Da li svetu preti glad zbog rata sa Iranom: Poljoprivrednici se pripremaju na nestašice resursa
Foto: Envato
Zbog sukoba sa Iranom porasli su troškovi energije i veštačkog đubriva. To izaziva zabrinutost zbog mogućeg rasta cena hrane. Poljoprivrednici se pripremaju na nestašice resursa koje bi mogle da smanje i prinose.
Izvor: Deutsche Welle
12.03.2026. 18:56
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Svet je očekivano fokusiran na tankere sa naftom i tečnim prirodnim gasom (LNG) koji zbog rata u Iranu ne saobraćaju u Ormuskom moreuzu. Taj uski prolaz između Irana i Omana zaslužan je za oko petinu globalnog izvoza sirove nafte i LNG iz Zaliva u ostatak sveta.
Međutim, još je osetljiviji teret đubrivo koje pomaže da se nahrani svet, kao i uvoz hrane od kojeg zavise zalivske države poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Kuvajta, Omana, Bahreina i Saudijske Arabije.
Motori sa unutrašnjim sagorevanjem čine 58 odsto prodaje novih vozila u Srbiji, hibridi oko 38 odsto, dok je udeo električnih porastao sa 1,7 procenata u 2024. na 2,1 u 2025. godini, pokazujući postepen napredak elektrifikacije, saopštila je Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova.
Sećanje na žrtve požara u diskoteci "Puls" u Kočanima obeleženo je komemorativnom sednicom u Skupštini Severne Makedonije. U tragedijin koja se desila 16. marta 2025. poginule su 63 mlade osobe, a više od 200 je povređeno. Poručeno je da bol i dalje traje, ali i da porodice žrtava očekuju pravdu.
Zemlje Zaliva čine 20 odsto globalne trgovine ključnim đubrivima poput amonijaka, fosfata i sumpora, pokazuju podaci kompanije Signal Group, prenosi DW.
Gotovo polovina svetske trgovine ureom, najčešće korišćenim azotnim đubrivom, dolazi upravo iz regiona Zaliva, pri čemu samo Katar obezbeđuje desetinu globalne snabdevenosti, prema navodima agencije Bloomberg Intelligence.
Foto: Tanjug/AP/UK Ministry of Defence
Kada je QatarEnergy prošle nedelje zaustavio proizvodnju nakon iranskih napada na Ras Lafan, najveće svetsko čvorište LNG-a i đubriva, stotine hiljada tona ključnih hranljivih sastojaka i prekursora za đubriva odjednom su bile blokirane.
Prateći efekti rata sa Iranom predstavljaju treći veliki rizik za globalnu bezbednost hrane u poslednjih šest godina, nakon pandemije kovida 19 i zaplene poljoprivrednog zemljišta i luka koje su korišćene za izvoz ukrajinskog žita od strane Moskve na početku rata u Ukrajini 2022.
Od početka ovog poslednjeg sukoba, cene đubriva porasle su za 10 do 30 odsto, iako su i dalje oko 40 procenata niže nego u nedeljama nakon što su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu.
Nestašice đubriva mogle bi da utiču na prinose
Prema UNCTAD, oko 1,33 miliona tona đubriva izvozi se kroz Ormuski moreuz svakog meseca. To znači da bi tridesetodnevna blokada moreuza mogla izazvati nestašice i rizike za prinose kultura zavisnih od azota, poput kukuruza, pšenice i pirinča.
"Više cene uticaće na izbor useva. Poljoprivrednici bi mogli da odaberu kulture koje zahtevaju manje đubriva", kaže za DW Džozef Glauber iz vašingtonskog Instituta za međunarodno istraživanje prehrambene politike (IFPRI).
On dodaje da bi poljoprivrednici, posebno u siromašnijim zemljama, mogli jednostavno da smanje ukupnu upotrebu đubriva, što bi naštetilo prinosima.
Uprkos tvrdnji američkog predsednika Donalda Trampa da je rat "gotovo završen", Velika Britanija u sredu je objavila da je Iran pucao na tri broda u moreuzu, što pokazuje da Teheran i dalje želi da drži taj prolaz (gotovo) zatvorenim.
Što Ormuski moreuz duže ostane zatvoren za komercijalnu plovidbu, to će se više globalni lanci snabdevanja đubrivima poremetiti, upozoravaju analitičari.
Holandska banka ING navela je da bi dugotrajan prekid "značajno smanjio dostupnost đubriva" u regionima koji najviše zavise od uvoza, poput Brazila, Indije, Južne Azije i delova EU.
Drugi veliki proizvođači đubriva, Rusija, Kina, SAD i Maroko, imaju ograničene kapacitete za brzu nadoknadu manjka. Kina je uvela ograničenja na izvoz fosfatnih i azotnih đubriva, ali bi sada mogla biti pod pritiskom da ih ublaži.
"Azot može da se proizvodi gde god postoji prirodni gas ili ugalj", ukazuje Glauber, navodeći da visoka cena prirodnog gasa pravi problem, jer bi povećanje proizvodnje bilo neekonomično“.
Rastuće cene nafte utiču na cenu hrane
Osim đubriva, nafta direktno oblikuje troškove hrane, ona pokreće poljoprivredne mašine, kamione, preradu i hlađenje. Svaka faza proizvodnje hrane sada je izložena rastu cena energije.
Dok Brent opet skače na preko 100 dolara, efekat se oseća i na benzinskim pumpama. Na američkoj zapadnoj obali dizel je skočio na 4,69 dolara po galonu, dok u Nemačkoj prelazi 2,10 evra po litru.
Foto: AP/Fernando Llano
Azijske ekonomije, Kina, Japan i Južna Koreja, takođe beleže snažne skokove cena goriva. Indija je zamrzla cene dizela i benzina, štiteći potrošače i komercijalni transportni sektor.
Šefica MMF Kristalina Georgijeva upozorila je u intervjuu za Blumberg da bi rast cena energije od 10 procenata tokom iduće godine povećao globalnu inflaciju za 0,4 odsto i smanjio globalni rast za 0,2 odsto.
"Energija posredno čini oko 50 odsto troška hrane", kaže Glauber.
On dodaje da nakon što su zemlje 2023/24. iskusile visoku inflaciju hrane, cene nisu pale, samo je stopa rasta usporila.
Najsiromašnije i najzavisnije zemlje pretrpeće najveći udar
Ljudski "trošak" rata tako će najviše podneti najsiromašnije i uvozu najizloženije države.
Indija je posebno izložena, jer uvozi do dve trećine azotnih đubriva iz Zaliva. Nestašice bi ugrozile monsunsku sezonu sadnje i povećale troškove za osnovne useve kojima se hrani 1,45 milijardi ljudi.
Brazil, jedan od najvećih svetskih izvoznika hrane, zavisi od uvoza iz Zaliva za oko 40 odsto svojih potreba za azotom. Bilo kakav trajniji prekid ugrozio bi prinose soje i kukuruza.
Foto: Envato
Subsaharska Afrika suočava se s najvećim rizikom. Mnoge zemlje već koriste premalo đubriva za dobre prinose, pa bi i mali porast cena mogao da prisili poljoprivrednike da dodatno smanje upotrebu, što bi podstaklo rast gladi.
U Iranu je, prema navodima Blumberga, inflacija bila iznad 40 odsto i pre početka aktuelnog sukoba, a poremećaji u uvozu, energiji i logistici dodatno će podići cene hrane, što teško pogađa milione ljudi.
Zalivske države, koje uvoze 80 do 90 odsto hrane, takođe su izuzetno zavisne od Ormuskog moreuza. Dugotrajnija blokada mogla bi da isprazni strateške rezerve u roku od nekoliko meseci, primoravajući ih na racionalizaciju ili pronalaženje alternativnih (skupljih) distributivnih pravaca.
Nova runda pregovora Amerike i Irana – da li će doći do dogovora? Šta smo do sada videli na prolećnom zasedanju Skupštine Srbije? Oslikava li parlament stanje u društvu? Gosti jutra biće Vladimir Vuletić i Zoran Vuletić Šta donosi predlog Zakona o sprečavanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Analiziramo situaciju nakon parlamentarnih izbora u Bugarskoj. Gosti Stava dana: Marko Matić, Centar za odgovorne medije, Nikolaj Urstev, novinar iz Slovenije i Dragan Milosavljević, autor emisije Perspektiva.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Iskusni nizozemski ratni dopisnik Marcel van der Steen, s više od dve decenije rada u kriznim zonama, ponovo je u fokusu javnosti zbog svojih svedočanstava iz Libana i Sirije, gde dokumentuje posledice sukoba na civile, gost je Pulsa planete s Ikom Ferrer Gotić. U petak su cene nafte pale nakon što je Iran najavio ponovno otvaranje Hormuškog prolaza. U Evropi slabi desnica nakon političkog pada Viktora Orbana. Naši reporteri iz Vašingtona i Minhena izveštavaju.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Mladić A. Đ. (19) uhapšen je zbog sumnje da je sekirom usmrtio muškarca (48), a potom njegovo telo polio benzinom i zapalio, saopštila je Policijska uprava iz Sremske Mitrovice.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa predstavnicima konzorcijuma Behtel–Enka o napretku radova na Moravskom koridoru, kao i o projektima u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske infrastrukture.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa delegacijom Državne naftne kompanije Azerbejdžana (SOKAR) o projektu izgradnje gasne elektrane kod Niša i izrazila uverenje da će početkom maja imati usaglašene uslove ugovora za izgradnju nove elektrane.
Pronalaženje priuštivog krova nad glavom postalo je jedan od najvećih izazova širom Evrope. Prema podacima Evrostata, stanovanje odnosi petinu prosečnog prihoda domaćinstva u Evropskoj uniji.
Prodaja električnih automobila u Evropi skočila je za 51 odsto tokom prošlog meseca. Glavni pokretač ovog trenda je nagli porast cena benzina i dizela, uzrokovan ratom u Iranu, koji je naterao vozače da potraže ekonomičnije alternative.
Aktuelne ekonomske analize upozoravaju da bi 250.000 građana Velike Britanije moglo da izgubi posao do sredine 2027. godine, dok se ekonomija približava zoni potencijalne recesije pod pritiskom rasta energetskih cena i globalne neizvesnosti izazvane sukobom oko Irana.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su za 193.000 domaćinstva sa statusom energetski ugroženog kupca umanjeni računi za električnu energiju, gas ili grejanje 20 do 60 odsto tokom grejne sezone.
Republika Bocvana jedna je od 137 zemalja koje su potvrdile učešće na EXPO 2027 Beograd, koja će tokom 93 dana trajanja izložbe predstaviti svoj identitet kroz sklad tradicije, prirodnih bogatstava i savremenog razvoja.
Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić saopštio je da su prihodi te kompanije za prethodnu godinu rekordni - čak 2,3 milijarde evra, a da operativni profit iznosi 1,3 milijarde evra.
Komentari (0)