Bogati još bogatiji: Imovina milijardera porasla za 365 milijardi dolara, dok radnici stagniraju
Uprkos kolebanjima na berzama, deset najbogatijih Amerikanaca postalo je bogatije za 365 milijardi dolara u protekloj godini, pokazuje analiza Oksfama.
Zapanjujući porast bogatstva predstavlja dobit od oko milijardu dolara dnevno za ovu elitnu grupu milijardera, dok je, nasuprot njima, tipičan američki radnik 2023. godine zarađivao nešto više od 50.000 dolara.
Ovi podaci dolaze u trenutku kada republikanci raspravljaju o zakonu za koji nestranački stručnjaci kažu da će bogate učiniti još bogatijima i za gotovo bilion dolara umanjiti fond za ključne socijalne programe.
"Bogatstvo milijardera je astronomski uvećano, dok se toliko običnih ljudi bori da sastavi kraj s krajem", navela je u izveštaju viša rukovoditeljka za politiku ekonomske i rasne pravde u Oksfamu Amerika, Rebeka Ridel, prenosi CNN.
Deset najbogatijih procenata svetske populacije odgovorno je za dve trećine globalnog zagrevanja od 1990. godine, naveli su naučnici u studiji objavljenoj u časopisu "Nejčer klajmat čejndž".
Američki milijarder Bil Gejts (69) je obećao da će pokloniti skoro celokupno svoje lično bogatstvo u naredne dve decenije i rekao da će najsiromašniji na svetu dobiti oko 200 milijardi dolara preko njegove fondacije.
Da bi utvrdio dobitke najbogatijih, Oksfam je izmerio promene bogatstva prvih deset na Forbsovoj listi milijardera u realnom vremenu između kraja aprila prošle i kraja aprila ove godine.
Na Ilona Maska, najbogatijeg čoveka na svetu, otpada nešto više od polovine ukupnog rasta bogatstva, jer je on u tom periodu zaradio 186,1 milijardu dolara.
Neto vrednost vlasnika Mete, Marka Zakerberga, i naslednika Volmarta, Roba Voltona, povećana je za 38,7 milijardi dolara.
Legendarni investitor Voren Bafet stekao je dodatnih 34,8 milijardi dolara, dok je naslednik Volmarta, Džim Volton, zaradio 36,5 milijardi dolara.
Neki milijarderi, poput suosnivača Gugla Larija Pejdža i Sergeja Brina, izgubili su deo svog bogatstva tokom tog perioda.
Oksfam tvrdi da bi republikanski zakon, za koji je Donald Tramp rekao da mu je prioritet, dodatno išao na štetu običnih ljudi, a u korist najbogatijih.
"Svedoci smo osmišljavanja poreskog zakona koji bi doveo do prvog bilionera na svetu", rekla je Ridel.
Poziv na borbu protiv jednakosti
Neki stručnjaci pozivaju na borbu protiv nejednakosti uvođenjem poreza na bogatstvo za ultramilionere i milijardere.
Oksfam navodi da bi porez od samo tri odsto na bogatstvo iznad milijardu dolara obezbedio 50 milijardi dolara samo od deset najbogatijih Amerikanaca - što je dovoljno da se tokom godinu dana obezbedi pomoć u hrani za 22,5 miliona ljudi.
Drugi, međutim, tvrde da bi oporezivanje bogatstva bilo veoma izazovno, delom zato što može da bude teško proceniti neto vrednost koju neko poseduje, a neki pravni stručnjaci dovode u pitanje i da li bi porez na bogatstvo bio u skladu sa Ustavom.
EU ima dvostruke standarde prema sukobima u Ukrajini i pojasu Gaze, slaže se sve veći broj članica Unije. Hoće li pojedine države priznati Palestinu? Svet dobija nove centre moći. Ima li tu mesta i za Brisel? Gosti: Sofija Tasić, spoljnopolitička analitičarka i Petar Ivić iz Pupin inicijative
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
GradjaНИН (R)
Gde su obrazovanje i školstvo u Srbiji danas i šta bi valjalo činiti, pitaćemo direktora beogradske Matematičke gimnazije u penziji, Srđana Ognjanovića. U drugom delu emisije o pozorištu, umetnosti i stvarnosti Aleksandar Timofejev razgovaraće sa umetnicom Vidom Ognjenović.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Portugal je u šoku nakon što je 17 osoba poginulo u iskakanju iz šina uspinjače Glorija stare 140 godina, jedne od glavnih turističkih atrakcija u Lisabonu. Još 20 osoba prevezeno je u bolnicu, od kojih je pet u teškom stanju, potvrdile su hitne službe, piše BBC News.
Studenti u blokadi organizovali su protest "Srbijo, da li se čujemo?" u Novom Sadu, protiv, kako ističu, kršenja autonomije Univerziteta i policijske brutalnosti nad studentima i građanima. Protesti su se održali i u Novom Pazaru, Kraljevu, Bajinoj Bašti, Prijepolju, Kragujevcu i Kraljevu.
Zaposleni u Vazduhoplovnoj akademiji u Beogradu, učenici i njihovi roditelji okupili su se u petak na protestu ispred Ministarstva prosvete i tražili zakonit izbor direktora, kao i da se poništi zaključak Vlade Srbije o oduzimanju imovine te škole.
Vladimir Marinković iz SNS istakao je da Ustav Srbije prepoznaje samo instrument izbora, dok je potpredsednik PSG Aris Movsesijan u emisiji "Otvori oči" pojasnio da prelazna vlada ima ulogu da povrati poverenje građana u izborni proces.
Intoniranjem himne Republike Srbije svečano su otvorene 14. radničko-sportske igre Nezavisnog sindikata policije, uz prisustvo ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića.
Javno komunalno preduzeće (JKP) "Beogradske elektrane" uputilo je Sekretarijatu za energetiku zahtev za odobravanje novih cena toplotne energije za nastupajuću grejnu sezonu 2025/2026.
U saradnji sa Centrom Inkluzivna Srbija i Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, ALTA banka organizovala je humanitarnu akciju pod nazivom "Za grad koji se voli", povodom otvaranja svoje prve poslovnice u Šapcu.
Maksimalna maloprodajna cena evrodizela u narednih sedam dana iznosiće 194 dinara po litru, što je za dinar više nego sada, dok će cena benzina BMB 95 iznositi 181 dinar po litru, što je za dva dinara više u odnosu na sada, objavljeno je na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.
Kompanija Delez Srbija saopštila je da, "prema njihovim trenutnim procenama", novi propisi Vlade Srbije imaju negativan uticaj i zahtevaju značajna prilagođavanja za čitav maloprodajni sektor, dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručuje da se gleda da se zaštite i trgovci i na malo i na veliko.
Minimalna zarada i njena kupovna moć noćna su mora porodičnih budžeta u Srbiji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. U prethodnih pet godina u svim državama regiona značajno su skočili minimalci, ali i dalje je to iznos daleko od onoga što sindikati smatraju dovoljnim za dostojanstven život.
Prvog dana primene programa koji omogućava niže stope kamata na kredite, Banka Poštanska štedionica realizovala je čak 131 kreditni zahtev, u iznosu od oko 48 miliona dinara, izjavio je prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali.
Onlajn kupovina je poslednjih nekoliko godina doživela ogroman rast, a Miroslav Jovanović iz Pošta Srbije, rukovodilac Sektora za prodaju i razvoj ekspres i logističkih usluga naglasio je da se trendovi u svakodnevnom radu poklapaju sa podacima Narodne banke Srbije, koja prati internet trgovinu.
Ekonomista Ivan Arnautović rekao je da će Uredba o ograničenju marži trgovinskih lanaca na 20 odsto smanjiti inflacioni pritisak, ali da će na duži period dati rezultate samo ako se svi bitni faktori uključe.
Komentari (0)