Bogati još bogatiji: Imovina milijardera porasla za 365 milijardi dolara, dok radnici stagniraju
Foto: Envato
Uprkos kolebanjima na berzama, deset najbogatijih Amerikanaca postalo je bogatije za 365 milijardi dolara u protekloj godini, pokazuje analiza Oksfama.
Izvor: FoNet
21.05.2025. 22:58
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Zapanjujući porast bogatstva predstavlja dobit od oko milijardu dolara dnevno za ovu elitnu grupu milijardera, dok je, nasuprot njima, tipičan američki radnik 2023. godine zarađivao nešto više od 50.000 dolara.
Ovi podaci dolaze u trenutku kada republikanci raspravljaju o zakonu za koji nestranački stručnjaci kažu da će bogate učiniti još bogatijima i za gotovo bilion dolara umanjiti fond za ključne socijalne programe.
"Bogatstvo milijardera je astronomski uvećano, dok se toliko običnih ljudi bori da sastavi kraj s krajem", navela je u izveštaju viša rukovoditeljka za politiku ekonomske i rasne pravde u Oksfamu Amerika, Rebeka Ridel, prenosi CNN.
Deset najbogatijih procenata svetske populacije odgovorno je za dve trećine globalnog zagrevanja od 1990. godine, naveli su naučnici u studiji objavljenoj u časopisu "Nejčer klajmat čejndž".
Američki milijarder Bil Gejts (69) je obećao da će pokloniti skoro celokupno svoje lično bogatstvo u naredne dve decenije i rekao da će najsiromašniji na svetu dobiti oko 200 milijardi dolara preko njegove fondacije.
Da bi utvrdio dobitke najbogatijih, Oksfam je izmerio promene bogatstva prvih deset na Forbsovoj listi milijardera u realnom vremenu između kraja aprila prošle i kraja aprila ove godine.
Na Ilona Maska, najbogatijeg čoveka na svetu, otpada nešto više od polovine ukupnog rasta bogatstva, jer je on u tom periodu zaradio 186,1 milijardu dolara.
Neto vrednost vlasnika Mete, Marka Zakerberga, i naslednika Volmarta, Roba Voltona, povećana je za 38,7 milijardi dolara.
Legendarni investitor Voren Bafet stekao je dodatnih 34,8 milijardi dolara, dok je naslednik Volmarta, Džim Volton, zaradio 36,5 milijardi dolara.
Neki milijarderi, poput suosnivača Gugla Larija Pejdža i Sergeja Brina, izgubili su deo svog bogatstva tokom tog perioda.
Oksfam tvrdi da bi republikanski zakon, za koji je Donald Tramp rekao da mu je prioritet, dodatno išao na štetu običnih ljudi, a u korist najbogatijih.
"Svedoci smo osmišljavanja poreskog zakona koji bi doveo do prvog bilionera na svetu", rekla je Ridel.
Poziv na borbu protiv jednakosti
Neki stručnjaci pozivaju na borbu protiv nejednakosti uvođenjem poreza na bogatstvo za ultramilionere i milijardere.
Oksfam navodi da bi porez od samo tri odsto na bogatstvo iznad milijardu dolara obezbedio 50 milijardi dolara samo od deset najbogatijih Amerikanaca - što je dovoljno da se tokom godinu dana obezbedi pomoć u hrani za 22,5 miliona ljudi.
Drugi, međutim, tvrde da bi oporezivanje bogatstva bilo veoma izazovno, delom zato što može da bude teško proceniti neto vrednost koju neko poseduje, a neki pravni stručnjaci dovode u pitanje i da li bi porez na bogatstvo bio u skladu sa Ustavom.
Latinska Amerika ponovo u centru globalne igre moći. Dok Vašington zaoštrava politiku i otvoreno pokazuje ambiciju da učvrsti dominaciju u regionu, zemlje između Meksika i Brazila traže sopstveni put — između pritiska SAD i ekonomskog uticaja Kine. Ko su danas saveznici, a ko protivnici Amerike? Da li levičarske vlade mogu da pronađu zajednički jezik sa administracijom Donalda Trampa? I da li je Venecuela tek početak šire strategije? O novoj geopolitičkoj realnosti Latinske Amerike govori novinarka Zorana Šuvaković.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Počeo Osmi samit Evropske političke zajednice u Jerevanu. Kakve poruke od evropskih lidera možemo da očekujemo? Koliko je samit važan za Srbiju? Da li se političke partije već pripremaju za eventualne vanredne parlamentarne izbore I da li opoziciju čeka ozbiljno pregrupisavanje? Smrtonosni virus blokirao kruzer na Atlantiku, vlasti ne dozvoljavaju evakuaciju bolesnih. Šta je hantavirus I kako se prenosi I da li smo I mi ugroženi?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
U Urgentni centar Univerzitetskog kliničkog centra Srbije dovezeno je ukupno deset pacijenata, koji su povređeni u saobraćajnoj nesreći kod Sopota i niko nije životno ugrožen.
Policija u Knjaževcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Zaječaru, odeljenja u Knjaževcu, uhapsila je D. P. (29) i M. Đ. (29) iz okoline Knjaževca, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo razbojništvo.
Policija u Novom Sadu uhapsila je tri osobe, dok će protiv jedne biti podneta krivična prijava, zbog sumnje da su malverzacijama u javnim nabavkama i pranjem novca oštetili budžet i protivpravno prisvojili više od 300 miliona dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je da se hitno sa tržišta povlače šolje pod nazivom "PLU 612751 Mug Fashion" zbog potencijalnog rizika po bezbednost korisnika.
Prošle su tri godine od jedne od najtežih tragedija u novijoj istoriji Srbije. U Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, 3. maja 2023. godine, učenik sedmog razreda K. K. upotrebio je očev pištolj i počinio masovno ubistvo u školi na Vračaru.
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti, kojima će primanja početi da pristižu 5. maja, bez obzira za koji način dobijanja penzija su se opredelili.
Više od petine zaposlenih u Evropskoj uniji, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut obratio se uoči otvaranja Osmog samita Evropske političke zajednice (EPZ) u Jerevanu i istakao da Vertikalni gasni koridor predstavlja jedan od najznačajnijih novih energetskih projekata u jugoistočnoj i centralnoj Evropi i ključan instrument stabilizacije tržišta.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali sastao se sa delegacijom Misije Međunarodnog monetarnog fonda koju predvodi Anet Kjobe i izjavio da fleš procena rasta BDP Srbije u prvom kvartalu iznosi tri odsto, što je značajno iznad prvobitno planirane dinamike.
Vremena se menjaju – više ne važi stereotip da muškarci zarađuju, a žene troše, jer je među štedišama četiri odsto više žena. Dinarska štednja je manja od devizne, ali isplativija, dok region Beograda i Šumadije prednjači u štednji u odnosu na ostatak Srbije.
Telekom Srbija je jedina kompanija na Zapadnom Balkanu koja je na berzi, na tržištu kapitala, sa vrednošću od oko sedam milijardi evra. Takođe, neto profit kompanije biće 200 miliona evra 2026. godine, rekao je generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić za Newsmax Balkans.
Tržište nekretnina u Srbiji u 2025. dostiglo je rekordnih 8,1 milijardu evra, uz rast koji predvode stanovi. Najskuplji kvadrat prodat je za više od 15.000 evra, kuća za 3,8 miliona, a garažno mesto za 66.000 evra, saopšteno je iz Republičkog geodetskog zavoda.
Evropski gradovi postaju sve nedostupniji za svoje stanovnike, a rast cena nekretnina i kirija pretvara se u jedan od najvećih socijalnih i ekonomskih izazova u Evropskoj uniji.
Od utorka, 5. maja u Srbiji će biti dostupna SEPA plaćanja, što omogućava bezgotovinske transakcije u evrima pod povoljnim i standardizovanim uslovima u 41 zemlji ovog platnog područja, u okviru nadležnosti Narodne banke Srbije.
Komentari (0)