Stručnjak za međunarodnu bezbednost: Srbija ne mora da bira stranu, ali treba da bude oprezna u saradnji s Kinom
Geopolitičko nadmetanje između SAD i Kine ima sve veći uticaj na Evropu, a male zemlje poput Srbije moraju pažljivo da procenjuju dugoročne posledice svojih spoljnih politika - poruka je sa okruglog stola održanog u Ambasadi SAD u Beogradu na temu "Strateški rizici produbljivanja saradnje sa Kinom".
Stručnjak za međunarodnu bezbednost Metju Kronig istakao je da "minimalizacija rizika" treba da bude ključni pristup u odnosima sa Kinom, naglašavajući da Srbija ne mora da bira stranu, ali da treba da bude oprezna u produbljivanju saradnje sa Pekingom.
Kina je najveći trgovinski partner Srbije. Kronig je u razgovoru za Newsmax Balkans istakao da, prema njegovom mišljenju, postoje tri razloga zašto je potencijalno rizično trgovati s Kinom.
Carinski rat koji je američki predsednik Donald Tramp pokrenuo je rat prohibitivnih carina, koji dovodi do apsolutne izolacije jedne i druge zemlje u odnosu jedne na drugu. To je bilo besmisleno, ali je Tramp uspeo da natera Kinu da sedne za sto, izjavio je profesor FPN u penziji Dragan Veselinov.
Postoji velika ekonomska simbioza između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Upravo ta trgovina između njih i američke investicije u Kini učinile su je prvom ekonomskom silom, izjavio je za Newsmax Balkans diplomata i bivši ambasador Srbije u Meksiku Milisav Pajić.
Sjedinjene Države i Kina dogovorile su se da međusobno smanje carinske tarife na proizvode koje uvoze za 15 odsto tokom 90 dana. Ovim sporazumima Tramp želi da Kina uzvrati ulaganjem u Ameriku, kaže za Newsmax Balkans ekonomista Vladimir Đukanović.
"Prvo, ako postanete previše zavisni od ukupne trgovine s Kinom, oni to mogu da koriste kao alat za prinudu. Videli smo da su to radili, na primer, sa Južnom Korejom. Kada je Južna Koreja razmišljala o raspoređivanju američkih raketnih odbrana, Kina je zatvorila južnokorejske robne kuće koje su poslovale u Kini. Onemogućili su kineskim turistima da posete Južnu Koreju kao način da izvrše ekonomski pritisak na Južnu Koreju. Dakle, ako bi Srbija postala previše zavisna, Kina bi to mogla da koristi kao alat za prinudu", istakao je naš sagovornik.
Drugo, kako je rekao, ulaganja Kine u infrastrukturu nisu uvek isplativa.
"I zemlje koje su bile korisnici tih ulaganja su ponekad zažalile zbog te odluke. Na primer, Italija se povukla iz Inicijative Pojas i put. Videli smo kolaps infrastrukture na Šri Lanki, i razumem da je to bilo na železničkoj stanici ovde u Srbiji. Žao mi je zbog te tragedije. Često vidimo da su standardi za životnu sredinu i ljudska prava veoma niski, što dovodi do zagađenja i često korupcije, gde Kinezi podmićuju zvaničnike za ove poslove", napomenuo je Kronig.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodao je i da bi zato zamolio srpske prijatelje da pogledaju ta kineska ulaganja, i da li se zaista isplate ili ne.
"Treći i poslednji razlog, kada su u pitanju osetljiva područja poput vojne i tehnološke saradnje... znamo da Kina koristi tehnologiju za promovisanje dezinformacija, da ukrade obaveštajne podatke nazad u Kinu. I mislim da, kada su u pitanju ova osetljivija područja, verovatno ima smisla da se odlučite za neku pouzdaniju zapadnu privatnu kompaniju. Jer u Kini zapravo ne postoji takva stvar kao privatna kompanija. Sve su to krakovi Kineske komunističke partije", objasnio je on.
Kronig je precizirao da su rizici pre svega otvaranje prema ekonomskom prinudnom delovanju Kine.
"Drugo, tu su i često niska kvalitetna ulaganja koja ne ispunjavaju ono što je obećano. I onda treće, bezbednosni rizici, jer Kina nije demokratija zasnovana na zapadnoj vladavini prava. To je diktatura", ukazao je naš sagovornik.
Tehnologija kao alat za nadzor i represiju
Stručnjak za međunarodnu bezbednost istakao je i da Kina koristi tehnologiju kao alat za nadzor i represiju unutar zemlje.
"Izvode tehnologiju drugim diktatorima. Tehnologiju prepoznavanja lica, na primer, koja omogućava diktatorima da bolje špijuniraju svoje populacije. Brinem se ako diktatura kontroliše tehnologiju 21. veka koju koristimo za naše mobilne telefone, laptopove, svakodnevnu tehnologiju. Šta to znači za naše slobode? Nije da kažem da Srbija ili bilo koja druga zemlja ne bi trebala da posluje sa Kinom. Mislim da ima mnogo oblasti, poljoprivreda, tekstil, nameštaj, gde zaista nema rizika. Ali, mislim da u određenim oblastima, kao što su vojska, kritična infrastruktura, tehnologija, njihova zemlja treba da bude oprezna", naveo je naš sagovornik.
Saveti srpskoj vladi
Na pitanje koji bi savet dao srpskoj vladi, kako bi išla napred, Kronig je istakao da bi to bilo nekoliko stvari.
"Prvo, razmisliti o diversifikaciji trgovinskih odnosa, jer što ste manje zavisni od bilo koje zemlje, to ste manje zavisni od Kine, to ste manje ranjivi na tu vrstu prisile. Drugo, kada su u pitanju investicije, Sjedinjene Američke Države, Švedska, Izrael i mnoge zemlje imaju mehanizme za proveru domaćih investicija. I tako proveravaju strane investicije i donose odluku. Da li je ovo potencijalno bezbednosni rizik ili ne? Moje razumevanje je da Srbija trenutno nema formalni sistem za proveru investicija. Tako da bi uvođenje nečega poput toga moglo da ima smisla. I ponekad odbor može da odluči da, ova kineska investicija ima smisla. Ali u drugim slučajevima, kao što se dešava u SAD i Švedskoj, mogli bi da odluče: znate šta, zapravo nema smisla da Kina kontroliše ovaj rudnik ili ovu luku, ili šta god da je u pitanju", zaključio je stručnjak za međunarodnu bezbednost.
Najnoviji slučaj čedomorstva ponovo postvalja pred nas pitanja...svi pitamo „kako je to mogla da uradi?", retko ko pita – „kako je mogla da ostane neprimećena?“ Zašto majke u krizi ostaju same i koliko sistem pruža podršku? Umemo li da prepoznamo majku kojoj je potrebna pomoć? U najnovijoj epizodi,odgovore ćemo tražiti sa Jovanom Ružičić iz Centra za mame, Martom Lovrić - digitalni kreatorom I Jasminom Mihnjak - psihologom i urednicom Roditeljskog portala Svet za Nas.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Koliko je danas solidarnost u našem društvu stvarna, a koliko samo reč? Kako obezbediti da pomoć stigne onima kojima je najpotrebnija, bez obzira na političke ili medijske interese? Odgovore tražimo od predsednika Crvenog krsta Srbije Dragana Radovanovića. Sinteza sa Danijelom Šegan
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Da li će doći do sastanka Trampa i Putina u Budimpešti i šta koči mir u Ukrajini? Da li je novi plan za deblokadu proširenja EU i nova šansa za Srbiju i zemlje regiona? Kakva je situacija na fakultetima uoči početka nove akademske godine?
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Ovo je užasan teroristički napad na druga lica i tuđu imovinu, koji je izvršio Vladan A. rođen 1955. godine, izazvavši opštu opasnost, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na vanrednoj konferenciji za medije.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je prosečan prihod u Srbiji 2024. iznosio 97.705 dinara, dok su izdaci bili 98.165. Prosečno domaćinstvo trošilo je više nego što je zarađivalo. Iako plate u Srbiji nominalno rastu, životni standard i dalje je daleko od evropskog proseka.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je u razgovoru sa Misijom MMF u Beogradu da je srpska ekonomija ostala otporna uprkos globalnim izazovima i da je dalji cilj naše ekonomske politike da se zadrži rast privrede i nizak udeo javnog duga u BDP.
Plenarnim sastankom, koji je održan u Narodnoj banci Srbije, počeli su zvanični razgovori predstavnika Republike Srbije s misijom Međunarodnog monetarnog fonda.
Koliko koštaju zimske gume u Srbiji u 2025? Donosimo pregled cena i objašnjavamo kolika je kazna ako nemate zimske gume po zakonu. Saznajte sve detalje. Prema zakonskim propisima, zimske gume su obavezne od 1. novembra do 1. aprila, ukoliko na putu ima snega, leda ili poledice.
Kako su se sedmorica srpskih pisaca bavila ekonomijom u svojim delima, kako je ekonomija postajala sudbina, a ekonomski fenomeni poprimili formu prirodnih zakona?
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine da se hitno povlače sa tržišta cucle kompanije "Curapox" i to zbog hemijskog rizika.
Plaćanje goriva na pumpama NIS ponovo je u centru pažnje nakon što su od 10. oktobra onemogućene strane kartice, poput Visa, Mastercard i American Express, usled američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije. Sada se postavlja pitanje da li će i domaća Dina kartica uskoro prestati da važi.
Ministar finansija Siniša Mali komentarisao je odluku ministara energetike Evropske unije o postepenom ukidanju uvoza ruske nafte i gasa do 1. januara 2028. godine, ističući da će to predstavljati veliki izazov za Srbiju.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović saopštila je da se Srbija nalazi u veoma teškoj i gotovo bezizlaznoj situaciji nakon što je Savet Evropske unije usvojio odluku o zabrani tranzita ruskog gasa kroz teritoriju EU u treće zemlje. Ova mera stupa na snagu 1. januara 2026.
Komentari (0)