U Srbiji trećina stanovništva aktivni pušači, godišnje 7.000 ljudi oboli od raka pluća
Trećina stanovništva u Srbiji su aktivni pušači, dok na godišnjem nivou 7.000 ljudi oboli od raka pluća, poručeno je na konferenciji u Beogradu organizovanoj povodom 31. maja, Svetskog dana bez duvana.
Izvor: Tanjug
30.05.2025. 15:29
Foto: Envato
Skup pod nazivom "Može li Srbija da udahne punim plućima?" organizovali su Nacionalna inicijativa nepušača Srbije (NINS) i Nacionalno udruženje za pomoć i podršku pacijentima sa alergijskim i respiratornim oboljenjima "Alergija i ja" kako bi ukazali na značaj kontrole duvana u našoj zemlji.
Predsednik Nacionalne inicijative nepušača Srbije doktor Nikola Piljić naveo je da je cilj danjašnjeg panela da se javnosti postavi jasno pitanje može li Srbija zaista da "udahne život punim plućima" i postane zemlja bez duvanskog dima i aero-soli.
Francuska će od 1. jula proširiti spisak mesta javnih lokacija na kojima će biti zabranjeno pušenje cigareta, vodeći se parolom "Gde ima dece, duvan mora da nestane", izjavila je ministarka rada, zdravlja, solidarnosti i porodice Francuske Kartrin Votren.
Grčka priprema zakon o zabrani svih aromatizovanih elektronskih cigareta i alternativnih duvanskih proizvoda, sa ciljem da njihova prodaja bude nedostupna, pre svega, grčkim tinejdžerima.
L. I. (56) uhapšen je zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena trgovina 2.998 bokseva različitih vrsta cigareta sa akciznim markicama Republike Srbije, a koje nisu bile prijavljene.
"Danas je Svetski dan bez duvanskog dima i bez duvana i povodom toga smo danas i organizovali ovu konferenciju, u saradnji sa Nacionalnim udruženjem 'Alergija i ja. Postavljamo jasno pitanje, može li Srbija da udahne punim plućima, jer nekako se stiče utisak, posebno poslednjih par godina, da se nedovoljno govori o kontroli duvana", rekao je Piljić za Tanjug.
Napomenuo je da posebno uznemirava činjenica da su se u poslednjih nekoliko godina na tržištu pojavilli proizvodi koji su klasifikovani kao duvanski, nikotinski, bezdimni i srodni proizvodi i naglasio da bi upravo zbog toga celokupnu kontrolu duvana i duvanskih proizvoda trebalo podići na viši nivo.
Prema njegovim rečima uskoro će pristići i prve analize koje potvrđuju da ti proizvodi i te kako imaju štetan uticaj ne samo na resipratorni sistem, već i na nervni sistem, naročito kod adolescenata koji su, kako kaže, najčešći konzumenti.
"Prema poslednjim podacima "Batuta", otprilike trećina stanovništva u Srbiji su aktivni pušači, dok je broj pasivnih pušača ekvivalentan broju stanovnika Srbije, jer vi gde god pođete, nekako, bez obzira koliko se trudili, ne možete da izbegnete niti duvanski dim, a u poslednje vreme ni aero-soli od pomenutih bezdimnih proizvoda", naveo je doktor.
Dodaje da se u Srbiji svake godine postavi dijagnoza, odnosno, otkrije čak 7.000 pacijenata sa karcinomom pluća. Iako se pušenje povezuje uglavnom sa respiratornim zdravljem, kako ističe, nema organa u telu koje ne pati zbog duvanskog dima, bilo da je reč o aktivnim ili pasivnim pušačima. Predsednica udruženja "Alergija i ja" Snažana Šundić Vardić rekla je da su pacijenti sa respiratornim bolestima najmnogoljudnija zajednica u Srbiji, ali i u svetu.
"Ovim putem želimo da pošaljemo poruku, ne da stigmatizujemo, ne da upiremo prste u oči, ni pušačima, ni onima koji krše Zakon, pre svega, institucijama, o štetnosti duvanskog dima i koliko on loše utiče naročito na ljude sa respiratornim problemima", rekla je ona. Šundić Vardić je istakla da je fokus, kada je reč o prevenciji bolesti nastalih kao posledica pušenja, na edukaciji.
"Moramo da istaknemo koliko je edukacija važna u školama i u medicinskim ustanovama, jer mi kao pacijenti se suočavamo sa duvanskim dimom na svakom mestu, pa čak, nažalost, nekada i u medicinskim ustanovama", ukazala je ona.
Prema njenim rečima poseban akcent mora da se stavi na neophodnost pridržavanja zakonskih odredbi kada je reč o pušenju u institucijama, školama, zatvorenim objektima, ali i na javnim površinama. "Pravi primer i ono što bi trebalo da sledimo je svakako primer Švedske, koja je ove godine prva zemlja bez duvanskog dima, a moram da naglasim da su oni imali 60-ih godina više od 50 odsto pušača.
Oni su sada uspeli da dosegnu taj nivo, koji EU preporučuje - manje od pet odsto pušača u svojoj zemlji", zaključila je ona. Predstavnik Delegacije EU Rihard Maša poručio je da je svestan koliko je teško ostaviti pušenje s ozirom na to da je i sam bio pušač, ali da su sopstveno zdravlje, kao i ljudi iz okolikne ipak prioritet. S obzirom na to da je Srbija, kako kaže, druga u Evropi po smrtnosti od raka pluća, trebalo bi posebnu pažnju posvetiti širenju svesti o štetnosti duvanskog dima.
"To nisu samo brojevi, već izgubljeni životi, pritisak na zdravstveni sistem i propuštene šanse za razvoj. Ono što posebno brine jeste nedosledna primena zakona. Kada vidimo da se pupši u bolnicama, javnim ustanovama i prevozu, ne radi se samo o kršenju propisa, već o dubokom raskoraku između reči i dela", istakao je on.
Navodeći da je EU u poslednjih 20 godina investirala više 1,2 milijarde evra u razvoj Srbije, uključujući i značajna ulaganja u zdravstvo, naglasio je da zdravstvene institucije u zemlji moraju da budu primer, ne samo po opremi, nego i po poštovanju osnovnih standarda zaštite zdravlja.
"Zaštita od duvanskog dima nije samo pitanje zdravlja, to je pitanje ljudskih prava, vladavine prava i institucionalne zrelosti. U pristupnim pregovorima sa EU, posebno u okviru Poglavlja 28, ocena se ne daje samo na osnovu zakona koji postoje, već i na osnovu njihove primene", poručio je on.
Godinu dana je prošlo od tragedije u diskoteci u Kočanima. Doktor Igor Merdžanovski, direktor TOARILUC-a pri Kliničkom centru u Skoplju otkriva kao je izgledalo zbrinjavanje više od 200 povređenih u požaru. U slučaju nuklearne katastrofe ili velike nesreće, skloništa bi trebalo da budu prvo mjesto zaštite za građane. Koliko ih ima u Bosni i Hercegovini, u kakvom su stanju i znaju li građani gdje se nalaze? Mi smo posjetili jedno u Sarajevu. Nezavisni poslanik u Skupštini Crne Gore, doskorašnji potpredsjednik DNP-a Dragan Bojović analizira Sporazum sa Emiratima i sporni zakoni o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezjednost.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta se krije iza dijagnoze šizofrenija, bolest, nerazumevanje ili stigma koja prati obolele i njihove porodice? Koji su tihi signali da nešto nije u redu i može li osoba sa ovom dijagnozom da vodi normalan život? Za emisiju „Tražim reč“ govore, psihijatar Slavica Nikolić Lalić, psiholog centra "Srce" Ema Hasanović i Veselin Mandarin koji će otkriti kako je odrastati uz majku koja boluje od šizofrenije.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto se svet ubrzano naoružava i da li je diplomatija zaboravljena kategorija? Da li moguća globalna ekonomska kriza može da zaustavi brodove i avione? Da li će običnom čoveku vožnja automobila ili odlazak na letovanje postati luksuz? Odgovore tražimo od karijernog diplomate Zorana Milivojevića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Navršava se 45 godina od požara u Pećkoj patrijaršiji, kada je u noći između 15. i 16. marta 1981. godine zapaljen stari manastirski konak i uništen deo vredne arhive, rukopisa i crkvenih predmeta.
Hrvatska je opterećena Srbijom i srpsko pitanje je uvek bilo dominantno kada je reč o hrvatskoj unutrašnjoj i spoljnoj politici, izjavio je karijerni diplomata Zoran Milivojević, pošto su poslednjih dana ponovo pojačane tenzije zbog informacija o jačanju vojnih kapaciteta Srbije.
Društvo sudija Srbije pozvalo je Visoki savet sudstva (VSS) da u što kraćem roku izvrši izbor sudija po konkursima i na taj način omogući normalno funkcionisanje sudskog sistema.
Šizofrenija je ozbiljan mentalni poremećaj koji utiče na razmišljanje, emocije i doživljaj stvarnosti. Iako je često pogrešno predstavljena, uz adekvatno lečenje, podršku porodice i razumevanje okoline, osobe sa ovom dijagnozom mogu voditi kvalitetan i ispunjen život.
U Kraljevu, oko 17 časova, na raskrsnici Karađorđeve i Ulice Olge Milutinović, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je povređen pripadnik Saobraćajne policije koji se tom prilikom kretao službenim motociklom, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans.
Policija u Nišu uhapsila je vlasnika preduzetničke radnje u Nišu M. S. (31) zbog sumnje da je organizovao eksploataciju mineralnih sirovina peska i šljunka na obradivom poljoprivrednom zemljištu u priobalju reke Južne Morave kod Aleksinca.
Podsticaji po hektaru koji se daju poljoprivrednim proizvođačima moraće da se pravdaju fiskalnim računima, izjavio je ministar poljoprivrede Dragan Glamočić, ističući da je ova obaveza uvedena kako bi se sprečile zloupotrebe.
Komentari (0)