(FOTO) Vučić: Srbija bi prva u Evropi ove godine mogla da počne proizvodnju humanoidnih robota
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je u Kineskom kulturnom centru, gde je prisustvovao prezentaciji robota kompanije AGIBOT Innovation, da bi Srbija ove godine mogla da počne kao prva zemlja u Evropi da proizvodi takve robote i da je plan da se između 2026. i 2030. napravi ukupno 50 fabrika.
Izvor: Tanjug
02.02.2026. 11:16 >> 12:23
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
"Mi ove godine i u narednim mesecima možemo da krenemo jednu od najvećih investicija ikada u Srbiji i možemo da budemo prva zemlja u Evropi koja će da proizvodi ovakve robote", rekao je Vučić novinarima.
Istakao je da je reč o primenjenoj veštačkoj inteligenciji i objasnio da tu nisu u pitanju samo softveri, već i hardver.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
"Neko mora da pravi i ove robote, mašine, zglobove i ostala čuda i to bi moglo sve da se pravi u Srbiji. Dakle, to su tri stvari. Fabrika robota, drugo da bude, naravno, uz data centar da imamo i data fabrike. Zašto? Zato što ovi roboti moraju da imaju po 100 miliona časova učenja za ono što rade. Oni su u stanju da vam prave čaj, prave kafu, peglaju stvari u kući, peru veš i sve drugo. I sve ćemo to pokušati mi ovde da proizvedemo i da budemo prvi u Evropi i da to sve bude čak ove godine", rekao je Vučić.
"Plan da u industriji primene AI do 2030.godine zaposlimo 8.000 ljudi"
Vučić je izjavio da je plan da Srbija u industriji primene veštačke inteligencije do 2030. godine ima 8.000 zaposlenih.
"Mi ćemo u toj industriji, ako bude sve u redu, do 2030. godine, zaposliti 8.000 ljudi. Počećemo sa 500, a na kraju će ih biti 8.000. Uz fabrike robota imaćemo i takozvane data fabrike, gde humanoidni roboti moraju da uče od ljudi i da pamte baš kao čovek", rekao je Vučić.
Naveo je da je ta kineska kompanija pre nekoliko dana imala promociju robota u Milanu i da su prodali sve što su ponudili.
"U budućnosti će to da prodaju sa onim 'made in Serbia'", rekao je Vučić.
Dodao je da će fabrika Mint u Loznici praviti hardverski deo, odnosno zglobove za robote.
"Videli ste kako te mašine, kako ti roboti čudesno rade. A mi moramo za sve ovo drugo da se postaramo i onda će AGIBOT da dođe da uloži ogroman novac. I sve što pravimo išlo bi iz Srbije i bili bismo tehnološki jedna od najuspešnijih zemalja u Evropi", rekao je Vučić.
Naveo je da je Srbija svrstana među 39 svetskih ekonomija spremnih za primenu veštačke inteligencije, ali da nema dovoljno struje.
Predsednika Srbije dočekao robot Luka
Vučića je dočekao i pozdravio humanoidni robot Luka koji je na engleskom jeziku poželeo dobrodošlicu predsedniku i rekao da je Srbija prepoznata kao važan most za inovacije i industrijski rast u Evropi.
"Dobro jutro gospodine predsedniče, ja sam Luka. Srdačno Vam želim toplu dobrodošlicu. Veliko je zadovoljstvo što ste danas ovde. U međunarodnoj zajednici uživate visok ugled zahvaljujući pragmatičnom liderstvu i doslednoj posvećenosti ekonomskom razvoju i međunarodnoj saradnji", rekao je robot.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Robot Luka je istakao da je inspirativno dočekati lidera koji podjednako ceni napredak i ljude.
"Srbija je prepoznata kao važan most za inovacije i industrijski rast u Evropi. Velika mi je čast da Vas danas pozdravim i poželim toplu dobrodošlicu", poručio je humanoidni robot.
"Modeli sposobni da dižu terete do 100 kilograma"
Predstavnici kompanija predstavili su Vučiću i sposobnosti ostalih robota, a prezentaciji su prisustvovali i kineski ambasador u Srbiji Li Ming i ministar nauke tehnološkog razvoja i inovacija Bela Balint.
Pokretljivost su demonstrirali roboti sa figurom psa koji su se okretali i izvodili salto unazad.
Predstavnici kompanije rekli su da su ovo najmanji roboti koje proizvode i dodali da su veći modeli sposobni da dižu terete do 100 kilograma.
Humanoidni robot Luka nedavno je postavio Ginisov rekord hodavši oko 107 kilometara, što je najduža distanca koju je čovekoliki robot prešao, rečeno je tokom prezentacije.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Pokazujući okretnost, taj robot se ležeći na podu na leđima, zarotirao bočno i ustao veštim skokom.
Roboti sa oznakom Lumi onda su demonstrirali tradicionalni kineski ples uz lagane i precizne pokrete nogama i rukama, a zatim su, odeveni u tradicionalne kineske nošnje, izveli i modernu igru.
Predstavnici kompanije istakli su da ovi roboti testirani u više fabrika, kao i da roboti mogu da obavljaju više radnji, posebno u industriji.
Naveli su da je potreba za njima neverovatna, i da su do sada proizveli 5.000 robota godišnje, što predstavlja između 30 i 40 odsto ukupne proizvodnje na tržištu.
Kompanija AGIBOT fokusirana na spoj AI i robotike
Nakon prezentacije, Vučić je održao sastanak sa predstavnicima Minth grupe i AGIBOT innovation.
AGIBOT Innovation je kineska tehnološka kompanija specijalizovana za razvoj i proizvodnju humanoidnih robota i veštačke inteligencije. Sedište joj je u Šangaju u Kini, a osnovana je februara 2023. godine.
AGIBOT je osnovao timom iskusnih stručnjaka iz industrije, uključujući glavne rukovodioce globalnih tehnoloških lidera i vrhunske naučnike u oblasti veštačke inteligencije, objedinjujući duboko tehničko znanje, sveobuhvatno iskustvo u menadžmentu i opsežne industrijske resurse, navodi se na sajtu ove kompanije.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Kompanija je u januaru 2025. godine ušla u istoriju masovnom proizvodnjom svojih 1.000 robota opšte namene, postavljajući novu prekretnicu u industriji.
AGIBOT je fokusiran na integraciju veštačke inteligencije i robotike, sa ciljem da stvori - opšte namenske humanoidne robote odnosno robote koji nisu namenjeni samo jednom zadatku, nego mogu da se koriste u različitim scenarijima, ekosistem robota sa AI sposobnostima, koji mogu da uče i adaptiraju se u realnom svetu i za masovnu proizvodnju i komercijalnu upotrebu humanoidnih robota, što je retko u industriji.
Kompanija Minth zapošljava više od 3.000 ljudi u Srbiji
Kompanija Minth Auto Parts osnovana je 1992. godine, kao mala fabrika u mestu Ksiaogang koje se nalazi na periferiji pokrajine Ningba.
Kompanija je 1997. godine spojila svoje različite ogranke u jednu grupu, a Minth Group Limited je ušla u novu oblast proizvodnje spoljašnjih auto delova za putnička vozila u Kini.
Kompanija Minth Automotive Europe (MAE) osnovana je 2018. u Loznici kao deo kineske Minth grupe.
Američko Ministarstvo pravde objavilo je nove fajlove Džefrija Epstina sa milionima dokumenata, mejlova i fotografija. Pominju se poznata imena iz politike i biznisa, uključujući Ilona Maska i Donalda Trampa, dok istrage i analiza tokova novca i dalje traju.
U Srbiji raste broj kupaca-proizvođača struje, takozvanih prozjumera. Prema podacima Elektrodistribucije Srbije sada ih je više od 6.200, a proizvode oko 128 megavata.
"Dolar nije valuta za štednju, već za investitore spremne na rizik", poručuje dekan Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić, savetujući građanima da štednju pre svega rasporede između evra i dinara, uz oslonac na stabilnost domaće valute.
Kompanija zapošljava više od 3.000 ljudi u Srbiji, sa fokusom na proizvodnju delova za električna vozila i značajnim investicijama u Loznici i Šapcu, navodi se na sajtu kompanije.
U poganima kompanije proizvode se aluminijumska kućišta za baterije električnih automobila, lajsne za karoseriju i prateći delovi. Kompanija planira i proširenje kapaciteta, uključujući izgradnju novih pogona i proizvodnih linija.
Snabdeva više od 70 svetskih automobilskih brendova.
Zašto su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti? Kako da prepoznamo razliku između umora i ozbiljnog upozorenja organizma? Koliko je opasno kada ignorišemo pritisak, ubrzan rad srca ili bol u grudima? Za emisiju „Tražim reč“ govore, kardiolog prof. dr Petar Otašević, dr Danijela Jeftić lekar Hitne pomoći Beograd i nutricionista Jasna Vujičić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li se globalni rat za uticaj i resurse ponovo seli u svemir? Zašto se na američku misiju Artemis 2 čekalo 50 godina i šta su u međuvremenu radili Rusi i Kinezi? Kada se očekuju prve lunarne baze i da li iz njih kreće put čoveka ka Marsu i drugim planetama? Odgovore tražimo od fizičara Slobodana Bubnjevića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Sremskoj Mitrovici zaplenili su sedam kilograma i 568 grama biljne materije za koju se sumnja da je marihuana i 19,6 grama materije za koju se sumnja da je kokain.
Putevi Srbije ponovo skreće pažnju javnosti na zlonamerne SMS poruke koje i dalje stižu građanima radi navodnog prekoračenja brzine, nenaplaćene putarine ili drugog saobraćajnog prekršaja.
Direktor Vojnobezbednosne agencije (VBA) Đuro Jovanić rekao je, govoreći o eksplozivu koji je pronađen na teritoriji opštine Kanjiža, da je lice iz grupe migranata pokušalo da izvrši diverziju na gasnoj infarstrukturi.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa rukovodiocima podgrupa MEER o prvoj fazi nuklearnog programa i istakla da bi Srbija do 2032. mogla biti spremna za izgradnju nuklearne elektrane.
Evropska tržišta se vraćaju sa četvorodnevne pauze zbog proslave Uskrsa po Gregorijanskom kalendaru, indeksi su uglavom u minusu, a nafta Brent je poskupela na više od 111 dolara po barelu jer ističe ultimatum koji je američki predsednik Donald Tramp dao Iranu da ponovo otvori Ormuski moreuz.
Predsednik Srbije je najavio da bi, ako se globalna situacija pogorša, zemlja mogla ograničiti izvoz hrane. To, kako je naglasio, neće biti problem za domaće poljoprivrednike, jer će im država nadoknaditi troškove. Ipak, postoji bojazan da bi ovakve mere mogle uticati na rast cena.
U Srbiji je tokom 2025. godine podneto ukupno 162.746 zahteva za građevinske dozvole, što je za šest odsto više nego prethodne godine, a otprilike za toliko je porasla i vrednost projekata, što ukazuje na nastavak rasta investicione aktivnosti, objavio je NALED u svom biltenu.
Rok za podnošenje poreskih prijava za prvi kvartal za frilensere u Srbiji traje do 30. aprila, saopštila je Poreska uprava. Obuhvata fizička lica koja ostvaruju prihode po osnovu ugovorene naknade za rad i autorskih i srodnih prava, uz samooporezivanje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ima izuzetno vredne i sposobne radnike, ali da ih nema dovoljno, zbog čega veliki broj stranih radnika učestvuje na izvođenju radova na objektima za međunarodnu izložbu Ekspo 2027. u Surčinu.
Sukob u Iranu i energetska kriza na globalnom nivou utiču na cenu goriva, a ona na cene brojnih drugoih proizvoda, pa situacija po pitanju inflacije više nije stabilna ni u Evropskoj Uniji. Međunarodni finansijski eksperti za sada ne pokazuju zabrinutost, ali pomno prate situaciju.
Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić rekao je da su u ovom trenutku stovarišta peleta snabdevena, fabrike rade, za razliku od decembra i januara, sada nema ograničenja kupovine peleta na džak. Istakao je i da su cene sada niže za 20 odsto nego u piku sezone.
Paradoks ili ne, tek, Iran je izgleda trenutno jedini dobitnik rata na Bliskom istoku. Sve države regiona beleže značajan pad izvoza nafte i prihoda, Iran izvozi istu količinu, ali po znatno višim cenama i zarađuje više nego pre rata. Otkud ta otpornost Irana?
Komentari (0)