"Njihove ruke vrede više nego ikada, ali nema ih": Zbog čega je u Srbiji malo zanatlija, uprkos velikoj potražnji
Sve se češće može čuti da vodoinstalater zaradi koliko i inženjer, da keramičar za mesec dana prihoduje i 3.000 evra. Cene zanatskih usluga rastu, a potražnja za majstorima sve je veća, i to ne bez razloga.
U Srbiji trenutno nedostaje čak 30.000 zanatlija i više od 20.000 profesionalnih vozača. I pored dobre zarade, mladi se ipak sve ređe odlučuju za zanatske poslove.
Ovi ljudi zarađuju više od inženjera. Čak biraju s kim će da rade, kada i koliko. Njihove ruke danas vrede više nego ikada. Ali, nema ih. Zanatlije postaju luksuz i za građane i za firme.
"Zanati su ono što najviše boli naše tržište rada, to nam najviše fali i poslodavci najveću bitku vode kao da privuku i onaj preostali kadar koji je ostao, koji je već na tržištu ili u radnom odnosu. I onda imamo situaciju da decenijama unazad imamo situaciju da je veliki broj naših kvalifikovanih radnika otišao u zemlje zapada u potrazi za boljim uslovima rada. S druge strane, mladi apsolutno nisu zainteresovani, bar ne u dovoljnoj meri da se školuju za te profile", rekao je za Newsmax Balkans Miloš Turinski iz "Poslovi Infostud".
"Problem što ne postoji zakon o zanatstvu"
I dok poslodavci nude sve, dobrih radnika nema. Otišli su. Ili u penziju, ili u inostranstvo. Iz Unije poslodavaca Srbije upozoravaju da je veliki problem to što naša država nema zakon o zanatstvu.
Ministri u novoj vladi položili su zakletvu i već počeli sa radom. U kabinetu premijera Đura Macuta, pored novih imena, ima i i ministara iz prethodne vlade, među kojima je i ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
Cene goriva u državama bivše Jugoslavije drastično variraju. Na osnovu najnovijih cena goriva i zvaničnih podataka o prosečnim neto zaradama, izračunali smo koliko litara benzina i dizela vozači mogu da kupe za jednu prosečnu platu u svojoj državi.
U Nišu vlada veliko interesovanje za stambene kredite za mlade. S druge strane, postoji problem zbog malog broja dostupnih stanova koji mogu da se kupe na taj način. Zbog takve situacije došlo je do povećanja prodaje stanova u starogradnji.
"Mi smo jedna od retkih zemalja koja nema Zakon o zanatstvu, sve zemlje u našem okruženju su imale sedam, osam izmena, mi nemamo osnovni zakon. To je veliki problem jer se kod nas zanatlije tretiraju kao preduzetnici u smislu poreskih obaveza što u drugim zemljama nije slučaj. Dosta ljudi nije motivisano da se tim poslovima bave jer ne mogu da prate te obaveze koje im država nameće", navela je Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije.
Pokušajte danas da nađete vodoinstalatera, keramičara, električara. Ako imate sreće, dobićete termin tek za tri nedelje. Ako ga nema, rešite problem sami ili čekajte, a liste su podugačke.
"Stvarno za određene majstore imamo listu čekanja. I zbog toga, poslodavci su morali da poboljšaju uslove rada, plate na prvom mestu. Sada bidimo i na našem sajtu da se za električara nudi 150.00, za vodoinstalatera smo imali oglas gde se nudi 240.000 i mogućnost stanovanja ukoliko niste iz Beograda, međutim i taj konkurs je ostao bez zadovoljavajućih kandidata. Buregdžije 180.000, zaista su plate preko hiljadu, hiljadu i po evra", istakao je Turinski.
Malo je onih koji žele da postanu majstori
Entuzijazam postoji, ali tu su i predrasude. Iako tržište vapi za majstorima – malo je onih koji to žele da postanu.
"Školski pedagozi, psiholozi prepoznaju neki talenat ali se onda umešaju roditelji koji neće da njihovo dete bude automehaničar nego hoće da radi u kancelariji, to je pogrešno, jer to u zanimanja koja su dobro plaćena, čak plaćenija od zanimanja za koje je potrebna fakultetska diploma", zaključila je Jevtović.
Iz Unije poslodavaca Srbije zaključuju da se obrazovni sistem mora prilagoditi tehnološkoj revoluciji i tržištu jer se majstori čekaju, kao što se nekad čekala operacija. Oni dobijaju ono što im je godinama izostajalo: poštovanje i cenu. I dok tržište pokušava da ih zadrži, a obrazovanje da ih stvori, jasno je jedno, bez majstora, ni domaćinstvo, ni privreda, teško da mogu da funkcionišu.
Zbog političke krize u februaru je došlo do pada u turizmu. Skoro 30 odsto stranih turista otkazalo je aranžmane preko turističkih agencija, a manji je i broj domaćih gostiju. Gost: direktor Poslovnog udruženja hotelijera i restoratera HORES Georgi Genov.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Digitalno nasilje i osvetnička pornografija postali su ozbiljni problemi savremenog društva. U emisiji "Tražim reč" govorimo o alarmantnom porastu zloupotreba intimnih snimaka i fotografija na internetu i nedostatku odgovarajuće pravne regulative. Gosti emisije, psihijatar dr. Svetislav Mitrović, aktivistkinja Vanja Macanović i predsednik Društva za informacionu bezbednost Zoran Živković, iznose svoja iskustva o ovom fenomenu i pozivaju na urgentnu edukaciju i donošenje zakona.
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Mlada italijanska gimnastičarka Tara Dragaš osvojila je bronzanu medalju na Svetskom kupu u Milanu u ritmičkojn gimnastici, a za svoju koreografiju odabrala je pesmu "Lela Vranjanka".
Nemački proizvođač automobila "Folksvagen" saopštio je da je imao štetu od 1,3 milijarde evra u prvoj polovini ove godine zbog američkih carina na uvoz koje je uveo američki predsednik Donald Tramp.
Borba poslodavaca sa nedostatkom niskokvalifikovanog i visokokvalifikovanog kadra je postala svakodnevna. Ugostiteljstvo, građevinski sektor, sektor transporta, medicina, tekstilna i hemijska industrija pate od hronične nestašice zaposlenih. S druge strane, nezaposlenost među mladima je visoka.
Vlasnik firme "Mikroelektronika" Nebojša Matić uspešno je uveo četvorodnevnu radnu nedelju bez smanjenja profita. Ključ, kaže, leži u automatizaciji, dnevnom autputu i postupnom skraćivanju radnog vremena.
Savezna vlada Austrije donela je odluku o učešću Austrije na prvoj Svetskoj izložbi EXPO u regionu Zapadnog Balkana, sa ciljem daljeg jačanja austrijske pozicije u ovom području.
Prosečna majska bruto zarada u Srbiji je iznosila 148.930 dinara, a neto zarada, bez poreza i doprinosa, 107.705 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku.
Narodna banka Srbije (NBS) planira da prenese sve svoje zlatne rezerve koje se nalaze van zemlje u ukupnoj vrednosti od oko šest milijardi dolara na svoje tlo kako bi osigurala bezbednost zlata u periodima krize, piše Blumberg.
Komentari (0)