(INFOGRAFIKA) Životni vek duži, a penzionerski staž kraći: Građani Srbije prosečno uživaju u penziji nepunih 12 godina
Podizanje uslova za sticanje prava na starosnu penziju zabrinulo je građane Evrope, a sudeći prema statističkim podacima, prosečan građanin Starog kontinenta, iako živi duže, sve kraće uživa u penzionerskim danima.
Nedostatak radne snage, starenje stanovništva i opterećenost penzionog fonda uticali su na to da mnoge države reformišu svoje zakonodavstvo – na štetu građana.
Danski parlament je prošle nedelje usvojio zakon o postepenom povećanju starosne granice za penzionisanje na 70 godina do 2040. godine. Mnoge evropske države podižu lestvicu.
"U Danskoj imamo neku vrstu indeksacije – dužina života se usklađuje sa dužinom radnog veka. Koliko se produžava životni vek, toliko se i podiže lestvica za odlazak u penziju. Oni to automatski usklađuju sa podacima koje dobijaju od državnog zavoda za statistiku", za Newsmax Balkans navodi ekonomista Mihailo Gajić.
Grafika: Newsmax Balkans
U većini država moguće je otići u penziju sa navršenih 40 godina radnog staža. Međutim, u nekim evropskim zemljama postoje "penali" – ako se penzionisanje ostvari pre zakonom predviđenih godina, visina primanja se smanjuje u određenom procentu, zavisno od toga koliko ranije se zahtev podnese.
Između 15 i 20 godina uplaćivanja doprinosa u penzioni fond, u većini država predstavlja minimalan uslov za penziju. Naravno, sa tako malim stažom, dokumenta mogu da predaju penzionom fondu tek kada ispune godine života koje su granica za starosnu penziju.
U Srbiji se podiže starosna granica za žene
U Srbiji pravo na penziju imaju muškarci sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža. Žene odlaze u penziju sa 63 godine i 10 meseci i takođe uz najmanje 15 godina staža. Starosna granica za žene se postepeno povećava za dva meseca godišnje, dok ne dostigne 65 godina do 2032. godine.
Građani Srbije prosečno uživaju u penziji nepunih 12 godina – žene 14,8 godina, dok su muškarci u penziji u proseku 8,8 godina.
Međutim, ako se pogleda prosečna dužina životnog veka, građani Srbije znatno kraće primaju penziju nego penzioneri u regionu i Evropi. Kada je reč o očekivanom životnom veku, Srbija se nalazi u donjem delu na tabeli evropskih zemalja.
Sociolog Ivan Živkov za Newsmax Balkans objašnjava da je Srbija izrazito decentrirana kultura i da je malo verovatno da bi došlo do protesta zbog pooštravanja penzione politike.
"Ovde je sve usmereno ka deci i mlađoj populaciji. Stari se zanemaruju u svakom pogledu, ne samo kada je u pitanju uživanje u penziji. I to prihvataju i sami stariji ljudi. Često od njih čujemo rečenicu: ‘Nije to više za mene’. Tako se odriču i zdravstvene zaštite koja se, recimo, u zapadnoj Evropi podrazumeva – da će biti pružena i osobama od 80 godina. Ovde to nije slučaj", navodi Živkov.
Sve dosadašnje promene penzionog sistema u Srbiji uglavnom su išle na štetu penzionera, rekla je u "Preseku" predsednica Udruženja penzionera Stari grad, Snežana Šantić, upoređujući penzioni sistem u našoj državi sa drugim zemljama Evrope.
Prema njegovim rečima, fenomen je daleko dublji i složeniji nego što se čini.
"Što se tiče kvaliteta života, mi se nećemo nikada izjednačiti sa Evropom. Samo prepisivanje propisa nije isto što i izjednačavanje kvaliteta. Mi možemo prepisati zakone, ali smo prosto drugačija društva. A ni penzioneri ni radnici pred kraj karijere neće se buniti, čak i ako novi zakoni ne idu njima u korist. Setimo se kada su pre 12 godina smanjene penzije – nije bilo nikakve reakcije", kaže Živkov.
U Turskoj najlakši odlazak u penziju
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan ukinuo je pre dve i po godine starosnu granicu za odlazak u penziju. Prethodno je ona za žene iznosila 58, a za muškarce 60 godina. Danas, ako počnu da rade nakon srednje škole, žene mogu da se penzionišu već sa 49, a muškarci sa 52 godine.
Najniža starosna granica za penzionisanje u Francuskoj povećana je sa 62 na 64 godine 2023. godine, što je izazvalo masovne proteste. Pored povećanja starosne granice, povećan je i potreban radni staž - sa 41,5 na 43 godine za punu penziju. Oni koji to ne ispune moraće da rade do 67. godine.
U Grčkoj i Luksemburgu radnici se penzionišu već sa 62 godine. U Nemačkoj se starosna granica postepeno podiže – planirano je da dostigne 67 godina do 2031. godine.
Austrija još ima granicu od 65 godina, dok je Italija već podigla prag na 67 godina.
Reforme i u regionu
U Hrvatskoj se sprovodi reforma prema kojoj se granica za žene svake godine podiže za tri meseca, kako bi se do 2030. izjednačila sa muškarcima – na 65 godina.
Slovenija je pre tačno deset godina podigla granicu za odlazak u starosnu penziju. Postoje planovi da se ona poveća na 67 godina do 2035. godine.
U Crnoj Gori, nakon reforme penzionog sistema, starosna granica je pomerena – za muškarce ona iznosi 65 godina, dok bi žene trebalo da budu izjednačene sa njima do 2032. godine. Ove godine, zahtev mogu da podnesu žene sa navršene 63 godine.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U desetoj emisiji serijala Put znanja govorimo o predmetima koje svakodnevno koristimo, a koji, iako deluju bezazleno, mogu sadržati supstance potencijalno štetne po zdravlje. Kroz stručno vođene razgovore otkrivamo gde se ovi rizici najčešće nalaze i kako se ispoljavaju u praksi. Razumevanjem hemije naše svakodnevice stičemo mogućnost da pravovremeno reagujemo i donosimo informisane, odgovorne odluke koje direktno utiču na naše zdravlje i životnu sredinu.
dokumentarni
09:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR-SVETA TRI JERARHA (R)
Ekskluzivno: Vodimo vas u najstariju pravoslavnu Bogosloviju “Sveta Tri Jerarha” u manastiru Krka. Ulazimo u učionice gde rastu i formiraju se budući sveštenici i monasi, dok otkrivamo ritam njihove pripreme za liturgijski život i zajednički život u internatu. Ovde su, kroz decenije, „sazreli“ mnogi bogoslovi koji danas uživaju veliko poštovanje naroda.
Bračni par sa područja Delnica, muškarac (31) i žena (28), sumnjiči se da su gotovo dve godine držao 42-godišnjaka u robovlasničkom odnosu i koristeći njegovu tešku finansijsku situaciju terali ga na rad bez naknade.
Ako ste se nadali snegu za Novu godinu, kako sada stvari stoje, na tu radost možete da zaboravite. Meteorolozi RHMZ Slobodan Sovilj i Nedeljko Todorović za portal Newsmax Balkans kažu da u poslednjem mesecu 2025. godine ne treba očekivati "pravo" zimsko vreme - duboki minus i sneg.
Policija u Beoradu skreće pažnju da su uočeni brojni slučajevi prevare u kojima su se nepoznate osobe, pozivajući građane na fiksne telefone, lažno predstavljale kao lekari i tražili novac od bližnjih.
Lider pokreta "Mi - snaga naroda" Branimir Nestorović ocenio je da posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Briselu služe da pokažu lojalnost, ali je sve ostalo "prazna retorika", dok bivši ambasador Srbije u EU Duško Lopandić smatra da "nikad nećemo ući u Evropsku uniju dok je ove vlasti".
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa započela je pripreme za radikalne promene u američkoj spoljnoj i pravosudnoj politici, uključujući moguće ukidanje finansiranja međunarodnih sudova i projekata koji su decenijama oblikovali procese na Balkanu, saznaje Newsmax Balkans.
Nikada prošlost ne može da pobedi budućnost, kaže predsednik pokreta Kreni-promeni Savo Manojlović, koji u emisiji GrađaNIN objašnjava zbog čega tvrdi da su studenti tektonski pomerili domaću političku scenu i zašto veruje da je Srbija na pragu promena.
Godišnja vrednost ukradenih, oštećenih i uništenih saobraćajnih znakova i prateće signalizacije u Srbiji premašuje milion evra. Tehnički direktor Javnog preduzeća "Gradac" u Čačku Marko Gavrilović istakao je za Newsmax Balkans da su oštećenja znakova svakodnevna.
Apelacioni sud u Beogradu je ukinuo presudu kojom je Lazar Tejić bio osuđen na kaznu zatvora od 20 godina jer je 12. novembra 2020. godine u Belvilu ubio Bojana Mirkovića, i naložio da se suđenje ponovi svim okrivljenima.
Bivši policajac Slađan Trajković odbacio je navode optužnice da je odgovoran za ubistvo albanskih civila u Vučitrnu, tokom sukoba na Kosovu i Metohiji 1999. godine, ističući da je u to vreme pomogao i zaštitio stotine članova albanskih porodica.
Kompanija Er Srbija i Kontrola letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) zajednički su 12. decembra zabeležili milioniti let u 2025. godini, što predstavlja istorijski rezultat u domaćem i regionalnom vazdušnom saobraćaju.
Komentari (0)