Vučić obišao radove na Dunavskom koridoru: "Do kraja 2026. gotovi radovi na brzoj saobraćajnici do Golupca"
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je plan da radovi na izgradnji dela Dunavskog koridora, odnosno na brzoj saobraćajnici od auto-puta E75 do Požarevca, Velikog Gradišta i Golupca budu gotovi do kraja 2026. godine.
"Ovaj put završićemo do kraja godine sa izgradnjom oba mosta, odnosno sa ukupnom rekonstrukcijom kod skretanja za Požarevac starog mosta i izgradnjom novog mosta", rekao je Vučić tokom obilaska radova na Dunavskom koridoru kod Golupca.
Vučić je rekao da je ovo projekat koji menja život ljudi na istoku Srbije.
"Zamislite da za samo od Beograda do Golupaca treba sat i 15 minuta. Razmišljamo da napravimo most da spojimo Belu Crkvu, gde je Dunav najširi, i uradimo brzu saobraćajnicu do Vršca tako bi Vršac i Banat spojili", rekao je Vučić.
Vučić je u obilasku radova sa ambasadorom Kine Li Mingom, ministarkom građevinarstva Aleksandrom Sofronijević, direktorom Koridora Srbija Aleksandrom Antićem, direktorom Puteva Srbije Zoranom Drobnjakom, a sa njima su i gradonačelnik Požarevca Saša Pavlović, predsednik opštine Veliko Gradište Dragan Milić, predsednik opštine Golubac Nebojša Mijović i predsednik opštine Kladovo Saša Nikolić.
Oni obilaze radove na mostu kolokvijalno nazvanom "Preko Jaruge" koji se nalazi na 65. kilometru, a koji se sastoji od dva paralelna mosta dužine 138 metara.
Zbog konfiguracije terena, stubovi mosta su promenljive visine, od 11 do 21 metra, fundirani na šipovima dužine 18 metara.
Šatori ispred doma Narodne skupštine, u kojima su od marta bili građani i studenti koji se protive blokadama uklonjeni su, a na tom mestu se postavljaju montažni objekti za Božićno selo koje će narednih dana biti otvoreno za sve građane.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin prisustvovao je otvaranju toplane Majevica i tom prilikom rekao da ta toplana za početak greje 7.000 domova kao i da je jedno od najsavremenijih postrojenja u Evropi.
Osiječka policija uskratila je boravak petorici srpskih državljana, članovima orkestra koji su na Badnji dan po Gregorijanskom kalendaru zatečeni na jednom od osiječkih trgova da uveseljavaju građane.
Radovi u konstruktivnom smislu su završeni, a u toku su radovi na izradi ivičnjaka, pešačkih staza i hidroizolaciji.
Vučić je u nedelju rekao da će cela brza saobraćajnica Požarevac - Veliko Gradište - Golubac biti završena sledeće godine.
On je u novembru, tokom posete Negotinu, istakao da će se nakon završetka te brze saobraćajnice odmah krenuti u pregovore da se nastave radovi od Golupca do Brze Palanke.
"Jer kad uradimo do Brze Palanke, a onda ćemo da uradimo i put Negotin - Brza Palanka, vidite da mostove radimo, onda vam je od Negotina do Beograda, za manje od dva sata, normalne, pristojne, rekao bih čak i lagane vožnje", naveo je Vučić.
U februaru ove godine otvorena je deonica Dunavskog koridora od skretanja sa auto-puta prema Nišu do Požarevca i od Velikog Gradišta prema Golupcu.
Tada je pušten u saobraćaj 21 kilometar na prvoj deonici od mosta preko reke Jezava, na drugom kilometru od naplatne stanice "Požarevac" do kraja Obilaznice oko Požarevca, kao i 10,85 kilometara na trećoj deonici - od početka Obilaznice oko Velikog Gradišta do mesta Ponikve, što je ukupno 31,85 kilometara brze saobraćajnice.
U toku su radovi na izgradnji preostalog dela trase od oko 36 kilometara.
Brza saobraćajnica je projektovana za brzinu od 100 kilometara na sat.
Ukupna dužina brze saobraćajnice je 67,94 kilometra, u okviru koje se grade 62 objekta, od kojih su 43 završena, šest petlji (četiri završene, jedna postojeća u rekonstrukciji i jedna u izgradnji) i 16 kružnih raskrsnica, od kojih je 12 završeno.
Izgradnjom Dunavskog koridora povezuju se Požarevac, Veliko Gradište i Golubac sa Beogradom čime će se skrariti vreme putovanja od Beograda do Golupca na sat i 20 munuta, a od Beograda do Požarevca za 50 do 55 minuta.
Gradnja brze saobraćajnice je počela u novembru 2021. godine, a radovi su vredni 337 miliona evra.
Izvođač radova je kineska kompanija "Šandong", a podizvođači su firme iz Srbije.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su T. K. (44) zbog postojanja osnova sumnje da je 27. decembra u jednoj zgradi na Novom Beogradu pokušao da liši života ženu (67) i tom prilikom joj oteo tašnu.
Gotovo svako se barem jednom zapitao da li su ostaci od jučerašnjeg ručka još sigurni za jelo ili je vreme da završe u kanti za smeće. Odgovor zapravo zavisi od vrste jela i načina čuvanja.
Google je krajem godine započeo postepeno uvođenje nove opcije koja korisnicima po prvi put omogućava da promene svoju primarnu Gmail adresu elektronske pošte, što predstavlja veliku promenu u načinu na koji uopšte funkcionišu Google nalozi.
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nove fotografije na kojima se vidi muškarac bez brade i kose, a koji je u subotu, kako se sumnja, opljačkao i napao nožem ženu s detetom u haustoru na Novom Beogradu.
Er Srbija je ostvarila istorijski uspeh, oborivši rekord koji je 1987. postavio nekadašnji JAT sa 4.531.000 prevezenih putnika, čime je još jednom potvrdila poziciju najbrže rastuće avio-kompanije u regionu, saopšteno je iz te kompanije.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija pod najtežim pritiskom i da su teški razgovori o rešavanju pitanja Naftne industrije Srbije i poručio da će 15. januara biti presek, kada će država uraditi svoj posao.
Za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, nazvanom "Svoj na svome", do subote, 27. decembra u 19 časova stigle su 451.404 prijave, objavio je Republički geodetski zavod (RGZ).
Srbija je energetski zavisna zemlja. I ono što imamo za proizvodnju struje, nije baš u najboljem stanju. Reke su sve praznije, a uglja je sve manje i sve je lošijeg kvaliteta. Zbog zdravlja nacije trebalo bi da ga se odreknemo. Šta bi moglo da bude rešenje?
Preuzimanje ruskog udela Naftne industrije Srbije (NIS) od strane MOL ne bi bilo u ekonomskom, već političkom interesu, izjavio je stručnjak za energetiku Miodrag Kapor za Newsmax Balkans.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa ambasadorom Ruske Federacije Aleksandrom Bocan-Harčenkom, sa kojim je, kako je naveo, imao sadržajan razgovor, sa fokusom na energetsku bezbednost Srbije.
Uredba o ograničenju marži doneta je sa ciljem da se zaustavi rast cena i olakša svakodnevna kupovina građanima. Zvanični podaci govore o stabilizaciji, ali utisci potrošača su i dalje podeljeni. Da li su mere države zaista donele niže cene na rafovima i kako to izgleda u praksi?
Komentari (0)