(VIDEO) Trampove carine i Srbija: Analitičari objašnjavaju kako politika SAD utiče na male izvoznike
Od 1. avgusta SAD uvodi nove carinske stope za više od 10 država, a među njima se nalazi i Srbija. Samo direktnom diplomatijom tarife mogu da se koriguju, navodi profesor Miloš Laban, dok profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić kaže da će tarife negativno uticati na izvoz srpskih privrednika.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je u pismu predsedniku Aleksandru Vučiću da se našoj zemlji uvode carine od 35 odsto. Ipak, on je napomenuo da bi takva politika mogla da se promeni uz dogovor, u zavisnosti od odnosa SAD i Srbije i da li će Srbija razvijati proizvodnju u SAD.
Tramp je naglasio i da postoji značajan trgovinski deficit Amerike sa Srbijom, i zamolio Vučića da razume da je carina od 35 odsto daleko manja od onoga što je potrebno da se eliminiše razlika u trgovinskom deficitu između dve zemlje.
Ukoliko bi ceo izvoz iz Srbije u SAD bio opterećen carinama od 37 odsto, pa čak i 25 procenata, većina srpskih kompanija jednostavno ne bi mogla da izađe na kraj sa tim, kaže za Newsmax Balkans Bojan Stanić iz Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS).
Glavna urednica lista "Ekonometar" Radojka Nikolić rekla je za Newsmax Balkans da je za ekonomsku situaciju u Srbiji mnogo veća opasnost Evropska unija, nego spoljno-trgovinska razmena sa Amerikom.
Koliko će potezi SAD posle uvođenja carina uticati na tržište i kako će izgledati svet u nedeljama koje su pred nama, za Newsmax Balkans su objasnili novinar Politike Marko Lakić i ekonomista profesor Ivan Arnautović.
Profesor Laban smatra da je Srbija kolateralna šteta ovih sankcija, jer njena trgovinska razmena sa SAD je statistička greška u američkoj ekonomiji.
"Prave mete ovih carina su Japan i Južna Koreja, sa kojima SAD ima veliku trgovinsku razmenu. Međutim, da ne bi ispalo da njih pritiskaju tarifama, ovako je carinama obuhvataju desetak država, i time Vašington ima principijelan diplomatski stav", navodi Laban.
Sagovornik Newsmax Balkans smatra da Srbija treba da ima jače bilateralne odnose sa SAD.
"Treba polagati nadu u diplomatiju, jer neka rešenja se tu mogu naći, kroz sporazume o nekoj vrsti strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Državama. Ne treba zaboraviti da je generalna Trampova politika, jedna distanca prema međunarodnim organizacijama. Tramp je zauzeo stav da se samo bilateralni dogovori prave", navodi profesor Laban.
Printscreen: Newsmax BalkansMiloš Laban
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Šoškić ocenjuje da će nove carine značajno otežati plasman domaćih proizvoda na američko tržište.
"Naši proizvođači će imati dve opcije: da snize cene, čime bi ugrozili profitabilnost, ili da smanje izvoz i pokušaju da nađu alternativna tržišta. U svakom slučaju, izvozni proces će biti komplikovaniji, a Amerika može lako da se snabde sa drugih tržišta", rekao je Šoškić.
Prema njegovim rečima, carine su deo šireg plana američke administracije da smanji trgovinski deficit, ali je koncept ekonomski diskutabilan.
"Teorijski je problematično posmatrati pojedinačne zemlje u rešavanju ukupnog trgovinskog deficita. Nijedna država nema izbalansiranu razmenu sa svim partnerima. Vezivanje visine carina za konkretne bilateralne deficite nije održiv pristup", ocenjuje Šoškić, dodajući da je moguće da će se o ovim merama još raspravljati unutar samih Sjedinjenih Država.
Na pitanje koliko bi bilo teško ponovo zauzeti izgubljene pozicije na američkom tržištu ako carine budu ukinute, Šoškić kaže da to zavisi od vrste proizvoda.
"Srpski brendovi u Americi nisu prepoznatljivi na širokom tržištu i najčešće su zamenljivi. To znači da bi gubitak tržišta mogao biti reverzibilan, ali samo ako se očuvaju kontakti s uvoznicima i distributerima. Ukoliko su oni lojalni, moguće je obnoviti pozicije", kaže profesor Šoškić.
Komentarišući izjavu predsednika Trampa da bi carine mogle biti izbegnute ako kompanije iz Srbije presele proizvodnju u SAD, Šoškić ocenjuje da je to nerealno za domaću privredu.
"Takva izjava je generička poruka svima i deo je strategije za vraćanje industrije u SAD. To funkcioniše za velike kompanije, kao što su japanski proizvođači automobila koji su još osamdesetih otvarali fabrike u Americi. Naši izvoznici nemaju takvu snagu. Iako ne isključujem izuzetke, generalno to nije realna opcija za Srbiju", zaključuje Šoškić.
Gostovanje profesora Miloša Labana i Dejana Šoškića pogledate u videu:
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Predlogom Zakona o budžetu za 2026. godinu, koji bi uskoro trebalo da se nađe pred poslanicima, predviđeni su ukupni prihodi i primanja od nepunih 2,5 hiljada milijardi dinara. Najveći deo trebalo bi da se obezbedi od svima poznatog PDV, a najveći izdatak predviđen je za plate zaposlenih.
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom, objavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i dodala da je država Srbija taj zahtev zvanično podržala.
Irska niskobudžetna avio-kompanija Rajaner saopštila je da će od 12. novembra prihvatati isključivo digitalne bording karte, čime se ukida mogućnost korišćenja odštampanih papira za ukrcavanje.
Zaduženost u Srbiji nastavlja da raste i ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika premašili su 4.100 milijardi dinara samo u septembru. Najviše se uzimaju gotovinski i stambeni krediti, dok ekonomisti upozoravaju da je udeo gotovinskih zajmova prešao 50 odsto, što može predstavljati rizik.
U prvih devet meseci ove godine Zlatibor je bio najposećenija turistička destinacija u Srbiji, kada je na ovoj planini boravilo 341.966 turista, što predstavlja povećanje od 8,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavila je Turistička organizacija Zlatibor.
Prema najnovijoj listi američke agencije Blumberg, najbogatiji čovek na svetu je vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i društvene mreže X, Ilon Mask čije se bogatstvo trenutno procenjuje na 449 milijardi dolara (388 milijardi evra).
Veterinarska inspekcija obavila je nadzor u 103 ugostiteljska objekta širom Srbije, među kojima su dominirale picerije i objekti brze hrane. Inspektori su proveravali primenu novih pravila za deklarisanje proizvoda koji sadrže palmino ulje.
Komercijalni direktor preduzeća "Srbijašume" Aleksandar Šalipur rekao je da je u toj kompaniji kubik drva 50 odsto jeftiniji i košta 5.269 dinara sa PDV, a u okviru državnih mera podrške građanima, od septembra do marta, najugroženija domaćinstva mogu ga kupiti po ceni i od 2.900 dinara PDV.
Cene električnih automobila se sve više približavaju cenama vozila koja koriste motor sa unutrašnjim sagorevanjem, pokazuje najnovija analiza tržišnih transakcija nemačkog automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhefera.
Komentari (0)