(INFOGRAFIKA) Životni vek duži, a penzionerski staž kraći: Građani Srbije prosečno uživaju u penziji nepunih 12 godina
Podizanje uslova za sticanje prava na starosnu penziju zabrinulo je građane Evrope, a sudeći prema statističkim podacima, prosečan građanin Starog kontinenta, iako živi duže, sve kraće uživa u penzionerskim danima.
Nedostatak radne snage, starenje stanovništva i opterećenost penzionog fonda uticali su na to da mnoge države reformišu svoje zakonodavstvo – na štetu građana.
Danski parlament je prošle nedelje usvojio zakon o postepenom povećanju starosne granice za penzionisanje na 70 godina do 2040. godine. Mnoge evropske države podižu lestvicu.
"U Danskoj imamo neku vrstu indeksacije – dužina života se usklađuje sa dužinom radnog veka. Koliko se produžava životni vek, toliko se i podiže lestvica za odlazak u penziju. Oni to automatski usklađuju sa podacima koje dobijaju od državnog zavoda za statistiku", za Newsmax Balkans navodi ekonomista Mihailo Gajić.
Grafika: Newsmax Balkans
U većini država moguće je otići u penziju sa navršenih 40 godina radnog staža. Međutim, u nekim evropskim zemljama postoje "penali" – ako se penzionisanje ostvari pre zakonom predviđenih godina, visina primanja se smanjuje u određenom procentu, zavisno od toga koliko ranije se zahtev podnese.
Između 15 i 20 godina uplaćivanja doprinosa u penzioni fond, u većini država predstavlja minimalan uslov za penziju. Naravno, sa tako malim stažom, dokumenta mogu da predaju penzionom fondu tek kada ispune godine života koje su granica za starosnu penziju.
U Srbiji se podiže starosna granica za žene
U Srbiji pravo na penziju imaju muškarci sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža. Žene odlaze u penziju sa 63 godine i 10 meseci i takođe uz najmanje 15 godina staža. Starosna granica za žene se postepeno povećava za dva meseca godišnje, dok ne dostigne 65 godina do 2032. godine.
Građani Srbije prosečno uživaju u penziji nepunih 12 godina – žene 14,8 godina, dok su muškarci u penziji u proseku 8,8 godina.
Međutim, ako se pogleda prosečna dužina životnog veka, građani Srbije znatno kraće primaju penziju nego penzioneri u regionu i Evropi. Kada je reč o očekivanom životnom veku, Srbija se nalazi u donjem delu na tabeli evropskih zemalja.
Sociolog Ivan Živkov za Newsmax Balkans objašnjava da je Srbija izrazito decentrirana kultura i da je malo verovatno da bi došlo do protesta zbog pooštravanja penzione politike.
"Ovde je sve usmereno ka deci i mlađoj populaciji. Stari se zanemaruju u svakom pogledu, ne samo kada je u pitanju uživanje u penziji. I to prihvataju i sami stariji ljudi. Često od njih čujemo rečenicu: ‘Nije to više za mene’. Tako se odriču i zdravstvene zaštite koja se, recimo, u zapadnoj Evropi podrazumeva – da će biti pružena i osobama od 80 godina. Ovde to nije slučaj", navodi Živkov.
Sve dosadašnje promene penzionog sistema u Srbiji uglavnom su išle na štetu penzionera, rekla je u "Preseku" predsednica Udruženja penzionera Stari grad, Snežana Šantić, upoređujući penzioni sistem u našoj državi sa drugim zemljama Evrope.
Prema njegovim rečima, fenomen je daleko dublji i složeniji nego što se čini.
"Što se tiče kvaliteta života, mi se nećemo nikada izjednačiti sa Evropom. Samo prepisivanje propisa nije isto što i izjednačavanje kvaliteta. Mi možemo prepisati zakone, ali smo prosto drugačija društva. A ni penzioneri ni radnici pred kraj karijere neće se buniti, čak i ako novi zakoni ne idu njima u korist. Setimo se kada su pre 12 godina smanjene penzije – nije bilo nikakve reakcije", kaže Živkov.
U Turskoj najlakši odlazak u penziju
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan ukinuo je pre dve i po godine starosnu granicu za odlazak u penziju. Prethodno je ona za žene iznosila 58, a za muškarce 60 godina. Danas, ako počnu da rade nakon srednje škole, žene mogu da se penzionišu već sa 49, a muškarci sa 52 godine.
Najniža starosna granica za penzionisanje u Francuskoj povećana je sa 62 na 64 godine 2023. godine, što je izazvalo masovne proteste. Pored povećanja starosne granice, povećan je i potreban radni staž - sa 41,5 na 43 godine za punu penziju. Oni koji to ne ispune moraće da rade do 67. godine.
U Grčkoj i Luksemburgu radnici se penzionišu već sa 62 godine. U Nemačkoj se starosna granica postepeno podiže – planirano je da dostigne 67 godina do 2031. godine.
Austrija još ima granicu od 65 godina, dok je Italija već podigla prag na 67 godina.
Reforme i u regionu
U Hrvatskoj se sprovodi reforma prema kojoj se granica za žene svake godine podiže za tri meseca, kako bi se do 2030. izjednačila sa muškarcima – na 65 godina.
Slovenija je pre tačno deset godina podigla granicu za odlazak u starosnu penziju. Postoje planovi da se ona poveća na 67 godina do 2035. godine.
U Crnoj Gori, nakon reforme penzionog sistema, starosna granica je pomerena – za muškarce ona iznosi 65 godina, dok bi žene trebalo da budu izjednačene sa njima do 2032. godine. Ove godine, zahtev mogu da podnesu žene sa navršene 63 godine.
Na mostu preko reke Dunav između Kovina i Smedereva došlo je do teške saobraćajne nesreće u kojoj je jedna osoba stradala, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Izborna komisija užičke gradske opštine Sevojno objavila je preliminarne rezultate izbora, prema kojima je lista "Aleksandar Vučić - Sevojno, naša porodica" osvojila 2.108 glasova (49,60 odsto), dok je lista "Ujedinjeni - Sevojno" dobila poverenje 1.906 birača (44,85 odsto).
Lista "Aleksandar Vučić - Aranđelovac, naša porodica" osvojila je 13.030 glasova (50,12 odsto) na lokalnim izborima u Aranđelovcu, dok je za listu "Studenti za Aranđelovac - Mladost pobeđuje" glasalo 11.979 građana (46,08 odsto), pokazuju preliminarni rezultati izbora.
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, ušli su u zgradu Rektorata zbog provere postojanja mogućih neobezbeđenih ulaza ka Filozofskom fakultetu i eventualnih nepravilnosti u radu Rektorata.
Opštinska izborna komisija u Knjaževcu objavila je preliminarne rezultate izbora prema kojima je lista "Aleksandar Vučić - Knjaževac, naša porodica" osvojila 8.825 glasova (55,73 odsto), dok je na drugom mestu "Knjaževac uz studente - čista lista - dr Ivan Milošević" sa 5.102 glasa (32,22 odsto).
Zaštitnik građana Zoran Pašalić izjavio je da je 2. april rok do kog Filozofski fakultet treba da mu dostavi traženu dokumentaciju u vezi sa smrću studentkinje tog fakulteta.
Više javno tužilaštvo u Beogradu apeluje na sve okupljene građane, posebno ispred zgrade Rektorata Univerziteta u Beogradu da poštuju javni red i mir i da ne napadaju pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije koji obavljaju svoje službene zadatke.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Direktor policije Dragan Vasiljević obratio se povodom nesreće na Filozofskom fakutetu u Beogradu, ali i sukoba policije i građana isped zgrade Rektorata. Tom prilikom rekao je da je policija uz minimalnu upotrebu sile uspostavila red i da nastavlja rad na slučaju nastradale studentkinje.
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković uručio je nagradu učenicima Osnovne škole "Branko Radičević" iz Negotina koji su osvojili prvo mesto na smotri u programiranju uz pomoć mikrobit uređaja za učenike od prvog do četvrtog razreda sa projektom "Pametna fioka za lekove".
Pravo je vreme da mladi počnu ozbiljnije da razmišljaju o tome šta žele da upišu i čime bi voleli da se bave u budućnosti. Izbor srednje škole više nije samo pitanje interesovanja, već i pametnog planiranja karijere.
Muškarcu U. M. (21) određen je pritvor do 30 dana, zbog sumnje da je 28. marta pregazio dvadesetogodišnju devojku na pešačkom prelazu u Sivcu kod Sombora.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije sprovešće od 13. do 19. aprila ROADPOL (evropska mreža saobraćajnih policija) akciju, usmerenu na otkrivanje i sankcionisanje prekršaja prekoračenja brzine.
Komentari (0)