(VIDEO) Trampove carine i Srbija: Analitičari objašnjavaju kako politika SAD utiče na male izvoznike
Od 1. avgusta SAD uvodi nove carinske stope za više od 10 država, a među njima se nalazi i Srbija. Samo direktnom diplomatijom tarife mogu da se koriguju, navodi profesor Miloš Laban, dok profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić kaže da će tarife negativno uticati na izvoz srpskih privrednika.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je u pismu predsedniku Aleksandru Vučiću da se našoj zemlji uvode carine od 35 odsto. Ipak, on je napomenuo da bi takva politika mogla da se promeni uz dogovor, u zavisnosti od odnosa SAD i Srbije i da li će Srbija razvijati proizvodnju u SAD.
Tramp je naglasio i da postoji značajan trgovinski deficit Amerike sa Srbijom, i zamolio Vučića da razume da je carina od 35 odsto daleko manja od onoga što je potrebno da se eliminiše razlika u trgovinskom deficitu između dve zemlje.
Ukoliko bi ceo izvoz iz Srbije u SAD bio opterećen carinama od 37 odsto, pa čak i 25 procenata, većina srpskih kompanija jednostavno ne bi mogla da izađe na kraj sa tim, kaže za Newsmax Balkans Bojan Stanić iz Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS).
Glavna urednica lista "Ekonometar" Radojka Nikolić rekla je za Newsmax Balkans da je za ekonomsku situaciju u Srbiji mnogo veća opasnost Evropska unija, nego spoljno-trgovinska razmena sa Amerikom.
Koliko će potezi SAD posle uvođenja carina uticati na tržište i kako će izgledati svet u nedeljama koje su pred nama, za Newsmax Balkans su objasnili novinar Politike Marko Lakić i ekonomista profesor Ivan Arnautović.
Profesor Laban smatra da je Srbija kolateralna šteta ovih sankcija, jer njena trgovinska razmena sa SAD je statistička greška u američkoj ekonomiji.
"Prave mete ovih carina su Japan i Južna Koreja, sa kojima SAD ima veliku trgovinsku razmenu. Međutim, da ne bi ispalo da njih pritiskaju tarifama, ovako je carinama obuhvataju desetak država, i time Vašington ima principijelan diplomatski stav", navodi Laban.
Sagovornik Newsmax Balkans smatra da Srbija treba da ima jače bilateralne odnose sa SAD.
"Treba polagati nadu u diplomatiju, jer neka rešenja se tu mogu naći, kroz sporazume o nekoj vrsti strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Državama. Ne treba zaboraviti da je generalna Trampova politika, jedna distanca prema međunarodnim organizacijama. Tramp je zauzeo stav da se samo bilateralni dogovori prave", navodi profesor Laban.
Printscreen: Newsmax BalkansMiloš Laban
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Šoškić ocenjuje da će nove carine značajno otežati plasman domaćih proizvoda na američko tržište.
"Naši proizvođači će imati dve opcije: da snize cene, čime bi ugrozili profitabilnost, ili da smanje izvoz i pokušaju da nađu alternativna tržišta. U svakom slučaju, izvozni proces će biti komplikovaniji, a Amerika može lako da se snabde sa drugih tržišta", rekao je Šoškić.
Prema njegovim rečima, carine su deo šireg plana američke administracije da smanji trgovinski deficit, ali je koncept ekonomski diskutabilan.
"Teorijski je problematično posmatrati pojedinačne zemlje u rešavanju ukupnog trgovinskog deficita. Nijedna država nema izbalansiranu razmenu sa svim partnerima. Vezivanje visine carina za konkretne bilateralne deficite nije održiv pristup", ocenjuje Šoškić, dodajući da je moguće da će se o ovim merama još raspravljati unutar samih Sjedinjenih Država.
Na pitanje koliko bi bilo teško ponovo zauzeti izgubljene pozicije na američkom tržištu ako carine budu ukinute, Šoškić kaže da to zavisi od vrste proizvoda.
"Srpski brendovi u Americi nisu prepoznatljivi na širokom tržištu i najčešće su zamenljivi. To znači da bi gubitak tržišta mogao biti reverzibilan, ali samo ako se očuvaju kontakti s uvoznicima i distributerima. Ukoliko su oni lojalni, moguće je obnoviti pozicije", kaže profesor Šoškić.
Komentarišući izjavu predsednika Trampa da bi carine mogle biti izbegnute ako kompanije iz Srbije presele proizvodnju u SAD, Šoškić ocenjuje da je to nerealno za domaću privredu.
"Takva izjava je generička poruka svima i deo je strategije za vraćanje industrije u SAD. To funkcioniše za velike kompanije, kao što su japanski proizvođači automobila koji su još osamdesetih otvarali fabrike u Americi. Naši izvoznici nemaju takvu snagu. Iako ne isključujem izuzetke, generalno to nije realna opcija za Srbiju", zaključuje Šoškić.
Gostovanje profesora Miloša Labana i Dejana Šoškića pogledate u videu:
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
01:30
PRESEK GODINE (R)
U „Preseku godine“ govore ličnosti koje su obeležili 2025-u, heroine i heroji koji su svojim delima pomogli velikim i malim sugrađanima i unapredili život zajednice. Oni su govorili, pokazivali, svirali ili igrali, što su zabeležile naše ekipe od Novog Sada do Gračanice, Čačka, Niša, Zaječara i drugih mesta širom zemlje.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko je danas, reklo bi se mnogo više nego pre, potrebno da se radi na stabilnosti prosvetnih radnika? Zašto smo došli u situaciju da jedan ljudski gest profesora, cela Srbija slavi? Da li su profesori i dalje autoritet ili su izgubilu poziciju u društvu? Kako se oseća kada ulazi u učionicu?
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Za emisiju "Tražim reč" govore profesori Natalija Bukvić, Marija Živković, Marina Panić i Andreja Pavlović i psiholog Alem Dedović.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-1915 (R)
Godina 1915. – prelomni trenutak Prvog svetskog rata. Antanta i Centralne sile menjaju strategije, Turska ulazi u sukob, a Dardaneli postaju poprište jedne od ključnih operacija. Balkan potresaju političke krize, dok se srpska vojska, nakon povlačenja, oporavlja na ostrvu Vid. Uz osnivanje Jugoslovenskog odbora i Narodnog vijeća Srba, Hrvata i Slovenaca, rađaju se ideje o novoj budućnosti. U emisiji Strogo poverljivo: 1915. – otkrivamo godinu koja je promenila tok istorije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su šesnaestogodišnjaka iz Bačkog Petrovog Sela, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio tri krivična dela - ugrožavanje sigurnosti, uništenje i oštećenje tuđe stvari i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske stanice Voždovac, u saradnji sa Drugim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. E. (26) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela ugrožavanje sigurnosti i protivpravno lišenje slobode.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su M. M. (26) i D. K. (24) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, saopštila je Policijska uprava Novi Sad.
Predsednik Zoran Milanović oštro je kritikovao nabavku inostranog naoružanja, posebno kupovinu francuskih borbenih aviona, tvrdeći da su Francuzi Hrvatskoj prodali polovne avione, dok su Srbiji isporučili nove.
Početak 2026. godine građanima Srbije donosi novi talas poskupljenja koji pogađa kućne budžete. Više cene komunalnih usluga, energenata, poreza i akciza već su na snazi ili se očekuju do kraja godine. Vlast poručuje da je reč o usklađivanju sa inflacijom i evropskim standardima.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da je podneto gotovo 600.000 prijava za upis bespravno izgrađenih objekata.
Izgradnja brze pruge Beograd-Budimpešta ulazi u foto-finiš. Koliko ćemo putovati, kakve nove veze se otvaraju i šta to konkretno znači za građane Srbije?
Srbija planira kupovinu dodatnih pet odsto akcija Naftne industrije Srbije (NIS), a Radojka Nikolić, urednica Biznis magazina, istakla je za Newsmax Balkans da povećanje vlasništva sa 30 na 35 odsto ne donosi suštinske promene u odlučivanju prema Zakonu o privrednim društvima.
Cene ugostiteljskih usluga u decembru prošle godine bile su za 6,9 odsto veće nego u istom mesecu 2024. godine, objavio je Republički zavod za statistiku.
Kompanija NIS ugovorila je uvoz prvih količina sirove nafte preko Jadranskog naftovoda (JANAF) za potrebe pančevačke rafinerije što će omogućiti ponovni početak proizvodnje u Rafineriji nafte Pančevo i objavio da se očekuje da prve količine budu isporučene tokom naredne nedelje. "
Od uplate za januar 2026. godine važe nove osnovice za plaćanje doprinosa za penzijsko osiguranje, koje su za 11,6 odsto veće u odnosu na prethodnu godinu, objavio je danas Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Narodna banka Srbije (NBS) je produžila primenu mere koja se odnosi na rok za vraćanje efektive bankama od javnog poštanskog operatora i ovlašćenih menjača na još 30 dana, zbog očuvanja stabilnosti menjačkog tržišta i obezbeđivanja kontinuiranog snabdevanja građana efektivnim stranim novcem.
Komentari (0)