Programeri u Nišu zarade i do 5.000 evra mesečno: "Mogućnost da dobro žive u svom gradu je ogromna"
Svake godine, na Elektronskom fakultetu u Nišu diplomira oko 300 inženjera, a njih 350 pronađe posao, kažu u ovoj obrazovnoj instituciji. Kompanije koje posluju u ovom sektoru navode da su šanse, i u Nišu velike i da mogu da se zarade i svetske plate.
Prema nezvaničnim podacima, u Nišu posluje više od 600 firmi u ovoj oblasti, sa više od 3.300 zaposlenih, a grad radi na dovođenju novih kompanija koji će, pre svega mladima, ponuditi posao i u ovoj oblasti.
Reklo bi se da otvaranjem prve zgrade Naučno-tehnološkog parka u Nišu, Niš jeste postao grad tehnologija ili grad IT.
Kada je reč o zapošljavanju inženjera, oni već na četvrtoj godini studija pronalaze posao, pa se i nastava tome prilagođava. Kažu da zarađuju dobru platu.
Printscreen: Newsmax Balkans
Ona i u Nišu iznosi od 1.500 do 5.000 evra.
Programer Miloš Bošković ima 14 godina iskustva i u 90 posto slučajeva radio je od kuće i to za svetske firme.
"Zadovoljan sam, plate su više nego što je srpski standard. Pre desetak godina situacija je bila bolja, do kovida, kada je potražnja za programerima bila ogromna. Sada je malo tržište stagniralo zbog naleta AI, gde svi očekuju da će oni magično da zamene programere, a ja mislim da će da ih ubrzaju", kaže programer za Newsmax Balkans.
Kvalitet obrazovanja nije samo društveno ili kulturno pitanje, to je direktno ekonomska kategorija. U savremenim uslovima globalne konkurencije, zemlje sa prilagodljivim obrazovnim sistemima i kvalifikovanom radnom snagom privlače investitore, jačaju domaću privredu i podižu standard građana.
Vanredni parlamentarni izbori - termin koji vrlo često čujemo u poslednjih nekoliko meseci, pa i godina. Potencijalni izbori mogli bi da pokažu ne samo snagu stranaka, već i težinu višegodišnje apstinencije.
Budući da republikanci i demokrate nisu postigli dogovor o privremenom budžetu u Kongresu, Savezna Vlada Sjedinjenih Američkih Država obustavila je rad. Oko 750.000 državnih službenika moglo bi da bude poslato na prinudni odmor. Rad će nastaviti samo ključne službe, ali bez plate.
Dodao je da je malo manja ponuda poslova, ali da je situacija i dalje dobra.
"Mogu da naprave svoj proizvod i prodaju ga širom sveta"
U Naučno-tehnološkom parku ima sedamdesetak firmi, članova NTP.
Direktor IT kompanije Slavimir Stošović, koji je u ovoj oblasti više od 20 godina, rekao je da u Nišu postoje ogromne mogućnosti za mlade.
"U Nišu kao nekadašnjem gradu elektronike, sada gradu napredne tehnologije postoje ogromne mogućnosti za mlade, pre svega podršku tome daju fakulteti, visoke škole i akademije koje im daju dovoljno praktičnih znanja da mogu odmah da se upuste u ovaj svet. Ne moraju samo da rade za drugog poslodavca, imaju mogućnost da kroz Naučno-tehnološki park dobiju odličnu podršku startapu i na razvoju svog proizvoda. Mogu da naprave svoj proizvod i da ga prodaju širom sveta. Mogućnost da dobro zarađuju i da dobro žive u svom gradu je ogromna", naveo je sagovornik.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodao je da mladi ostaju ovde zbog te šanse.
"Postoje primeri da se mladi vraćajui dolaze strani državljani da rade za naše kompanije. Država ima dosta subvencija koja pomaže u plaćanju poreza i doprinosa za strane stručnjake i to im olakšava a agažuju stručnjake kojih nema na lokalnom tržištu, a na taj način mogu da pojačaju timove", naveo je on.
"Cilj tranzicija ka visokotehnološkim poslovima"
Niš se godinama trudi da pojača strane investitore, takođe i država intenzivno radi na tome.
Poslednjih nekoliko godina u Nišu je otvoreno i nekoliko velikih stranih firmi.
Iz Grada kažu da će se i u narednom periodu truditi da dovedu što više kompanija koje će zapošljavati mlade obrazovane ljude kako bi i njihove plate i njihov prosek plata poboljšao prosek zarada uopšte u Nišu.
Pomoćnik gradonačelnika Niša Boban Mančev rekao je da ako država povećava minimalne zarade, to dovodi kompanije do toga da teže rade.
"Nama je cilj da ta tranzicija bude ka visokotehnološkim poslovima. Zato nam je bitan elektronski fakultet i NTP. Bitno nam je da dovodimo poslove u Niš gde ti ljudi mogu da rade. U planu je šest novih kompanija, tri nove i tri postojeće gde će puno ljudi biti zaposlenih. Što se tiče IT sektora, po nezvaničnim informacijama ima više od 600 IT kompanija koje rade na teritoriji grada Niš, tačnije 619", naglasio je on.
"Bitno da njihova prosečna plata bude što veća jer to puni i budžet grada"
Dodao je da više od 3.300 mladih već radi i zarađuje na taj način.
"Zašto je to bitno gradu Nišu? Pa bitno nam je da se poveća broj zaposlenih, bitno je da njihova prosečna plata bude što veća jer to puni i budžet grada Niša. Oko 55 odsto budžeta grada Niša dolazi od doprinosa na zarade zaposlenih. NTP radi fenomenalan posao i velika pohvala tim ljudima. Sadašnje krilo zapošljava 500 zaposlenih, već je u planu novo krilo gde će biti 600 zaposlenih. Dva instituta, za obnovljive izvore energije i Institut za regenerativnu medicinu za matične ćelije", zaključio je Mančev.
Printscreen: Newsmax Balkans
U toku je izgradnja i druge zgrade Naučno-tehnološkog parka.
Kada ona bude početkom naredne godine završena i u prvom kvartalu useljena ovde će ukupno raditi oko hiljadu i po ljudi.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić je prethodnih dana izjavila da je država u prethodnih devet godina kada pričamo o IT sektoru u Nišu uložila više od 70 miliona evra, uključujući dakle NTP, jednu i drugu zgradu i ulaganja u Elektronski fakultet.
Reklo bi se da Niš ide tim putem i da zaista može da postane centar inovacionih tehnologija u budućnosti, ako to već i nije sada.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa? Odgovore tražimo novinara Miše Brkića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Kako se Crna Gora nosi sa posledicama rata na Bliskom istoku, da li se država dobro organizovala da pomogne građanima koji su ostali u zemljama pogo]eni sukobima. Analizira bivši sekretar ministarstva spoljnih poslova Crne Gore, Mileta Radovanović. Profesor Zoran Ivanovski, ekonomista i prorektor Univerziteta Skoplje o drastičnom poskupljenju naftnih derivata, kao i o finansijskim implikacijama na ekonomiju. Ekološka katastrofa kod Tuzle - ljudski nemar uništio Spreču, nekada jedinstvenu rijeku u Evropi. Komentariše Amin Omerović, predsjednik udruženja Mrena, iz Živinica.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Jedanaesti je dan rata između Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana. Nastavljaju se vazdušni udari sa obe strane, s tim da Iranaska revolucionarna armija gađa i ciljeve u susedstvu. Postoji li realna pretnja da se konfilkt proširi i na mediteranske zemlje. Gosti Stava dana predsednik Atlantskog sevata Vladan Živulovič i Zoran Dragišić sa Fakulteta bezbednosti.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Komentari (0)