je Jevtović.

Iz Unije poslodavaca Srbije zaključuju da se obrazovni sistem mora prilagoditi tehnološkoj revoluciji i tržištu jer se majstori čekaju, kao što se nekad čekala operacija. Oni dobijaju ono što im je godinama izostajalo: poštovanje i cenu. I dok tržište pokušava da ih zadrži, a obrazovanje da ih stvori, jasno je jedno, bez majstora, ni domaćinstvo, ni privreda, teško da mogu da funkcionišu.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)