Da li svetu preti glad zbog rata sa Iranom: Poljoprivrednici se pripremaju na nestašice resursa
Zbog sukoba sa Iranom porasli su troškovi energije i veštačkog đubriva. To izaziva zabrinutost zbog mogućeg rasta cena hrane. Poljoprivrednici se pripremaju na nestašice resursa koje bi mogle da smanje i prinose.
Izvor: Deutsche Welle
12.03.2026. 18:56
Foto: Envato
Svet je očekivano fokusiran na tankere sa naftom i tečnim prirodnim gasom (LNG) koji zbog rata u Iranu ne saobraćaju u Ormuskom moreuzu. Taj uski prolaz između Irana i Omana zaslužan je za oko petinu globalnog izvoza sirove nafte i LNG iz Zaliva u ostatak sveta.
Međutim, još je osetljiviji teret đubrivo koje pomaže da se nahrani svet, kao i uvoz hrane od kojeg zavise zalivske države poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Kuvajta, Omana, Bahreina i Saudijske Arabije.
Motori sa unutrašnjim sagorevanjem čine 58 odsto prodaje novih vozila u Srbiji, hibridi oko 38 odsto, dok je udeo električnih porastao sa 1,7 procenata u 2024. na 2,1 u 2025. godini, pokazujući postepen napredak elektrifikacije, saopštila je Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova.
Sećanje na žrtve požara u diskoteci "Puls" u Kočanima obeleženo je komemorativnom sednicom u Skupštini Severne Makedonije. U tragedijin koja se desila 16. marta 2025. poginule su 63 mlade osobe, a više od 200 je povređeno. Poručeno je da bol i dalje traje, ali i da porodice žrtava očekuju pravdu.
Zemlje Zaliva čine 20 odsto globalne trgovine ključnim đubrivima poput amonijaka, fosfata i sumpora, pokazuju podaci kompanije Signal Group, prenosi DW.
Gotovo polovina svetske trgovine ureom, najčešće korišćenim azotnim đubrivom, dolazi upravo iz regiona Zaliva, pri čemu samo Katar obezbeđuje desetinu globalne snabdevenosti, prema navodima agencije Bloomberg Intelligence.
Foto: Tanjug/AP/UK Ministry of Defence
Kada je QatarEnergy prošle nedelje zaustavio proizvodnju nakon iranskih napada na Ras Lafan, najveće svetsko čvorište LNG-a i đubriva, stotine hiljada tona ključnih hranljivih sastojaka i prekursora za đubriva odjednom su bile blokirane.
Prateći efekti rata sa Iranom predstavljaju treći veliki rizik za globalnu bezbednost hrane u poslednjih šest godina, nakon pandemije kovida 19 i zaplene poljoprivrednog zemljišta i luka koje su korišćene za izvoz ukrajinskog žita od strane Moskve na početku rata u Ukrajini 2022.
Od početka ovog poslednjeg sukoba, cene đubriva porasle su za 10 do 30 odsto, iako su i dalje oko 40 procenata niže nego u nedeljama nakon što su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu.
Nestašice đubriva mogle bi da utiču na prinose
Prema UNCTAD, oko 1,33 miliona tona đubriva izvozi se kroz Ormuski moreuz svakog meseca. To znači da bi tridesetodnevna blokada moreuza mogla izazvati nestašice i rizike za prinose kultura zavisnih od azota, poput kukuruza, pšenice i pirinča.
"Više cene uticaće na izbor useva. Poljoprivrednici bi mogli da odaberu kulture koje zahtevaju manje đubriva", kaže za DW Džozef Glauber iz vašingtonskog Instituta za međunarodno istraživanje prehrambene politike (IFPRI).
On dodaje da bi poljoprivrednici, posebno u siromašnijim zemljama, mogli jednostavno da smanje ukupnu upotrebu đubriva, što bi naštetilo prinosima.
Uprkos tvrdnji američkog predsednika Donalda Trampa da je rat "gotovo završen", Velika Britanija u sredu je objavila da je Iran pucao na tri broda u moreuzu, što pokazuje da Teheran i dalje želi da drži taj prolaz (gotovo) zatvorenim.
Što Ormuski moreuz duže ostane zatvoren za komercijalnu plovidbu, to će se više globalni lanci snabdevanja đubrivima poremetiti, upozoravaju analitičari.
Holandska banka ING navela je da bi dugotrajan prekid "značajno smanjio dostupnost đubriva" u regionima koji najviše zavise od uvoza, poput Brazila, Indije, Južne Azije i delova EU.
Drugi veliki proizvođači đubriva, Rusija, Kina, SAD i Maroko, imaju ograničene kapacitete za brzu nadoknadu manjka. Kina je uvela ograničenja na izvoz fosfatnih i azotnih đubriva, ali bi sada mogla biti pod pritiskom da ih ublaži.
"Azot može da se proizvodi gde god postoji prirodni gas ili ugalj", ukazuje Glauber, navodeći da visoka cena prirodnog gasa pravi problem, jer bi povećanje proizvodnje bilo neekonomično“.
Rastuće cene nafte utiču na cenu hrane
Osim đubriva, nafta direktno oblikuje troškove hrane, ona pokreće poljoprivredne mašine, kamione, preradu i hlađenje. Svaka faza proizvodnje hrane sada je izložena rastu cena energije.
Dok Brent opet skače na preko 100 dolara, efekat se oseća i na benzinskim pumpama. Na američkoj zapadnoj obali dizel je skočio na 4,69 dolara po galonu, dok u Nemačkoj prelazi 2,10 evra po litru.
Foto: AP/Fernando Llano
Azijske ekonomije, Kina, Japan i Južna Koreja, takođe beleže snažne skokove cena goriva. Indija je zamrzla cene dizela i benzina, štiteći potrošače i komercijalni transportni sektor.
Šefica MMF Kristalina Georgijeva upozorila je u intervjuu za Blumberg da bi rast cena energije od 10 procenata tokom iduće godine povećao globalnu inflaciju za 0,4 odsto i smanjio globalni rast za 0,2 odsto.
"Energija posredno čini oko 50 odsto troška hrane", kaže Glauber.
On dodaje da nakon što su zemlje 2023/24. iskusile visoku inflaciju hrane, cene nisu pale, samo je stopa rasta usporila.
Najsiromašnije i najzavisnije zemlje pretrpeće najveći udar
Ljudski "trošak" rata tako će najviše podneti najsiromašnije i uvozu najizloženije države.
Indija je posebno izložena, jer uvozi do dve trećine azotnih đubriva iz Zaliva. Nestašice bi ugrozile monsunsku sezonu sadnje i povećale troškove za osnovne useve kojima se hrani 1,45 milijardi ljudi.
Brazil, jedan od najvećih svetskih izvoznika hrane, zavisi od uvoza iz Zaliva za oko 40 odsto svojih potreba za azotom. Bilo kakav trajniji prekid ugrozio bi prinose soje i kukuruza.
Foto: Envato
Subsaharska Afrika suočava se s najvećim rizikom. Mnoge zemlje već koriste premalo đubriva za dobre prinose, pa bi i mali porast cena mogao da prisili poljoprivrednike da dodatno smanje upotrebu, što bi podstaklo rast gladi.
U Iranu je, prema navodima Blumberga, inflacija bila iznad 40 odsto i pre početka aktuelnog sukoba, a poremećaji u uvozu, energiji i logistici dodatno će podići cene hrane, što teško pogađa milione ljudi.
Zalivske države, koje uvoze 80 do 90 odsto hrane, takođe su izuzetno zavisne od Ormuskog moreuza. Dugotrajnija blokada mogla bi da isprazni strateške rezerve u roku od nekoliko meseci, primoravajući ih na racionalizaciju ili pronalaženje alternativnih (skupljih) distributivnih pravaca.
Da li je danas lako nasmejati ljude ili je to veština koja pored talenta zahteva i mnogo hrabrosti? Koliko se humor promenio i gde je danas granica između duhovitog i neukusnog? Ako je smeh lek, zašto ga danas sve ređe koristimo? Za emisiju „Tražim reč“ govore, stend-ap komičari Nenad Šilja Stefanovski i Nikola Silić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Da li smo zaista povezani ili samo umreženi? Zašto mladi, uprkos stalnoj komunikaciji, sve češće osećaju prazninu? Da li rad od kuće dodatno udaljava jedne od drugih? Odgovore o usamljenosti, poverenju i odnosima u savremenom društvu tražimo od psihološkinje Snežane Anđelić.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Amerika razmatra povlačenje SAD iz NATO – da li je kraj NATO saveza? Koje su granice autonomije univerziteta? Da li su poslednja dešavanja uvod u novu društvenu krizu? Gosti emisije biće profesori Vladimir Jakovljević I Vladimir Obradović Šta podrazumeva nacrt izmena zakona o presađivanju organa i zašto se pacijenti i donori protive predloženim izmenama?
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Ekonomista Jovo Drobnjak ocenio je da je nerealno očekivati da se sukobi na Bliskom istoku završe brzo i dodao da je jedino moguće da situacija pređe u zamrznuti konflikt, te da će posle toga uslediti i velike ekonomske krize i nestašice svega.
Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je da indeks cena stanova za Srbiju u četvrtom tromesečju 2025. godine iznosi 190,43 što predstavlja rast cena stanova od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Expo 2027 je naša najveća prilika za rast, a na ovoj izložbi ćemo predstaviti Srbiju na pravi način, izjavio je potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali u intervjuu za španski list El Mundo.
Cena nafte je pala na manje od 100 dolara po barelu, a evropski indeksi beleže snažan rast nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio da bi američka vojska mogla da završi svoje vojne akcije u Iranu u roku od dve do tri nedelje.
Sukob na Bliskom istoku utiče na poremećaje u lancima snabdevanja širom sveta. Kašnjenja u transportu, rast troškova logistike i nestabilne cene energenata odražavaju se i na Srbiju. Od pandemije, preko ratova i geopolitičkih tenzija, globalni lanci snabdevanja suočavaju se sa čestim poremećajima.
Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZZ) objavila je 11 javnih poziva u okviru kompleksnog sistema podrške, zahvaljujući kojima bi posao trebalo da pronađe oko 15.000 nezaposlenih lica.
Nacionalna avio kompanija Er Srbija saopštila je da je tokom prošle godine prevezla 4,57 miliona putnika, a da su ukupni prihodi kompanije iznosili 719,5 miliona evra.
Komentari (0)