(VIDEO) Trampove carine i Srbija: Analitičari objašnjavaju kako politika SAD utiče na male izvoznike

Od 1. avgusta SAD uvodi nove carinske stope za više od 10 država, a među njima se nalazi i Srbija. Samo direktnom diplomatijom tarife mogu da se koriguju, navodi profesor Miloš Laban, dok profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić kaže da će tarife negativno uticati na izvoz srpskih privrednika.

Autor:

M. K.

09.07.2025. 14:07

(VIDEO) Trampove carine i Srbija: Analitičari objašnjavaju kako politika SAD utiče na male izvoznike

Američki predsednik Donald Tramp saopštio je u pismu predsedniku Aleksandru Vučiću da se našoj zemlji uvode carine od 35 odsto. Ipak, on je napomenuo da bi takva politika mogla da se promeni uz dogovor, u zavisnosti od odnosa SAD i Srbije i da li će Srbija razvijati proizvodnju u SAD. 

Tramp je naglasio i da postoji značajan trgovinski deficit Amerike sa Srbijom, i zamolio Vučića da razume da je carina od 35 odsto daleko manja od onoga što je potrebno da se eliminiše razlika u trgovinskom deficitu između dve zemlje.

Profesor Laban smatra da je Srbija kolateralna šteta ovih sankcija, jer njena trgovinska razmena sa SAD je statistička greška u američkoj ekonomiji.

"Prave mete ovih carina su Japan i Južna Koreja, sa kojima SAD ima veliku trgovinsku razmenu. Međutim, da ne bi ispalo da njih pritiskaju tarifama, ovako je carinama obuhvataju desetak država, i time Vašington ima principijelan diplomatski stav", navodi Laban.

Sagovornik Newsmax Balkans smatra da Srbija treba da ima jače bilateralne odnose sa SAD.

"Treba polagati nadu u diplomatiju, jer neka rešenja se tu mogu naći, kroz sporazume o nekoj vrsti strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Državama. Ne treba zaboraviti da je generalna Trampova politika, jedna distanca prema međunarodnim organizacijama. Tramp je zauzeo stav da se samo bilateralni dogovori prave", navodi profesor Laban.

Printscreen: Newsmax BalkansMiloš Laban

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Šoškić ocenjuje da će nove carine značajno otežati plasman domaćih proizvoda na američko tržište.

"Naši proizvođači će imati dve opcije: da snize cene, čime bi ugrozili profitabilnost, ili da smanje izvoz i pokušaju da nađu alternativna tržišta. U svakom slučaju, izvozni proces će biti komplikovaniji, a Amerika može lako da se snabde sa drugih tržišta", rekao je Šoškić.

Prema njegovim rečima, carine su deo šireg plana američke administracije da smanji trgovinski deficit, ali je koncept ekonomski diskutabilan.

"Teorijski je problematično posmatrati pojedinačne zemlje u rešavanju ukupnog trgovinskog deficita. Nijedna država nema izbalansiranu razmenu sa svim partnerima. Vezivanje visine carina za konkretne bilateralne deficite nije održiv pristup", ocenjuje Šoškić, dodajući da je moguće da će se o ovim merama još raspravljati unutar samih Sjedinjenih Država.

Na pitanje koliko bi bilo teško ponovo zauzeti izgubljene pozicije na američkom tržištu ako carine budu ukinute, Šoškić kaže da to zavisi od vrste proizvoda.

"Srpski brendovi u Americi nisu prepoznatljivi na širokom tržištu i najčešće su zamenljivi. To znači da bi gubitak tržišta mogao biti reverzibilan, ali samo ako se očuvaju kontakti s uvoznicima i distributerima. Ukoliko su oni lojalni, moguće je obnoviti pozicije", kaže profesor Šoškić.

Komentarišući izjavu predsednika Trampa da bi carine mogle biti izbegnute ako kompanije iz Srbije presele proizvodnju u SAD, Šoškić ocenjuje da je to nerealno za domaću privredu.

"Takva izjava je generička poruka svima i deo je strategije za vraćanje industrije u SAD. To funkcioniše za velike kompanije, kao što su japanski proizvođači automobila koji su još osamdesetih otvarali fabrike u Americi. Naši izvoznici nemaju takvu snagu. Iako ne isključujem izuzetke, generalno to nije realna opcija za Srbiju", zaključuje Šoškić.

Gostovanje profesora Miloša Labana i Dejana Šoškića pogledate u videu: 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)