"Njihove ruke vrede više nego ikada, ali nema ih": Zbog čega je u Srbiji malo zanatlija, uprkos velikoj potražnji
Sve se češće može čuti da vodoinstalater zaradi koliko i inženjer, da keramičar za mesec dana prihoduje i 3.000 evra. Cene zanatskih usluga rastu, a potražnja za majstorima sve je veća, i to ne bez razloga.
U Srbiji trenutno nedostaje čak 30.000 zanatlija i više od 20.000 profesionalnih vozača. I pored dobre zarade, mladi se ipak sve ređe odlučuju za zanatske poslove.
Ovi ljudi zarađuju više od inženjera. Čak biraju s kim će da rade, kada i koliko. Njihove ruke danas vrede više nego ikada. Ali, nema ih. Zanatlije postaju luksuz i za građane i za firme.
"Zanati su ono što najviše boli naše tržište rada, to nam najviše fali i poslodavci najveću bitku vode kao da privuku i onaj preostali kadar koji je ostao, koji je već na tržištu ili u radnom odnosu. I onda imamo situaciju da decenijama unazad imamo situaciju da je veliki broj naših kvalifikovanih radnika otišao u zemlje zapada u potrazi za boljim uslovima rada. S druge strane, mladi apsolutno nisu zainteresovani, bar ne u dovoljnoj meri da se školuju za te profile", rekao je za Newsmax Balkans Miloš Turinski iz "Poslovi Infostud".
"Problem što ne postoji zakon o zanatstvu"
I dok poslodavci nude sve, dobrih radnika nema. Otišli su. Ili u penziju, ili u inostranstvo. Iz Unije poslodavaca Srbije upozoravaju da je veliki problem to što naša država nema zakon o zanatstvu.
Ministri u novoj vladi položili su zakletvu i već počeli sa radom. U kabinetu premijera Đura Macuta, pored novih imena, ima i i ministara iz prethodne vlade, među kojima je i ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
Cene goriva u državama bivše Jugoslavije drastično variraju. Na osnovu najnovijih cena goriva i zvaničnih podataka o prosečnim neto zaradama, izračunali smo koliko litara benzina i dizela vozači mogu da kupe za jednu prosečnu platu u svojoj državi.
U Nišu vlada veliko interesovanje za stambene kredite za mlade. S druge strane, postoji problem zbog malog broja dostupnih stanova koji mogu da se kupe na taj način. Zbog takve situacije došlo je do povećanja prodaje stanova u starogradnji.
"Mi smo jedna od retkih zemalja koja nema Zakon o zanatstvu, sve zemlje u našem okruženju su imale sedam, osam izmena, mi nemamo osnovni zakon. To je veliki problem jer se kod nas zanatlije tretiraju kao preduzetnici u smislu poreskih obaveza što u drugim zemljama nije slučaj. Dosta ljudi nije motivisano da se tim poslovima bave jer ne mogu da prate te obaveze koje im država nameće", navela je Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije.
Pokušajte danas da nađete vodoinstalatera, keramičara, električara. Ako imate sreće, dobićete termin tek za tri nedelje. Ako ga nema, rešite problem sami ili čekajte, a liste su podugačke.
"Stvarno za određene majstore imamo listu čekanja. I zbog toga, poslodavci su morali da poboljšaju uslove rada, plate na prvom mestu. Sada bidimo i na našem sajtu da se za električara nudi 150.00, za vodoinstalatera smo imali oglas gde se nudi 240.000 i mogućnost stanovanja ukoliko niste iz Beograda, međutim i taj konkurs je ostao bez zadovoljavajućih kandidata. Buregdžije 180.000, zaista su plate preko hiljadu, hiljadu i po evra", istakao je Turinski.
Malo je onih koji žele da postanu majstori
Entuzijazam postoji, ali tu su i predrasude. Iako tržište vapi za majstorima – malo je onih koji to žele da postanu.
"Školski pedagozi, psiholozi prepoznaju neki talenat ali se onda umešaju roditelji koji neće da njihovo dete bude automehaničar nego hoće da radi u kancelariji, to je pogrešno, jer to u zanimanja koja su dobro plaćena, čak plaćenija od zanimanja za koje je potrebna fakultetska diploma", zaključila je Jevtović.
Iz Unije poslodavaca Srbije zaključuju da se obrazovni sistem mora prilagoditi tehnološkoj revoluciji i tržištu jer se majstori čekaju, kao što se nekad čekala operacija. Oni dobijaju ono što im je godinama izostajalo: poštovanje i cenu. I dok tržište pokušava da ih zadrži, a obrazovanje da ih stvori, jasno je jedno, bez majstora, ni domaćinstvo, ni privreda, teško da mogu da funkcionišu.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
EU ima dvostruke standarde prema sukobima u Ukrajini i pojasu Gaze, slaže se sve veći broj članica Unije. Hoće li pojedine države priznati Palestinu? Svet dobija nove centre moći. Ima li tu mesta i za Brisel? Gosti: Sofija Tasić, spoljnopolitička analitičarka i Petar Ivić iz Pupin inicijative
specijal
19:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija„Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GradjaНИН
Gde su obrazovanje i školstvo u Srbiji danas i šta bi valjalo činiti, pitaćemo direktora beogradske Matematičke gimnazije u penziji, Srđana Ognjanovića. U drugom delu emisije o pozorištu, umetnosti i stvarnosti Aleksandar Timofejev razgovaraće sa umetnicom Vidom Ognjenović.
Nova školska godina u Petoj beogradskoj gimnaziji počela je u atmosferi nesigurnosti i rasprava između roditelja i uprave škole. Dok deo roditelja upozorava na propuste u rasporedu i nedostatak nastavnika, direktorka tvrdi da nastava teče uredno i da su svi potrebni kadrovi prisutni.
Najmanje 15 ljudi je poginulo, a 18 je povređeno nakon što je čuvena uspinjača Glorija u Lisabonu iskliznula iz šina i srušila se, saopštile su službe hitne pomoći, prenosi BBC.
Portugal je u šoku nakon što je 17 osoba poginulo u iskakanju iz šina uspinjače Glorija stare 140 godina, jedne od glavnih turističkih atrakcija u Lisabonu. Još 20 osoba prevezeno je u bolnicu, od kojih je pet u teškom stanju, potvrdile su hitne službe, piše BBC News.
Javno komunalno preduzeće (JKP) "Beogradske elektrane" uputilo je Sekretarijatu za energetiku zahtev za odobravanje novih cena toplotne energije za nastupajuću grejnu sezonu 2025/2026.
U saradnji sa Centrom Inkluzivna Srbija i Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, ALTA banka organizovala je humanitarnu akciju pod nazivom "Za grad koji se voli", povodom otvaranja svoje prve poslovnice u Šapcu.
Maksimalna maloprodajna cena evrodizela u narednih sedam dana iznosiće 194 dinara po litru, što je za dinar više nego sada, dok će cena benzina BMB 95 iznositi 181 dinar po litru, što je za dva dinara više u odnosu na sada, objavljeno je na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.
Kompanija Delez Srbija saopštila je da, "prema njihovim trenutnim procenama", novi propisi Vlade Srbije imaju negativan uticaj i zahtevaju značajna prilagođavanja za čitav maloprodajni sektor, dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručuje da se gleda da se zaštite i trgovci i na malo i na veliko.
Minimalna zarada i njena kupovna moć noćna su mora porodičnih budžeta u Srbiji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. U prethodnih pet godina u svim državama regiona značajno su skočili minimalci, ali i dalje je to iznos daleko od onoga što sindikati smatraju dovoljnim za dostojanstven život.
Prvog dana primene programa koji omogućava niže stope kamata na kredite, Banka Poštanska štedionica realizovala je čak 131 kreditni zahtev, u iznosu od oko 48 miliona dinara, izjavio je prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali.
Onlajn kupovina je poslednjih nekoliko godina doživela ogroman rast, a Miroslav Jovanović iz Pošta Srbije, rukovodilac Sektora za prodaju i razvoj ekspres i logističkih usluga naglasio je da se trendovi u svakodnevnom radu poklapaju sa podacima Narodne banke Srbije, koja prati internet trgovinu.
Ekonomista Ivan Arnautović rekao je da će Uredba o ograničenju marži trgovinskih lanaca na 20 odsto smanjiti inflacioni pritisak, ali da će na duži period dati rezultate samo ako se svi bitni faktori uključe.
Komentari (0)