"Njihove ruke vrede više nego ikada, ali nema ih": Zbog čega je u Srbiji malo zanatlija, uprkos velikoj potražnji
Sve se češće može čuti da vodoinstalater zaradi koliko i inženjer, da keramičar za mesec dana prihoduje i 3.000 evra. Cene zanatskih usluga rastu, a potražnja za majstorima sve je veća, i to ne bez razloga.
U Srbiji trenutno nedostaje čak 30.000 zanatlija i više od 20.000 profesionalnih vozača. I pored dobre zarade, mladi se ipak sve ređe odlučuju za zanatske poslove.
Ovi ljudi zarađuju više od inženjera. Čak biraju s kim će da rade, kada i koliko. Njihove ruke danas vrede više nego ikada. Ali, nema ih. Zanatlije postaju luksuz i za građane i za firme.
"Zanati su ono što najviše boli naše tržište rada, to nam najviše fali i poslodavci najveću bitku vode kao da privuku i onaj preostali kadar koji je ostao, koji je već na tržištu ili u radnom odnosu. I onda imamo situaciju da decenijama unazad imamo situaciju da je veliki broj naših kvalifikovanih radnika otišao u zemlje zapada u potrazi za boljim uslovima rada. S druge strane, mladi apsolutno nisu zainteresovani, bar ne u dovoljnoj meri da se školuju za te profile", rekao je za Newsmax Balkans Miloš Turinski iz "Poslovi Infostud".
"Problem što ne postoji zakon o zanatstvu"
I dok poslodavci nude sve, dobrih radnika nema. Otišli su. Ili u penziju, ili u inostranstvo. Iz Unije poslodavaca Srbije upozoravaju da je veliki problem to što naša država nema zakon o zanatstvu.
Ministri u novoj vladi položili su zakletvu i već počeli sa radom. U kabinetu premijera Đura Macuta, pored novih imena, ima i i ministara iz prethodne vlade, među kojima je i ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
Cene goriva u državama bivše Jugoslavije drastično variraju. Na osnovu najnovijih cena goriva i zvaničnih podataka o prosečnim neto zaradama, izračunali smo koliko litara benzina i dizela vozači mogu da kupe za jednu prosečnu platu u svojoj državi.
U Nišu vlada veliko interesovanje za stambene kredite za mlade. S druge strane, postoji problem zbog malog broja dostupnih stanova koji mogu da se kupe na taj način. Zbog takve situacije došlo je do povećanja prodaje stanova u starogradnji.
"Mi smo jedna od retkih zemalja koja nema Zakon o zanatstvu, sve zemlje u našem okruženju su imale sedam, osam izmena, mi nemamo osnovni zakon. To je veliki problem jer se kod nas zanatlije tretiraju kao preduzetnici u smislu poreskih obaveza što u drugim zemljama nije slučaj. Dosta ljudi nije motivisano da se tim poslovima bave jer ne mogu da prate te obaveze koje im država nameće", navela je Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije.
Pokušajte danas da nađete vodoinstalatera, keramičara, električara. Ako imate sreće, dobićete termin tek za tri nedelje. Ako ga nema, rešite problem sami ili čekajte, a liste su podugačke.
"Stvarno za određene majstore imamo listu čekanja. I zbog toga, poslodavci su morali da poboljšaju uslove rada, plate na prvom mestu. Sada bidimo i na našem sajtu da se za električara nudi 150.00, za vodoinstalatera smo imali oglas gde se nudi 240.000 i mogućnost stanovanja ukoliko niste iz Beograda, međutim i taj konkurs je ostao bez zadovoljavajućih kandidata. Buregdžije 180.000, zaista su plate preko hiljadu, hiljadu i po evra", istakao je Turinski.
Malo je onih koji žele da postanu majstori
Entuzijazam postoji, ali tu su i predrasude. Iako tržište vapi za majstorima – malo je onih koji to žele da postanu.
"Školski pedagozi, psiholozi prepoznaju neki talenat ali se onda umešaju roditelji koji neće da njihovo dete bude automehaničar nego hoće da radi u kancelariji, to je pogrešno, jer to u zanimanja koja su dobro plaćena, čak plaćenija od zanimanja za koje je potrebna fakultetska diploma", zaključila je Jevtović.
Iz Unije poslodavaca Srbije zaključuju da se obrazovni sistem mora prilagoditi tehnološkoj revoluciji i tržištu jer se majstori čekaju, kao što se nekad čekala operacija. Oni dobijaju ono što im je godinama izostajalo: poštovanje i cenu. I dok tržište pokušava da ih zadrži, a obrazovanje da ih stvori, jasno je jedno, bez majstora, ni domaćinstvo, ni privreda, teško da mogu da funkcionišu.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Šta je predsednik Srbije poručio svetskim liderima za govornicom generalne skupštine UN? Šta će Srbiji konkretno doneti razgovori sa velikim svetskim zvaničicima u Njujorku održani na marginama ovog velikog skupa, a naročito razgovori sa predstavnicima američke administracije? Da li je ove godine, kada UN obeležavaju 80 godina od osnivanja više nego ikada do sada potreban jedan jak, međunarodni subjekat koji će sve zemlje sveta okupiti pod jedan veliki krov mira? Gošće Stava dana - jedna od osnivača Kongresa američko- srpskog prijateljstva prof.dr Zorana Mihajlović i profesorka sa Fakulteta političkih nauka Dragana Mitrović.
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
O dobrim delima, o ljudima koji ih čine bez kalkulacije i dobroti i pažnji koja će nas jedina možda izvući iz kandži zla...O osećaju davanja, osećaju primanja, čovekoljublju i širokogrudosti...
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Sve češći incidenti u vazdušnom prostoru zemalja članica NATO-a nameću pitanja o prirodi ruskih namera. Da li je reč o izolovanim provokacijama ili o koordinisanom, planskom pritisku? Da li se NATO i Rusija približavaju tački direktnog sukoba sa svim posledicama koje to nosi? Odgovore tražimo od bivšeg ministra unutrašnjih poslova Severne Makedonije, Olivera Andonova.
U sudara vozila Hitne pomoći i automobila u mestu Lukovac kod Valjeva povređeno je šest osoba, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Od 12. oktobra počinje postepeno uvođenje novog sistema ulaska/izlaska iz država koje su deo Šengen zone (EES), a jedna od prvih država koje će početi primenu EES je Hrvatska.
Na putu iz Siriga ka Subotici, u blizini Vrbasa, u sredu oko 21 čas, dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je poginuo F. S. (25), dok je devojka I. Š (21) zadobila teške telesne povrede, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Za gradonačelnika Zaječara izabran je Vladimir Videnović, čime je završena konstitutivna sednica Skupštine grada koja je protekla u atmosferi incidenata, guranja sa privatnim obezbeđenjem i bacanja dimnih bombi.
Nakon teške saobraćajne nesreće koja se dogodila kod Šumadija sajma u Kragujevcu 21. septembra, u Univerzitetsko-kliničkom centru u tom gradu na lečenju je pet osoba, saopšteno je iz te ustanove.
Srpski paviljon "Plutajuća šuma" na svetskoj izložbi EXPO 2025 u Osaki već je obišlo gotovo 900.000 ljudi, a procene govore da će do kraja izložbe broj posetilaca premašiti milion, saopštili su organizatori specijalizovane izložbe EXPO 2027 u Beogradu.
Ministarka građevinarstva Aleksandra Sofronijević izjavila je da će novi zakon o legalizaciji objekata, čiji će se predlog u petak naći na dnevnom redu Vlade, biti po hitnom postupku upućen u parlament i da će njegova primena krenuti dan nakon usvajanja u Narodnoj skupštini.
Prosečna neto zarada obračunata za jul 2025. godine u Srbiji iznosila je 109.071 dinar, dok je prosečna bruto zarada bila 150.646 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić izjavio je da će za tu kompaniju i ova godina biti rekordna i istakao da će vrednost prihoda biti veća od 2,2 milijarde evra, dok će operatvini profit biti na nivou od 1,2 milijarde evra.
Cene hrane u Srbiji su nešto niže od proseka u Evropskoj uniji, a dohodak građana Srbije iznosi malo više od 50 odsto prosečnog dohotka u EU. Naša zarada je dvostruko više opterećena cenama hrane nego kod građana EU, saopštio je Zeleno-levi front, predloživši tri mere za "rešavanje tog problema".
Telekom Srbija, kao i ostale telekomunikacione kompanije, nastoji da prati razvoj digitalnih tenologija i u skladu sa njima unapredi poslovanje, razvije održivu konkurentnost i privuče što više klijenata, rečeno je na konferenciji "Digital 2025", u Privrednoj komori Srbije.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da je dosadašnja kontrola tržišne inspekcije, koja je obuhvatila trgovinske lance Delez i Veropulos, da se vladina uredba o ograničavanju marži nije poštovala u 70 objekata Deleza i tri objekta Veropulosa.
Prema podacima sajta Poslovi Infostud, ove godine najtraženiji su zanati, dok se potražnja za kadrovima u IT sektoru, koji je dominirao tržištem u poslednje dve godine, smanjila.
Komentari (0)