Kompanije se žale da radnici leti masovno idu na bolovanje, oni tvrde da rade i bolesni: Najavljena sistemska akcija
U sezoni poljoprivrednih i građevinskih radova, broj bolovanja u Srbiji naglo raste - toliko da pojedine kompanije razmišljaju o zatvaranju ili preseljenju proizvodnje. Dok poslodavci traže pojačanu kontrolu, građani tvrde da rade i kada su bolesni. Nadležni najavljuju sistemsku akciju.
U vreme sezonskih radova u Srbiji, naročito od maja do septembra, naglo raste broj otvorenih bolovanja, što otežava ili potpuno onemogućava proizvodnju u nekim privatnim kompanijama. Neki poslodavci čak razmišljaju da izmeste proizvodnju iz opština i gradova u kojima se to dešava.
Kompanije, pretežno iz privatnog sektora, žale se da radnici masovno otvaraju bolovanja tokom letnjih meseci. Kako kažu, to ozbiljno ugrožava ne samo njihov rad, već i ekonomiju u celini. S druge strane, građani ne dele taj stav i tvrde da rade i kada su bolesni.
Danas radnici rade mnogo više od radnog vremena za minimalnu zaradu, preopterećeni su na poslu. Ljudi dolaze bolesni na posao jer će im biti umanjena plata 35 odsto ako odu na bolovanje, izjavio je predsednik Saveza samostalnih sindikata Beograda Dragan Todorović.
Zloupotreba bolovanja predstavlja ozbiljan problem za poslodavce i državu, jer ugrožava postojeće investicije i otežava nova ulaganja, zbog čega je neophodno što hitnije rešavati ovaj problem kako bi se smanjila odsustva sa posla.
To što bolovanje ne može da se otvori u privatnom, već samo državnom sektoru za državu je dupla dobit, a pacijent je uskraćen, izjavila je osnivačica i bivša direktorka privatne klinike Bel Medic doktorka Jasmina Knežević.
Radnici koje smo anketirali, a koji rade u privatnom sektoru izjavili su da na posao idu i bolesni i da gotovo nikada nisu otvorili bolovanje ili da umesto njega koriste slobodne dane.
Rešenje - pojačana kontrola bolovanja
Nadležni planiraju da reše ovaj problem pojačanom kontrolom bolovanja.
U tom procesu, očekuju saradnju lokalnih vlasti i domova zdravlja.
"Direktori domova zdravlja, lokalne samouprave, predsednici i gradonačelnici moraju bukvalno od sutra da budu angažovani na ovom pitanju. Razgovaraćemo sa najvećim kompanijama, poslodavcima, sa svima koji su nam se obratili tvrdeći da oko 20 do 30 odsto njihovih zaposlenih u letnjim mesecima ne bude na poslu. Kad kažem u letnjim mesecima, to je od maja do septembra i tada su oni bez tih zaposlenih onemogućeni da vrše proizvodni proces i nemaju interes da u tim opštinama i gradovima nastave da posluju", izjavila je ministarka privrede Andrijana Mesarović.
Foto: Tanjug/Rade Prelić
Pored lokalnih struktura, u celu akciju biće uključeni i rukovodioci zdravstvenih ustanova, a komunikacija između poslodavaca i ministarstava biće ključna.
"Lično će biti zaduženi direktori da provere sve to i da skrenu pažnju komisijama koje otvaraju bolovanje i s tim da krenu od toga da ti ljudi koji su već otvorili bolovanje da već znaju te lekare... da kontrolišu sve to, to će biti njihova obaveza, a vas, preduzetnika, da dostavite spiskove zaposlenih Ministarstvu privrede, a oni Ministarstvu zdravlja", rekao je ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
"Lekari opšte medicine olako daju bolovanja"
Međutim, u praksi kontrola nije jednostavna.
Prema rečima lekara i direktora ustanova, oni koji zloupotrebljavaju sistem, često su brži od onih koji ih nadziru.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Lekari opšte medicine olako daju bolovanja. Kao direktor nemam mogućnost da prisustvujem tom pregledu, i davanju bolovanja, ali svaki dan se susrećem... Nekad je bolovanje bilo dva meseca, sada se zaključi 28. dan, pa posle ponovo otvori bez komisije i to je krug u kojem ja nisam baš optimista", izjavio je za Newsmax Balkans direktor Doma zdravlja Palilula Aleksandar Stojanović.
Zanimljivo je da se iz državnih firmi ređe upućuju žalbe na bolovanja, pa se u tim sektorima situacija čini stabilnijom.
Ipak, prema evropskim podacima, Srbija je među pet zemalja sa najmanje izostanaka s posla - zajedno sa Rumunijom, Bugarskom, Grčkom i Poljskom.
Da, iz državnih ustanova se ne žale jer imaju preko 30 dana godišnjeg. I mogu da izađu sa posla kad žele i rade kad i kako im se ćefne. Dok kod privatnika imaš 22 dana odmora i radiš kao crnac, pa normalno da će čovek na bolovanje. Neka daju radnicima veća prava i bolje uslove, a ne da izrabljuju čoveka i da očekuju od istog poštenje i trud.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Na plaži Bondi u Sidneju došlo je do pucnjave tokom proslave jevrejskog praznika Hanuka. Stradalo je 16 osoba,uključujući i dete i jednog napadača, saopštio je ministar zdravlja australijske države Novi Južni Vels Rajan Park. Prema navodima policije, u bolnicama je 38 osoba, a petoro je kritično.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik.
Konfiskacija ruskog kapitala - iznuđen potez ili najava Evropske unije o novim pravila igre u međunarodnim odnosima? Kako te poteze čitaju države kandidati poput Srbije?
Kompanija za razvoj nekretnina iz Ujedinjenih Arapskih Emirata "Bingati" objavila je da je prodala stan u Dubaiju po rekordno visokoj ceni po kvadratnom metru. Novi penthaus prodat je za čak 127 miliona evra, što je najviša cena stana na celom Bliskom istoku, a ne samo u Emiratima.
Magistar naftno-gasnog inženjerstva Nebojša Obrknežev ocenio je da je pitanje Naftne industrije Srbije (NIS), znatno složenije nego što se u javnosti predstavlja, navodeći da Srbija ima jasne ekonomske razloge da se rešenje pronađe pre eventualnog uvođenja sekundarnih sankcija.
Finansijski konsultant Vladimir Vasić ocenio je da bi, sa strateškog stanovišta, za Srbiju bilo najpovoljnije da postane stoprocentni vlasnik Naftne industrije Srbije, ali da ostaje otvoreno pitanje da li bi država bila u stanju da uspešno upravlja jednom tako složenom kompanijom.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin izjavio je da će tehničko-putnička železnička stanica biti buduće stajalište za Novosađane, koje će najkasnije za šest meseci biti spremno za prijem putnika.
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacaković ocenio je da je najvažnije da se pitanje Naftne industrije Srbije reši, dodajući da bi nastavak sankcija ovoj kompaniji dodatno opteretio državni budžet za sledeću godinu.
Jedan od najznačajnijih svetskih ekonomista i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Džozef Stiglic poručio je u Beogradu da Evropa zbog velikih izazova, SAD sa jedne strane i Rusije sa druge, treba još više i dublje da se integriše, ali i da razvije nezavisan odbrambeni i tehnološki sektor.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je u toku dobijanje dozvola za izgradnju gasnog interkonektora između Srbije i Severne Makedonije, da se građevinska dozvola očekuje polovinom sledeće godine a posle toga i početak izgradnje.
Cene goriva u Srbiji biće iste i narednih sedam dana pa će maksimalna maloprodajna cena evrodizela biti 198 dinara za litar, a benzina 181 dinar, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Komentari (1)
Raša
Da, iz državnih ustanova se ne žale jer imaju preko 30 dana godišnjeg. I mogu da izađu sa posla kad žele i rade kad i kako im se ćefne. Dok kod privatnika imaš 22 dana odmora i radiš kao crnac, pa normalno da će čovek na bolovanje. Neka daju radnicima veća prava i bolje uslove, a ne da izrabljuju čoveka i da očekuju od istog poštenje i trud.
pre 4 meseca
12 0 Odgovori