Dnevno udahnemo na hiljade mikročestica plastike, putem hrane pojedemo bankovnu karticu nedeljno: Koja su rešenja?

Prva istraživanja o prisustvu mikroplastike u pijaćim vodama u Srbiji ulaze u drugu godinu. Istraživanja se baziraju na analizi 1.000 litara vode u kojoj se može naći nekoliko komada mikroplastike, ali ono što treba imati u vidu jeste da se ona ne nalazi samo u pijaćim vodama, već svuda oko nas.

10.05.2025. 18:59

Dnevno udahnemo na hiljade mikročestica plastike, putem hrane pojedemo bankovnu karticu nedeljno: Koja su rešenja?

Prvi precizni rezultati očekuju se za godinu dana.

Projekat koji se sprovodi u Srbiji traje dve i po godine, a za cilj ima pronalaženje metoda za merenje količine mikroplastike u pijaćim vodama i okuplja naučnike kojima podršku pružaju vodovodi Vršac i Pirot gde se ispitivanja vrše.

"Jedan deo projekta je razvijanje metoda za uzorkovanje mikroplastike gde su razvijeni potpuno novi tipovi filtera koje svaki učesnik na svom opitnom polju, kao što mi imamo dva u Srbiji, instalira te filtere i uzima uzorke koji idu dalje na analizu", izjavio je za Newsmax Balkans profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Saša Milanović.

Printscreen: Newsmax Balkans

Na istom projektu rade naučnici iz još osam evropskih zemalja, a cilj je isti - istraživanje prisustva nevidljivog zagađivača u pijaćim vodama.

Milanović je pojasnio kako se na količini od 1.000 litara sprovodi ovo istraživanje.

"Recimo, da bismo uzeli uzorak, filtriramo jedan kubik vode, dakle 1.000 litara vode u kojem možemo da nađemo jedan komad mikroplastike koji je nevidljiv golim okom ili više, zavisi koji tip plastike. I to je na 1.000 litara vode, a čovek konzumira litar ili dva vode za piće dnevno. Još ti neki odnosi nisu definisani ni poznati, što se tiče mikroplastike u vodama za piće", ukazao je profesor.

Mikroplastika u kozmetici zabranjena u zemljama EU

Zakon u Srbiji još nije usklađen sa evropskim regulativama u ovoj oblasti, poručuje profesorka inženjerstva zaštite životne sredine na Akademiji "Politehnika" Ana Popović, koja ima akreditovanu laboratoriju za ispitivanje uzoraka iz životne sredine.

Printscreen: Newsmax Balkans

"Tek krajem 2023. godine doneta je uredba koja zabranjuje namerno dodatu mikroplastiku u proizvode. Koji bi to proizvodi bili? Recimo kozmetika gde se dodaje mikroplastika da bude piling za kožu i to bi trebalo da se izbaci iz upotrebe i da ne bude na tržištu Evropske unije. Dodaje se kao boja ili kao nosilac teksture nekih kozmetičkih proizvoda i nalazi se takođe u podlogama za travu, podu, deterdžentima i pesticidima. Tako da oni imaju uredbu od sredine, odnosno kraja 2023. godine. Srbija je u procesu pridruživanja EU, pa je moguće da će doći na red i neki naš odgovor na evropsku uredbu koja je doneta", pojasnila je Popović.

"Neophodno bolje upravljanje otpadom"

Nisu precizno utvrđeni zdravstveni problemi koje mikroplastika može izazvati, a neka istraživanja pokazuju da dnevno udahnemo nekoliko hiljada mikročestica plastike, a putem hrane pojedemo jednu bankovnu karticu nedeljno, odnosno oko pet grama.

Možemo li stati na put ovakvim podacima, koja su rešenja?

"Bolje upravljanje otpadom je nešto što se prvo nameće. Ne možemo da izbegnemo mikroplastiku, ali šta možemo da preduzmemo neke mere. Da recimo luftiramo stvari, da manje koristimo plastičnu ambalažu, kada peremo sintetičke materijale da mašina bude puna, da to radimo ređe jer je to put na koji mikroplastika ulazi u otpadne vode, objasnila je naša sagovornica.

Nova istraživanja bi trebalo da dovedu do razvoja pravnog okvira, a pre svega prepoznavanje mikroplastike kao zagađivača.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)