"Ako nema proizvodnje, onda nema ni plata. Taj BDP raste, ali zato kupovna moć pada i to sistemski već deset godina", pojasnio je.
Minimalna zarada u Srbiji od 1. januara 2025. godine iznosi oko 53.000 dinara. Ako je verovati podacima iz 2023. godine, ona stvarno jeste izjednačena sa minimalnom potrošačkom korpom koja je u junu iznosila takođe oko 53.000 dinara.
Potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je prosečna zarada u Srbiji za novembar iznosila 100.738 dinara, što je prvi put da prelazi 100.000.
Predsednik Unije poslodavaca Srbije Miloš Nenezić rekao je da će povećanje minimalca za 13,7 odsto doprineti da i ostale zarade krenu napred, odnosno da se povećaju.
Međutim, pojedini sidikati smatraju da je potrošačka korpa za skoro duplo veća i traže od vlade da minimalac bude 60 odsto od iznosa potrošačke korpe.
Bušatlija smatra da je to stara priča.
"Već 25. godina kako se priča o tome da li su plate dovoljne ili ne. Ni u jednom momentu nisu bile dovoljne. Činjenica je da postoje dve korpe - jedna koja je, da kažem, obuhvatila manje više sve ono što vam treba u toku meseca, sa druge strane imate neku minimalnu korpu", rekao je ekonomista u emisiji Presek na Newsmax Balkans.
Na pitanje šta znači minimalna korpa, Bušatlija je pojasnio da je to samo opravdanje minimalne plate, ali to nije rešenje, kako je naveo, za ljude koji imaju toliko da mogu samo minimalnu korpu da priušte.
Prema njegovim rečima, u Srbiji postoji sistemski problem, jedan veliki, koji se, kako tvrdi, samo sve više i više zaoštrava.
"Pre svega, oslonjeni smo na neko praćenje rasta BDP. Što je još gore, upoređujemo ga sa drugima, a to je nemoguće. Međutim, ono što je kod nas problem normalnog života, je činjenica da kod nas BDP raste na kreditima, a ne na našoj proizvodnji. Dakle, ako nema naše proizvodnje, onda nema ni plata. Taj BDP raste, ali zato kupovna moć pada i to sistematski već deset godina", ukazao je Bušatlija.
Šta je ekonomista Muhmud Bušatlija rekao o kreditnom investicionom rejtingu Srbije i o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj pogledajte u videu:
Zašto sve češće zadiremo u tuđu privatnost? Kada su pitanja o braku, deci, novcu ili fizičkom izgledu postala deo svakodnevnih razgovora? Da li nepristojna pitanja postavljamo iz brige ili radoznalosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore psihoterapeut Kristina Stanković, komunikolog Marko Burazor i književnica Minja Manđorović.
specijal
04:30
GrađaНИН (R)
U novoj emisiji GrađaNIN govorićemo o tome šta je pokazalo istraživanje nemačko - srpske privredne komore o razlozima za pad optimizma nemačkih firmi u Srbiji. I zašto mladi ljudi sve više slušaju narodnjake? Građanin sa Timofejevim, večeras u 21 sat, samo na televiziji Newsmax Balkans.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Zbog novog kvara na cevovodu sistema "Rzav", Čačak je ponovo ostao bez vode, a problemi u vodosnabdevanju zabeleženi su i u više gradova zapadne Srbije.
Jedna od najpoštovanijih relikvija pravoslavnog sveta, Pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save na Vračaru, gde se svakodnevno okupljaju hiljade vernika iz Srbije i regiona.
Direktor policije Dragan Vasiljević potvrdio je da se tokom trenažnog leta srušio helikopter MUP Srbije i naveo da su povređena dva pilota, ali da nemaju teže povrede i nalaze se kod kuće.
Međunarodne finansijske i energetske institucije upozorile su da bi poremećaji u plovidbi kroz Ormuski moreuz zbog sukoba na Bliskom istoku mogli da izazovu probleme u globalnom snabdevanju gorivom tokom leta.
Avio-kompanija Er Srbija dostigla je značajnu prekretnicu u svom poslovanju, milion prevezenih putnika u okviru dugolinijskog saobraćaja od pokretanja interkontinentalnih operacija 2016. godine, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
Međunarodna investiciona grupa Alpac Capital i Summer Parent S.a r.l, koji je krajnji vlasnik United Grupe, potvrdili su da je postignut sporazum o prodaji kompanije Adria News S.a.r.l. u okviru koje posluju mediji N1, Nova S, Vijesti i Danas.
Vlada Srbije usvojila je uredbu o vanrednoj interventnoj meri podrške proizvođačima mleka u prahu, a za sprovođenje ove mere obezbeđena su sredstva od 300 miliona dinara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da bi u junu za Šid i Zrenjanin mogle da stignu "velike vesti", dok je ocenio da je ekonomija Srbije u aprilu porasla za četiri odsto.
Posetioce Beogradskog sajma 29. i 30. maja, u prostoru EXPO Plejgraunda, očekuje interaktivni projekat "Srbija kroz vreme", jedinstvena vizuelna avantura kroz istoriju Srbije na Balkanu, saopšteno je iz EXPO 2027.
Cene nafte pale su za oko pet odsto nakon signala o mogućem sporazumu SAD i Irana, koji bi mogao da dovede do ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza i stabilizacije globalnog tržišta energenata.
Gotovo svaki proizvod danas može da se plati na rate. To je primamljivo, ali sa sobom nosi i zamku zaduživanja. Narodna banka Srbije zbog toga je pripremila izmene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga kojima bi trebalo detaljno da se uredi rad trgovaca koji prodaju s odloženim plaćanjem.
Komentari (0)