Šteta i do 60 miliona evra dnevno: EU najavljuje specijalne vize za vozače, u petak objavljuje novu strategiju
Rukovodilac Centra za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije Aleksandar Radovanović izjavio je da će Evropska komisija u četvrtak objaviti radnu verziju nove vizne strategije EU koja treba da predvidi sistemsko rešenja za profesionalne vozače iz zemalja van Šengena u vidu specijalnih viza.
"Najavljeno je da će nova strategija za vizne režime Evropske unije biti objavljena u četvrtak. Predviđaće verovatno da profesionalni vozači budu u kategoriji koja će dobiti možda neku specijalnu vizu", rekao je Radovanović za Tanjug.
Dodao je da se u petak samo objavljuje dokument i napomenuo da predstoji dugoročna procedura za usvajanje i da to nije nešto što rešava sadašnju situaciju, pošto bi strategija mogla da zaživi tek za oko pola godine.
Radovanović je podsetio da je osnovni zahtev prevoznika da im se omogući da rade svoj posao, kao i da se tretiraju kao profesionalni vozači, a ne kao migranti.
Prevoznici iz Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine najavili su da će u ponedeljak, u 12 časova započeti protest zbog neadekvatne reakcije Evropske komisije i zemalja Šengena po pitanju tretmana profesionalnih vozača i ograničavanja njihovog boravka na teritoriji Šengena.
Prevoznici zemalja Zapadnog Balkana započeli su blokade drumskog transporta na teretnim prelazima sa zemljama Šengena. Predrag Đurović iz MDT sistem govorio je o tome dokle će protest trajati, dok je predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković naveo koliko ove blokade štete privredi.
Potpuna blokada teretnog saobraćaja čeka Crnu Goru od ponedeljka. Udruženje prevoznika tereta organizovaće proteste na devet graničnih prelaza, među kojima su i prelazi sa Srbijom.
"Osnovno je da se odnose prema njima kao profesionalcima, a ne kao prema turistima. Nije Exit Entry Sistem (EES) ovde suštinski problem. Suštinski problem je šengensko pravilo da 90 dana u 180 dana naši vozači mogu da borave u zoni Šengena, što znači da jedan naš vozač može da radi pola godine i da pola godine posle toga bude plaćen, a da ne radi, što ne odgovara ekonomskom načinu razmišljanja", rekao je Radovanović za Tanjug.
Poručio je da su sada potrebna hitna rešenja kao što smo imali, na primer, za vreme epidemije korona virusa, kad su uspostavljeni zeleni koridori.
"Na tom tragu su Privredna komora Srbije i predsednik PKS inicirali sastanak sa Martom Kos na kome bi predsednici svih komora iz regiona, a i predsednici svih transportnih asocijacija učestvovali i na neki način pokušali da dođu do nekog privremenog rešenja dok se ovaj vizni režim ne uspostavi", rekao je Radovanović.
"Moramo hitno da delujemo"
Dodao da se taj sastanak očekuje naredne nedelje.
"Moramo da hitno delujemo svi. Kad kažem svi, mislim i na EU, koja treba da bude agilnija. Pošto smo videli sad i shvatili smo koliki je ovaj problem, ovo što se dešava danas na granicama, svakako će se desiti onog trenutka, kada svi vozači naši budu istrošili ovih 90 dana u 180 i to će stvarno dovesti do ozbiljnih poremećaja u lancu snabdevanja", rekao je Radovanović.
Dodao je da je PKS predlagala da se za sada vozači izuzmu iz EES evidentiranja, da im se omogući povećan broj dana boravka u tih 180 dana.
Foto: Newsmax Balkans/Tijana Perović
"Razmatrala se i mogućnost da im se dodele neke specijalne vize i neka specijalna odobrenja ili specijalne dozvole, koje bi im omogućile da nesmetano rade svoj posao", rekao je Radovanović.
Šteta oko 60 miliona evra dnevno
Na pitanje kolika je šteta zbog novonastale situacije, Radovanović je odgovorio da šteta koja nastaje nerealizacijom izvoznih poslova iznosi oko 60 miliona evra na dnevnom nivou, kada je u pitanju Srbija, a kada je u pitanju region, oko 100 miliona evra.
"Tu nisu uključene i štete koje ima i transportni sektor zbog neobavljanja svoje delatnosti, penali koji su precizirani u poslovnim ugovorima između kompanija. 'Just in time' princip je potpuno doveden u pitanje i tu je najviše ugrožena autoindustrija, koja najvećim delom i postoji po tom principu. Ugrožena je takođe metaloprerađivačka industrija, hemijska industrija, gumarska, a i poljoprivredna sa žitaricama", rekao je Radovanović.
Foto: Envato
Naveo je da se nada da će Evropska komisija imati snage da reši ovo pitanje.
"Mi smo ipak zemlje koje smo u procesu pristupanja EU 25 godina. Podsetiću vas da smo mi na tom putu. Druga stvar, sve granice regiona su granice sa EU, nemamo spoljne granice. Tako da nadam se da će ovaj region dobiti nešto bolji tretman nego treće zemlje", rekao je i Radovanović i dodao da bi region trebalo da se gleda kao region koji pristupa EU.
Prevoznici iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije već treći dan blokiraju teretni saobraćaj na prelazima sa zemljama Šengena.
Prevoznici iz Srbije blokiraju teretne prelaze Batrovci, Šid, Neštin, Bačka Palanka, Bogojevo, Bezdan, Bački Breg, Kelebija, Horgoš, Srpska Crnja, Vatin, Đerdap, Gradina, Preševo, Kaluđerovo, Vrška Čuka, Strezimirovci, Končulj, Brnjak, Jarinje i Merdare, kao i alternativne prelaze sa Bugarskom Mokranje i Ribarci.
Blokade su počele u ponedeljak, 26. januara u podne.
Njihov glavni zahtev je da se pronađe rešenje za duži boravak vozača u Šengen zoni, odnosno da se ne evidentiraju dani boravka ili da im se izdaju posebne vrste viza koje ne bi bile ograničene brojem dana.
Prevoznici se protive, kako su ranije saopštili, i novom sistemu za ulazak i izlazak iz Evropske unije, koji prema njihovim navodima, ograničava boravak vozača na području Šengena kao i zbog neodgovarajuće reakcije evropskih institucija.
Kako prekinuti crnu statistiku motociklista? Koje greške najčešće dovode do nesreća i kako ih izbeći? Da li smo kao društvo spremni za novu sezonu dvotočkaša i šta može da spreči nove tragedije na putevima. Za emisiju „Tražim reč“ govore, stručnjak za bezbednost saobraćaja Vladimir Jevtić i instruktor vožnje Srđan Mančić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je kultura način postojanja jednog naroda i njegovo lice pred svetom? Da li je kultura najdublji izraz duhovne vertikale svake etničke skupine? Zašto kultura nije statična tradicija, već dinamičan proces u kome se prošlost i budućnost neprestano prožimaju u sadašnjosti - odgovore tražimo od književnog istoričara i pisca Petra Pijanovića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Ustavni sud tzv. Kosova poništio ukaz o raspuštanju skupštine – kome odgovara institucionalna kriza u Prištini? Advokatska komora Srbije dobila novo rukovodstvo - kako će izbor uticati na pravosuđe? Gosti emisije biće advokati Aleksandar Cvejić i Nemanja Todorović. Analiziraćemo istoriju odnosa Amerike i Irana. Gost emisije biće Daniel Šunter autor emisije "Signal".
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Američki preduzetnik Ilon Mask je drugu godinu zaredom na vrhu liste najbogatijih ljudi na svetu sa imovinom čija se neto vrednost procenjuje na 839 milijardi dolara, što je skoro dva i po puta više od prošlogodišnje 342 milijarde, objavio je Forbs.
Pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić smatra da je administracija Evropske unije tvrdoglava što se tiče sistema ulaska i izlaska na granicama EU, iako je moguće napraviti izuzetak.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Komentari (0)