Kompanije se žale da radnici leti masovno idu na bolovanje, oni tvrde da rade i bolesni: Najavljena sistemska akcija
U sezoni poljoprivrednih i građevinskih radova, broj bolovanja u Srbiji naglo raste - toliko da pojedine kompanije razmišljaju o zatvaranju ili preseljenju proizvodnje. Dok poslodavci traže pojačanu kontrolu, građani tvrde da rade i kada su bolesni. Nadležni najavljuju sistemsku akciju.
U vreme sezonskih radova u Srbiji, naročito od maja do septembra, naglo raste broj otvorenih bolovanja, što otežava ili potpuno onemogućava proizvodnju u nekim privatnim kompanijama. Neki poslodavci čak razmišljaju da izmeste proizvodnju iz opština i gradova u kojima se to dešava.
Kompanije, pretežno iz privatnog sektora, žale se da radnici masovno otvaraju bolovanja tokom letnjih meseci. Kako kažu, to ozbiljno ugrožava ne samo njihov rad, već i ekonomiju u celini. S druge strane, građani ne dele taj stav i tvrde da rade i kada su bolesni.
Danas radnici rade mnogo više od radnog vremena za minimalnu zaradu, preopterećeni su na poslu. Ljudi dolaze bolesni na posao jer će im biti umanjena plata 35 odsto ako odu na bolovanje, izjavio je predsednik Saveza samostalnih sindikata Beograda Dragan Todorović.
Zloupotreba bolovanja predstavlja ozbiljan problem za poslodavce i državu, jer ugrožava postojeće investicije i otežava nova ulaganja, zbog čega je neophodno što hitnije rešavati ovaj problem kako bi se smanjila odsustva sa posla.
To što bolovanje ne može da se otvori u privatnom, već samo državnom sektoru za državu je dupla dobit, a pacijent je uskraćen, izjavila je osnivačica i bivša direktorka privatne klinike Bel Medic doktorka Jasmina Knežević.
Radnici koje smo anketirali, a koji rade u privatnom sektoru izjavili su da na posao idu i bolesni i da gotovo nikada nisu otvorili bolovanje ili da umesto njega koriste slobodne dane.
Rešenje - pojačana kontrola bolovanja
Nadležni planiraju da reše ovaj problem pojačanom kontrolom bolovanja.
U tom procesu, očekuju saradnju lokalnih vlasti i domova zdravlja.
"Direktori domova zdravlja, lokalne samouprave, predsednici i gradonačelnici moraju bukvalno od sutra da budu angažovani na ovom pitanju. Razgovaraćemo sa najvećim kompanijama, poslodavcima, sa svima koji su nam se obratili tvrdeći da oko 20 do 30 odsto njihovih zaposlenih u letnjim mesecima ne bude na poslu. Kad kažem u letnjim mesecima, to je od maja do septembra i tada su oni bez tih zaposlenih onemogućeni da vrše proizvodni proces i nemaju interes da u tim opštinama i gradovima nastave da posluju", izjavila je ministarka privrede Andrijana Mesarović.
Foto: Tanjug/Rade Prelić
Pored lokalnih struktura, u celu akciju biće uključeni i rukovodioci zdravstvenih ustanova, a komunikacija između poslodavaca i ministarstava biće ključna.
"Lično će biti zaduženi direktori da provere sve to i da skrenu pažnju komisijama koje otvaraju bolovanje i s tim da krenu od toga da ti ljudi koji su već otvorili bolovanje da već znaju te lekare... da kontrolišu sve to, to će biti njihova obaveza, a vas, preduzetnika, da dostavite spiskove zaposlenih Ministarstvu privrede, a oni Ministarstvu zdravlja", rekao je ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
"Lekari opšte medicine olako daju bolovanja"
Međutim, u praksi kontrola nije jednostavna.
Prema rečima lekara i direktora ustanova, oni koji zloupotrebljavaju sistem, često su brži od onih koji ih nadziru.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Lekari opšte medicine olako daju bolovanja. Kao direktor nemam mogućnost da prisustvujem tom pregledu, i davanju bolovanja, ali svaki dan se susrećem... Nekad je bolovanje bilo dva meseca, sada se zaključi 28. dan, pa posle ponovo otvori bez komisije i to je krug u kojem ja nisam baš optimista", izjavio je za Newsmax Balkans direktor Doma zdravlja Palilula Aleksandar Stojanović.
Zanimljivo je da se iz državnih firmi ređe upućuju žalbe na bolovanja, pa se u tim sektorima situacija čini stabilnijom.
Ipak, prema evropskim podacima, Srbija je među pet zemalja sa najmanje izostanaka s posla - zajedno sa Rumunijom, Bugarskom, Grčkom i Poljskom.
Da, iz državnih ustanova se ne žale jer imaju preko 30 dana godišnjeg. I mogu da izađu sa posla kad žele i rade kad i kako im se ćefne. Dok kod privatnika imaš 22 dana odmora i radiš kao crnac, pa normalno da će čovek na bolovanje. Neka daju radnicima veća prava i bolje uslove, a ne da izrabljuju čoveka i da očekuju od istog poštenje i trud.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Bolne menstruacije, hronični bol, problemi sa začećem - a dijagnoza često kasni godinama. Endometrioza pogađa veliki broj žena u reproduktivnom periodu, ali se o njoj i dalje malo govori. Šta je zapravo endometrioza, zašto nastaje i kako utiče na kvalitet života i plodnost žena? Koliko je teško doći do dijagnoze i adekvatne terapije? O ovoj temi za emisiju „Tražim reč“ govore specijalista ginekologije i akušerstva Aleksandar Dobrosavljević, pevačica Vanja Topalović Varja i Jelena Pak, naturopata i predstavnica udruženja žena Žuto uže.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Američki preduzetnik Ilon Mask je drugu godinu zaredom na vrhu liste najbogatijih ljudi na svetu sa imovinom čija se neto vrednost procenjuje na 839 milijardi dolara, što je skoro dva i po puta više od prošlogodišnje 342 milijarde, objavio je Forbs.
Pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić smatra da je administracija Evropske unije tvrdoglava što se tiče sistema ulaska i izlaska na granicama EU, iako je moguće napraviti izuzetak.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Komentari (1)
Raša
Da, iz državnih ustanova se ne žale jer imaju preko 30 dana godišnjeg. I mogu da izađu sa posla kad žele i rade kad i kako im se ćefne. Dok kod privatnika imaš 22 dana odmora i radiš kao crnac, pa normalno da će čovek na bolovanje. Neka daju radnicima veća prava i bolje uslove, a ne da izrabljuju čoveka i da očekuju od istog poštenje i trud.
pre 7 meseci
12 0 Odgovori