Bogati još bogatiji: Imovina milijardera porasla za 365 milijardi dolara, dok radnici stagniraju
Uprkos kolebanjima na berzama, deset najbogatijih Amerikanaca postalo je bogatije za 365 milijardi dolara u protekloj godini, pokazuje analiza Oksfama.
Zapanjujući porast bogatstva predstavlja dobit od oko milijardu dolara dnevno za ovu elitnu grupu milijardera, dok je, nasuprot njima, tipičan američki radnik 2023. godine zarađivao nešto više od 50.000 dolara.
Ovi podaci dolaze u trenutku kada republikanci raspravljaju o zakonu za koji nestranački stručnjaci kažu da će bogate učiniti još bogatijima i za gotovo bilion dolara umanjiti fond za ključne socijalne programe.
"Bogatstvo milijardera je astronomski uvećano, dok se toliko običnih ljudi bori da sastavi kraj s krajem", navela je u izveštaju viša rukovoditeljka za politiku ekonomske i rasne pravde u Oksfamu Amerika, Rebeka Ridel, prenosi CNN.
Deset najbogatijih procenata svetske populacije odgovorno je za dve trećine globalnog zagrevanja od 1990. godine, naveli su naučnici u studiji objavljenoj u časopisu "Nejčer klajmat čejndž".
Američki milijarder Bil Gejts (69) je obećao da će pokloniti skoro celokupno svoje lično bogatstvo u naredne dve decenije i rekao da će najsiromašniji na svetu dobiti oko 200 milijardi dolara preko njegove fondacije.
Da bi utvrdio dobitke najbogatijih, Oksfam je izmerio promene bogatstva prvih deset na Forbsovoj listi milijardera u realnom vremenu između kraja aprila prošle i kraja aprila ove godine.
Na Ilona Maska, najbogatijeg čoveka na svetu, otpada nešto više od polovine ukupnog rasta bogatstva, jer je on u tom periodu zaradio 186,1 milijardu dolara.
Neto vrednost vlasnika Mete, Marka Zakerberga, i naslednika Volmarta, Roba Voltona, povećana je za 38,7 milijardi dolara.
Legendarni investitor Voren Bafet stekao je dodatnih 34,8 milijardi dolara, dok je naslednik Volmarta, Džim Volton, zaradio 36,5 milijardi dolara.
Neki milijarderi, poput suosnivača Gugla Larija Pejdža i Sergeja Brina, izgubili su deo svog bogatstva tokom tog perioda.
Oksfam tvrdi da bi republikanski zakon, za koji je Donald Tramp rekao da mu je prioritet, dodatno išao na štetu običnih ljudi, a u korist najbogatijih.
"Svedoci smo osmišljavanja poreskog zakona koji bi doveo do prvog bilionera na svetu", rekla je Ridel.
Poziv na borbu protiv jednakosti
Neki stručnjaci pozivaju na borbu protiv nejednakosti uvođenjem poreza na bogatstvo za ultramilionere i milijardere.
Oksfam navodi da bi porez od samo tri odsto na bogatstvo iznad milijardu dolara obezbedio 50 milijardi dolara samo od deset najbogatijih Amerikanaca - što je dovoljno da se tokom godinu dana obezbedi pomoć u hrani za 22,5 miliona ljudi.
Drugi, međutim, tvrde da bi oporezivanje bogatstva bilo veoma izazovno, delom zato što može da bude teško proceniti neto vrednost koju neko poseduje, a neki pravni stručnjaci dovode u pitanje i da li bi porez na bogatstvo bio u skladu sa Ustavom.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Sve češći incidenti u vazdušnom prostoru zemalja članica NATO-a nameću pitanja o prirodi ruskih namera. Da li je reč o izolovanim provokacijama ili o koordinisanom, planskom pritisku? Da li se NATO i Rusija približavaju tački direktnog sukoba sa svim posledicama koje to nosi? Odgovore tražimo od bivšeg ministra unutrašnjih poslova Severne Makedonije, Olivera Andonova.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
Od 12. oktobra počinje postepeno uvođenje novog sistema ulaska/izlaska iz država koje su deo Šengen zone (EES), a jedna od prvih država koje će početi primenu EES je Hrvatska.
Na putu iz Siriga ka Subotici, u blizini Vrbasa, u sredu oko 21 čas, dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je poginuo F. S. (25), dok je devojka I. Š (21) zadobila teške telesne povrede, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Njujorku sa mnogim svetskim čelnicima sa kojima je razgovarao o položaju Srbije u svetu i međunarodnoj saradnji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Njujorku da je sa državnim sekretarom SAD Marko Rubijom imao dobar, ali ne lak razgovor oko američkih sankcija NIS i da bi one možda mogle da budu odložene još samo jednom na mesec dana, ali da nije optimista.
Sastanak Centralno-evropske inicijative od izuzetnog je značaja, posebno zbog modernizacije železničkog saobraćaja između Trsta i Beograda i železničkog graničnog prelaza između Srbije i Hrvatske, rekao je predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež.
Naftna industrija Srbije obezbedila je dovoljno zaliha sirove nafte za preradu, kao i dovoljne količine naftnih derivata za snabdevanje tržišta u ovom trenutku, saopštio je NIS i naveo da su benzinske stanice kompanije snabdevene svim vrstama goriva i spremne da zadovolje potrebe potrošača.
Srpski paviljon "Plutajuća šuma" na svetskoj izložbi EXPO 2025 u Osaki već je obišlo gotovo 900.000 ljudi, a procene govore da će do kraja izložbe broj posetilaca premašiti milion, saopštili su organizatori specijalizovane izložbe EXPO 2027 u Beogradu.
Ministarka građevinarstva Aleksandra Sofronijević izjavila je da će novi zakon o legalizaciji objekata, čiji će se predlog u petak naći na dnevnom redu Vlade, biti po hitnom postupku upućen u parlament i da će njegova primena krenuti dan nakon usvajanja u Narodnoj skupštini.
Prosečna neto zarada obračunata za jul 2025. godine u Srbiji iznosila je 109.071 dinar, dok je prosečna bruto zarada bila 150.646 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić izjavio je da će za tu kompaniju i ova godina biti rekordna i istakao da će vrednost prihoda biti veća od 2,2 milijarde evra, dok će operatvini profit biti na nivou od 1,2 milijarde evra.
Cene hrane u Srbiji su nešto niže od proseka u Evropskoj uniji, a dohodak građana Srbije iznosi malo više od 50 odsto prosečnog dohotka u EU. Naša zarada je dvostruko više opterećena cenama hrane nego kod građana EU, saopštio je Zeleno-levi front, predloživši tri mere za "rešavanje tog problema".
Komentari (0)