"Njihove ruke vrede više nego ikada, ali nema ih": Zbog čega je u Srbiji malo zanatlija, uprkos velikoj potražnji
Sve se češće može čuti da vodoinstalater zaradi koliko i inženjer, da keramičar za mesec dana prihoduje i 3.000 evra. Cene zanatskih usluga rastu, a potražnja za majstorima sve je veća, i to ne bez razloga.
U Srbiji trenutno nedostaje čak 30.000 zanatlija i više od 20.000 profesionalnih vozača. I pored dobre zarade, mladi se ipak sve ređe odlučuju za zanatske poslove.
Ovi ljudi zarađuju više od inženjera. Čak biraju s kim će da rade, kada i koliko. Njihove ruke danas vrede više nego ikada. Ali, nema ih. Zanatlije postaju luksuz i za građane i za firme.
"Zanati su ono što najviše boli naše tržište rada, to nam najviše fali i poslodavci najveću bitku vode kao da privuku i onaj preostali kadar koji je ostao, koji je već na tržištu ili u radnom odnosu. I onda imamo situaciju da decenijama unazad imamo situaciju da je veliki broj naših kvalifikovanih radnika otišao u zemlje zapada u potrazi za boljim uslovima rada. S druge strane, mladi apsolutno nisu zainteresovani, bar ne u dovoljnoj meri da se školuju za te profile", rekao je za Newsmax Balkans Miloš Turinski iz "Poslovi Infostud".
"Problem što ne postoji zakon o zanatstvu"
I dok poslodavci nude sve, dobrih radnika nema. Otišli su. Ili u penziju, ili u inostranstvo. Iz Unije poslodavaca Srbije upozoravaju da je veliki problem to što naša država nema zakon o zanatstvu.
Ministri u novoj vladi položili su zakletvu i već počeli sa radom. U kabinetu premijera Đura Macuta, pored novih imena, ima i i ministara iz prethodne vlade, među kojima je i ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
Cene goriva u državama bivše Jugoslavije drastično variraju. Na osnovu najnovijih cena goriva i zvaničnih podataka o prosečnim neto zaradama, izračunali smo koliko litara benzina i dizela vozači mogu da kupe za jednu prosečnu platu u svojoj državi.
U Nišu vlada veliko interesovanje za stambene kredite za mlade. S druge strane, postoji problem zbog malog broja dostupnih stanova koji mogu da se kupe na taj način. Zbog takve situacije došlo je do povećanja prodaje stanova u starogradnji.
"Mi smo jedna od retkih zemalja koja nema Zakon o zanatstvu, sve zemlje u našem okruženju su imale sedam, osam izmena, mi nemamo osnovni zakon. To je veliki problem jer se kod nas zanatlije tretiraju kao preduzetnici u smislu poreskih obaveza što u drugim zemljama nije slučaj. Dosta ljudi nije motivisano da se tim poslovima bave jer ne mogu da prate te obaveze koje im država nameće", navela je Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije.
Pokušajte danas da nađete vodoinstalatera, keramičara, električara. Ako imate sreće, dobićete termin tek za tri nedelje. Ako ga nema, rešite problem sami ili čekajte, a liste su podugačke.
"Stvarno za određene majstore imamo listu čekanja. I zbog toga, poslodavci su morali da poboljšaju uslove rada, plate na prvom mestu. Sada bidimo i na našem sajtu da se za električara nudi 150.00, za vodoinstalatera smo imali oglas gde se nudi 240.000 i mogućnost stanovanja ukoliko niste iz Beograda, međutim i taj konkurs je ostao bez zadovoljavajućih kandidata. Buregdžije 180.000, zaista su plate preko hiljadu, hiljadu i po evra", istakao je Turinski.
Malo je onih koji žele da postanu majstori
Entuzijazam postoji, ali tu su i predrasude. Iako tržište vapi za majstorima – malo je onih koji to žele da postanu.
"Školski pedagozi, psiholozi prepoznaju neki talenat ali se onda umešaju roditelji koji neće da njihovo dete bude automehaničar nego hoće da radi u kancelariji, to je pogrešno, jer to u zanimanja koja su dobro plaćena, čak plaćenija od zanimanja za koje je potrebna fakultetska diploma", zaključila je Jevtović.
Iz Unije poslodavaca Srbije zaključuju da se obrazovni sistem mora prilagoditi tehnološkoj revoluciji i tržištu jer se majstori čekaju, kao što se nekad čekala operacija. Oni dobijaju ono što im je godinama izostajalo: poštovanje i cenu. I dok tržište pokušava da ih zadrži, a obrazovanje da ih stvori, jasno je jedno, bez majstora, ni domaćinstvo, ni privreda, teško da mogu da funkcionišu.
Ustavni sud tzv. Kosova poništio ukaz o raspuštanju skupštine – kome odgovara institucionalna kriza u Prištini? Advokatska komora Srbije dobila novo rukovodstvo - kako će izbor uticati na pravosuđe? Gosti emisije biće advokati Aleksandar Cvejić i Nemanja Todorović. Analiziraćemo istoriju odnosa Amerike i Irana. Gost emisije biće Daniel Šunter autor emisije "Signal".
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Jedanaesti je dan rata između Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana. Nastavljaju se vazdušni udari sa obe strane, s tim da Iranaska revolucionarna armija gađa i ciljeve u susedstvu. Postoji li realna pretnja da se konfilkt proširi i na mediteranske zemlje. Gosti Stava dana predsednik Atlantskog sevata Vladan Živulovič i Zoran Dragišić sa Fakulteta bezbednosti.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Američki preduzetnik Ilon Mask je drugu godinu zaredom na vrhu liste najbogatijih ljudi na svetu sa imovinom čija se neto vrednost procenjuje na 839 milijardi dolara, što je skoro dva i po puta više od prošlogodišnje 342 milijarde, objavio je Forbs.
Pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić smatra da je administracija Evropske unije tvrdoglava što se tiče sistema ulaska i izlaska na granicama EU, iako je moguće napraviti izuzetak.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Komentari (0)