Nova pravila SEPA: Srbija ulazi u evropsku zonu plaćanja, šta to znači za građane
Od 5. maja građani i privreda mogu plaćati u evrima po istim uslovima kao u jedinstvenom evropskom području plaćanja (EU, Island, Norveška, Lihtenštajn, Švajcarska, UK), omogućavajući bezgotovinska plaćanja u evrima širom Evrope.
Nedavno su se pridružile i Crna Gora, Albanija i Severna Makedonija, gde su naknade za transfere postale čak deset puta niže.
Prošle godine u maju, Srbija je zvanično postala 41. član SEPA (Single Euro Payments Area/Jedinstveno područje plaćanja u evrima), koja omogućava da se bezgotovinska plaćanja u evrima obavljaju pod povoljnim i standardizovanim uslovima u svim državama članicama ovog platnog područja, piše na portalu europa.rs.
Ove promene značajno će olakšati i ubrzati transfere novca i smanjiti troškove transakcija iz Srbije ka inostranstvu, kao i iz inostranstva u Srbiju. To predstavlja važan korak za građane u Srbiji i stotine hiljada srpskih državljana koji borave i rade u EU.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Američke Države pobedile u ratu protiv Irana, dodavši da se Teheran složio da nikad u budućnosti ne poseduje nuklearno naoružanje.
Socijaldemokratska partija danske premijerke Mete Frederiksen i druge levičarske stranke, prema objavljenim rezultatima parlamentarnih izbora u toj zemlji, nisu uspele da osvoje dovoljan broj glasova kako bi stekle jasan mandat za formiranje vlade.
Kako Srbija ostvaruje najveći deo svoje spoljne trgovine sa Evropskom unijom, koja je njen najvažniji ekonomski partner, članstvo u SEPA biće i značajan faktor za privredu i u ukupnim ekonomskim kretanjima u Srbiji.
Šta u praksi znači ulazak Srbije u SEPA?
Kako Srbija nije članica EU, to građanima otežava brojne stvari, među kojima su i transfere novca sa tim državama. Umesto dosadašnjih nekoliko dana, koliko je transakcija često trajala, novac će se prenositi u roku od jednog radnog dana.
Za građane to znači brže i jeftinije slanje i primanje doznaka. Za kompanije, jednostavnije plaćanje dobavljačima i brže naplaćivanje od partnera širom Evrope, uz niže operativne troškove.
Foto: Envato
Ulazak u SEPA područje omogućio je bankama da se priključe SEPA platnim šemama i da izvršavaju svoje platne usluge u evrima u skladu sa jedinstvenim pravilima i standardima koji važe u okviru SEPA platnih šema. To će u praksi značiti da će se plaćanja u evrima realizovati na isti način, po istim tehničkim i poslovnim pravilima, bez obzira na to da li se transakcija izvršava unutar jedne zemlje ili između različitih zemalja članica SEPA područja.
Primena zajedničkih standarda i infrastrukture doneće veću efikasnost, brzinu i transparentnost transakcija, a Srbiji konkretno poboljšanje poslovnog ambijenta i privlačniji imidž za strane investitore.
Šta se menja, a šta ostaje isto
Priključenje SEPA području, nije samo finansijsko-tehnički korak, to je i potvrda da je Srbija uskladila svoj regulatorni okvir sa evropskim standardima u oblasti platnih usluga, i konkretan iskorak na putu evropskih integracija.
U prvoj fazi banke iz Srbije priključuju se SEPA Credit Transfer šemi, dok se SEPA Instant, koja omogućava prenos novca za svega nekoliko sekundi, non-stop, očekuje u narednim godinama.
Foto: Envato
Važno je naglasiti da se SEPA odnosi isključivo na transakcije u evrima sa inostranstvom.
Građanima i privrednim subjektima sistem ne nameće dodatne obaveze, jedino je važno koristiti ispravan IBAN broj računa primaoca.
Iako je ovaj sistem nastao u okviru inicijative Evropske unije nakon uvođenja evra, učešće u SEPA nije uslovljeno time da evro bude zvanična valuta u toj zemlji i vremenom je preraslo granice Evropske unije.
Šta je SEPA?
Jedinstveno područje plaćanja u evrima, SEPA (Single Euro Payments Area) je projekat koji je evropska bankarska industrija pokrenula uz podršku nacionalnih vlada, Evropske komisije i Evropskog sistema centralnih banaka.
Cilj je bio ukinuti razliku između domaćih i prekograničnih plaćanja u evrima.
Zahvaljujući SEPA sistemu, građani i kompanije mogu da obavljaju bezgotovinska plaćanja u evrima bilo gde unutar Evropske unije, kao i u nizu zemalja izvan njenih granica, brzo, sigurno i efikasno, kao što bi to činili unutar sopstvene zemlje.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li je u vremenu ratova, kriza i stalnih loših vesti uopšte „dozvoljeno“ biti srećan? Da li osećaj krivice prati svaki naš pokušaj da pronađemo mir i kako da se izborimo sa tim? Gde je granica između empatije i ličnog preopterećenja i možemo li sačuvati sebe, a da ne okrenemo glavu od sveta? Da li sreću tražimo na pogrešnim mestima i možemo li naučiti da živimo sa sobom u vremenu koje nas stalno uznemirava? O ovim pitanjima za emisiju „Tražim reč“ govori pisac i profesor Nenad Gugl.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Ivanjica je zavijena u crno. U nezapamćenoj tragediji preminuo je jedanaestogodišnji dečak koji je slučajno popio otrovnu tečnost korišćenu za prskanje malina.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Policija u Nišu uhapsila je inspektora za zaštitu životne sredine D. M. (59) zbog sumnje da je u Zapisnik o kontroli uneo neistinite podatke o zagađenju vazduha.
Mađarska naftna kompanija MOL Group saopštila je da je dobila odobrenje američkih vlasti za nastavak pregovora o preuzimanju većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Najskuplji benzin od 95 oktana na prostoru bivše SFRJ toči se na benzinskim pumpama u Hrvatskoj, dok je cena evrodizela najviša u Srbiji, pokazuje uporedna analiza novih cena goriva koju je uradio portal Newsmax Balkans.
Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić otvorio je baznu stanicu Telekoma u selu Valevac kod Knjaževaca i istakao da je cilj da se sva mesta u Srbiji pokriju kvalitetnim signalom mobilne mreže i internetom.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović obišla je više benzinskih pumpi između Beograda i Smederevske Palanke, poručivši da je snabdevenost na malim i velikim pumpama redovna i da se ne stvaraju redovi, saopšteno je iz tog resora.
Vlada Srbije produžila je za još 150 dana Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte kojom se propisuje način utvrđivanja najviših maloprodajnih cena za evrodizel i benzin evro premijum BMB 95.
Direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča" Slavko Dimović izjavio je da bi Srbija do 2040. godine mogla da dobije prvu nuklearnu elektranu, što bi osiguralo energetski suverenitet i čistiji vazduh.
Njujorška investiciona banka Goldman Saks očekuje da će Evropska centralna banka (ECB) u aprilu i junu podići kamatne stope za po 25 baznih poena, navodi se u saopštenju.
U jeku globalne energetske krize, Srbija smanjuje akcize kako bi ublažila rast cena goriva, dok poseta Abu Dabiju otvara prostor za partnerstvo sa ADNOK. Urednica "Biznisa" Radojka Nikolić ističe da je rešavanje statusa NIS uz OFAK ključno za stabilnost tržišta.
Komentari (0)