"Ako nema proizvodnje, onda nema ni plata. Taj BDP raste, ali zato kupovna moć pada i to sistemski već deset godina", pojasnio je.
Minimalna zarada u Srbiji od 1. januara 2025. godine iznosi oko 53.000 dinara. Ako je verovati podacima iz 2023. godine, ona stvarno jeste izjednačena sa minimalnom potrošačkom korpom koja je u junu iznosila takođe oko 53.000 dinara.
Potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je prosečna zarada u Srbiji za novembar iznosila 100.738 dinara, što je prvi put da prelazi 100.000.
Predsednik Unije poslodavaca Srbije Miloš Nenezić rekao je da će povećanje minimalca za 13,7 odsto doprineti da i ostale zarade krenu napred, odnosno da se povećaju.
Međutim, pojedini sidikati smatraju da je potrošačka korpa za skoro duplo veća i traže od vlade da minimalac bude 60 odsto od iznosa potrošačke korpe.
Bušatlija smatra da je to stara priča.
"Već 25. godina kako se priča o tome da li su plate dovoljne ili ne. Ni u jednom momentu nisu bile dovoljne. Činjenica je da postoje dve korpe - jedna koja je, da kažem, obuhvatila manje više sve ono što vam treba u toku meseca, sa druge strane imate neku minimalnu korpu", rekao je ekonomista u emisiji Presek na Newsmax Balkans.
Na pitanje šta znači minimalna korpa, Bušatlija je pojasnio da je to samo opravdanje minimalne plate, ali to nije rešenje, kako je naveo, za ljude koji imaju toliko da mogu samo minimalnu korpu da priušte.
Prema njegovim rečima, u Srbiji postoji sistemski problem, jedan veliki, koji se, kako tvrdi, samo sve više i više zaoštrava.
"Pre svega, oslonjeni smo na neko praćenje rasta BDP. Što je još gore, upoređujemo ga sa drugima, a to je nemoguće. Međutim, ono što je kod nas problem normalnog života, je činjenica da kod nas BDP raste na kreditima, a ne na našoj proizvodnji. Dakle, ako nema naše proizvodnje, onda nema ni plata. Taj BDP raste, ali zato kupovna moć pada i to sistematski već deset godina", ukazao je Bušatlija.
Šta je ekonomista Muhmud Bušatlija rekao o kreditnom investicionom rejtingu Srbije i o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj pogledajte u videu:
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Kako izgleda fabrika u kojoj se ne čuje buka ljudi već algoritama? Sta je i kako u praksi funkcioniše Al fabrika? Kako nastaje sistem koji uči, analizira i donosi odluke? Za emisiju „Tražim reč" govore, izvršni direktor i suosnivac Reputea Ivan Kadic, lider za strategiju razvoja veštačke inteligencije Anita Lazović i menadžer poslovnog razvoja za veštačku inteligenciju Nikola Vurdelja.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci održani su redovni izbori za odbornike lokalnih skupština, koji su prošli u znaku visoke izlaznosti, a u više mesta zabeleženi su i incidenti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevskoj Palanci, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Velikoj Plani, brzim operativnim radom rasvetlili su prijavljeni napad u mestu Ratari kod Smederevske Palanke.
Novinar magazina Revolt Lazar Dinić, koji je pretučen u Boru gde je pratio lokalne izbore, ima kontuziono žarište na malom mozgu, izjavio je za portal Newsmax Balkans advokat Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Veljko Milić.
Mesec dana nakon izbijanja američko-izraelskog sukoba sa Iranom, izraelska vojska je u subotu saopštila da je po prvi put detektovala lansiranje rakete iz Jemena.
Šta su na lokalnim izborima građani poručili političarima? Šta rezultati govore o funkcionisanju vladajuće koalicije, a šta o studentsko-opozicionom bloku?
Ugovor za gas za Srbiju je produžen tri meseca, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se obraća nakon razgovora za ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Šestomesečni euribor u Srbiji porastao je na 2,5 odsto, što utiče na kredite sa promenljivom kamatom. Stručnjaci upozoravaju građane da budu oprezni prilikom ugovaranja kamatnih stopa, dok ulaganje u nekretnine i dalje smatraju opravdanim na duži rok.
Cena nafte premašila je 115 dolara po barelu prilikom otvaranja tržišta u Aziji, dok se nastavljaju vazdušni udari u zemljama na Bliskom istoku, nešto više od mesec dana nakon početka rata u Iranu.
Nakon što su marže u velikim trgovinskim lancima bile ograničene na 20 odsto za širok spektar proizvoda, iz državnog vrha stizale su najave da bi dolazak novih trgovaca mogao da donese niže cene i zdraviju konkurenciju.
Evropska unija je od 1. januara počela primenu mehanizma za usklađivanje cena ugljenika. Izvoznici čelika, aluminijuma, cementa, đubriva, vodonika i struje plaćaće taksu, što povećava cene i smanjuje konkurentnost.
Američka tehnološka kompanija Microsoft bi mogla da zabeleži najgori kvartal od globalne finansijske krize 2008. godine, prevashodno zbog velikih ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju i rasta konkurencije AI startapa.
Komentari (0)