Uz nekoliko trikova možemo ih izbeći: Greške koje najčešće pravimo pri soljenju hrane
Dodavanje soli tokom kuvanja jela ne zavisi samo od ukusa koji želite da postignete, već i od trenutka kada je treba dodati.
09:45Pre 85 d03.08.2025.
AutorNewsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Nisu problem zakoni, već njihovo nepoštovanje. Proizvođač hrane je odgovoran da zna šta stavlja na tržište, objašnjava za Newsmax Balkans profesor Poljoprivrednog fakulteta Igor Jajić, komentarišući seriju upozorenja koje je Evropska unija uputila na račun kvaliteta hrane iz Srbije.
Belgija je u srpskom voću otkrila teške metale, Italija bakteriju listeriju u dimljenom lososu, Nemačka hepatitis A u zamrznutom voću, a Luksemburg aflatoksin u sojinom brašnu.
Sistem brzog uzbunjivanja RASFF - redovno izveštava o nepravilnostima koje se detektuju u namirnicama poreklom iz Srbije. To otvara ključno pitanje: ko u Srbiji kontroliše kvalitet hrane?
Prema Jajiću, odgovornost je raspodeljena na više nivoa - proizvođače, inspekcije, akreditovane laboratorije i državu.
Dodavanje soli tokom kuvanja jela ne zavisi samo od ukusa koji želite da postignete, već i od trenutka kada je treba dodati.
09:45Pre 85 d03.08.2025.
Autor
Proteklih godina, preporuke u vezi sa konzumiranjem jaja bile su veoma neujednačene – neke studije su sugerisale da ova popularna opcija za doručak može štetiti zdravlju, dok su druge jaja predstavljale kao odličan izvor proteina i drugih hranljivih materija.
19:11Pre 89 d30.07.2025.
Autor
U zamrznutom mešanom bobičastom voću iz Srbije, koje je namenjeno nemačkom tržištu, pronađen je virus hepatitisa A, objavljeno je na sajtu evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obaveštavanje o hrani i hrani za životinje (RASFF).
15:20Pre 105 d14.07.2025.
Autor"Onaj ko stavlja hranu u promet snosi najveću odgovornost. Njegova je obaveza da poštuje zakone i pravilnike. Inspekcije su te koje proveravaju ispunjenost tih propisa, ali je sistem kompleksan, a ljudskih resursa nedovoljno", naveo je naš sagovornik.
Na pitanje zbog čega država ne obavezuje proizvođače da poštuju bezbednosne protokole, Jajić odgovara da zakonski okvir postoji i da je usklađen sa regulativama Evropske unije. Problem je, kako kaže, u njegovoj primeni.
"Zakon o bezbednosti hrane nije sporan. Postoje i pravilnici. Problem je u tome što neki proizvođači ne poštuju procedure, ne rade analize, ili ih ne rade u ovlašćenim laboratorijama. Tu dolazi do problema, i tu bi uloga inspekcija morala biti znatno snažnija", dodao je profesor.
Govoreći o nedavnom otkrivanju aflatoksina u srpskom izvozu, profesor ističe da je reč o specifičnoj situaciji.
"Aflatoksin je prirodan kontaminant koji se javlja u uslovima ekstremne suše. Žetva 2024. godine je bila katastrofalna. U takvim godinama gotovo je nemoguće izbeći pojavu ovog toksina u kukuruzu ili soji. Evropska unija toga jeste svesna, ali njihovi standardi ostaju strogi", pojašnjava Jajić.
Naš sagovornik naglašava da proizvođači moraju redovno da testiraju robu u ovlašćenim laboratorijama.
"Ako ne kontrolišu aflatoksin, rizikuju ne samo zabranu izvoza, već i da budu stavljeni na posebnu listu posmatranja, što znači da im svaki sledeći pokušaj izvoza biva pod posebnim nadzorom", upozorava on.
Evropski sistem RASFF, koji obaveštava članice o opasnim proizvodima, ima dva tipa uzbuna - kada se roba zaustavi na granici EU i kada je već ušla u sistem distribucije.
Iako Srbija ima zakonski predviđen RASFF mehanizam, on u praksi, kako ocenjuje Jajić, ne funkcioniše dovoljno efikasno.
"Kada oni nešto otkriju, ne dižu paniku. Obaveste institucije u zemlji porekla - kod nas ministarstvo, inspekciju i proizvođača. Kod nas bi taj sistem morao biti osnažen. Nemačka, Italija i druge zemlje imaju jake kontakt tačke u okviru tog sistema. Mi to još nemamo", dodaje.
Profesor insistira da ne govori u odbranu proizvođača, već iz pozicije struke.
"U godinama kakva je bila 2024, gotovo je neizbežno da aflatoksin uđe u lanac ishrane. Zato je od ključne važnosti da proizvođači znaju koje su granice bezbednosti, i da - ako je kontaminacija utvrđena - takva sirovina ne ide u ljudsku ishranu, već se koristi u stočnoj, i to u ograničenim količinama", naveo je naš sagovornik.
Jajić je ocenio da postoji još jedan problem - transparentnost. Informacije o kontaminiranim pošiljkama najčešće dolaze iz EU sistema, a ne iz domaćih institucija.
"Javnost u Srbiji najčešće saznaje da je nešto vraćeno iz inostranstva preko evropskih baza podataka. Kod nas se o tome malo govori", ukazao je naš sagovornik.
Kao pozitivan primer navodi da će se uskoro menjati Zakon o bezbednosti hrane, ali dodaje da ni to neće imati efekta ukoliko se ne ojača inspekcijski nadzor i ne poveća svest proizvođača.
"Neophodno je da proizvođači shvate da za svaki proizvod koji izvoze moraju da imaju sertifikat iz ovlašćene laboratorije. Bez toga rizikuju ne samo robu, već i svoj poslovni opstanak", zaključio je profesor.
Gostovanje Igora Jajića pogledajte u videu:
Najskuplji stan u drugom kvartalu prodat je u Beogradu na vodi za 1,8 miliona evra, kao i najskuplji kvadrat po ceni od 9.056 evra, pokazuje objavljeni izveštaj o tržištu nepokretnosti Republičkog geodetskog zavoda (RGZ).
23:11Pre 2 h27.10.2025.
Autor
Mađarska naftna kompanija (MOL) je najpoželjniji partner i najlogičnije rešenje, ali moramo da vidimo šta možemo da uradimo na drugim tržištima. Srbija treba da pregovara sa svima, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Slobodan Aćimović govoreći o sudbini Naftne industrije Srbije.
22:19Pre 2 h27.10.2025.
Autor
Uskoro će dva meseca otkako se sprovodi Uredba o ograničenju marži i cena. Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača "Efektiva" naveo je da je Uredba imala veći efekat na početku jer trgovci nisu našli način da je zaobiđu. Potrošači kažu da ne osećaju manji pritisak na novčanike.
19:29Pre 5 h27.10.2025.
AutorDanska kompanija Kentaur Balkans objavila je da će zatvoriti svoju fabriku u Vranju, u kojoj je radilo 250 zaposlenih.
17:13Pre 8 h27.10.2025.
Autor
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je imao teške razgovore sa delegacijom MMF i da je jedna od tema bilo i pitanje Naftne industrije Srbije koja je, kako je rekao, najveći rizik i od presudnog značaja za nas.
13:49Pre 11 h27.10.2025.
Autor
Da li će se pronaći rešenje za energetsku stabilnost Srbije i koji se potezi očekuju od zvaničnog Beograda? Da li kriza oko NIS može da ugrozi celokupnu ekonomiju i da li je došlo vreme za odluku ko je strateški partner srpske privrede?
09:37Pre 15 h27.10.2025.
Autor
Mraz, suša i grad prepolovili su rod jabuka u zapadnoj Srbiji, a cena je, uprkos sve većim troškovima proizvodnje i ove sezone na nivou od pre deset godina. Voćari ove godine beleže značajne gubitke jer usled nedostatka prve klase jabuke, nije ni moguće ostvariti profitabilnost u ovoj proizvodnji.
08:03Pre 17 h27.10.2025.
Autor
Ko radi, taj bira, ali gde se danas najbolje zarađuje, koji poslovi nude najveće šanse za napredak i u kojim kompanijama vredi ostati? Tržište rada u Srbiji se menja, ali koji poslovi danas nude najviše šanse za uspeh?
18:52Pre 1 d26.10.2025.
AutorProblem sa uvozom ruskog gasa komplikovaniji je od problema sa kojim će se suočiti Rafinerija nafte u Pančevu zbog američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), a krajnji cilj cele priče je da nema Rusa na Balkanu, naveo je za Tanjug profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić.
17:26Pre 1 d26.10.2025.
Autor
Komentari (0)