(VIDEO) Stradanje bez takmičenja: Može li priznanje tuđe patnje biti početak pomirenja naroda na Balkanu
Moramo da se stavimo u cipele drugoga, da priznamo tugu porodica koje su izgubile svoje bližnje, bez obzira na to kojoj naciji pripadaju, za Newsmax Balkans priča istoričar Stefan Radojković.
Dugačka je i teška istorija Balkana - istorija koju obeležava reč "stradanje", koja se, uprkos decenijama koje su prošle od poslednjih ratova, još često koristi u svakodnevnom govoru, politici i medijima. U toj reči sabrane su tuge generacija, kolektivna sećanja, neretko i zamagljene granice između istorijske istine i političke propagande.
Trideset godina nakon raspada Jugoslavije i više od pola veka od kraja Drugog svetskog rata, pitanje koje se nameće jeste: da li je moguće smireno razgovarati o prošlosti, priznati bol drugoga, a da se istovremeno očuva dostojanstvo sopstvenog stradanja.
"Ključna reč je empatija. Moramo da priznamo tugu porodica koje su izgubile svoje bližnje, bez obzira na to kojoj naciji pripadaju. Prepoznavanje tuđe patnje ne umanjuje sopstvenu. Priznanje gubitka drugome otvara vrata iskrenijem dijalogu. Ali, taj proces nije lak ni linearan", kaže Radojković.
Trideset godina je prošlo od rata u bivšoj Jugoslaviji, a teme o njegovim posledicama se i dalje ne mogu zaobići. Istoričar Miloš Ković i direktor Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac pokušali su da daju odgovore na pitanja gde je region danas, primetno i dalje duboko podeljen.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je odluka o diplomatskoj borbi protiv rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN bila izuzetno teška, ali da je pokazala kako se jedna mala slobodarska zemlja štiti i brani svoje pravo na postojanje.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Odeljenje za ratne zločine je 16. juna doneo rešenje kojim je prema okrivljenom K. F. odredio pritvor, koji mu po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Istoričar podseća da se svakodnevna empatija među običnim ljudima često razlikuje od one u javnom govoru, koju kroje političke elite i mediji.
Upravo tu, na raskrsnici individualnog saosećanja i kolektivne manipulacije, nastaje najviše problema. Zloupotreba trauma, kako kaže, prisutna je kod svih nacionalnih zajednica u regionu.
"Ako bismo pustili da empatija raste organski, svakodnevni odnosi među ljudima bili bi znatno bolji", ocenjuje Radojković.
Politika sećanja: Između komemoracije i manipulacije
Jedan od najozbiljnijih izazova u regionu jeste način na koji se obeležavaju stradanja. Dan sećanja na Jasenovac za jedne je dan tuge, dok je dan oslobađanja Knina za druge dan pobede - istovremeno slavljeni i oplakivani događaji. Slično je i sa 11. julom, danom kada se obeležava stradanje u Srebrenici.
"Te datume bi trebalo osloboditi zapaljive retorike, makar tada. Da se komemoracije održe u tišini, sa poštovanjem prema stradalima, bez medijskih ili političkih provokacija", predlaže Radojković.
Foto: Milena Đorđević
Ali, kako dodaje, problem je u binarnom načinu razmišljanja: ako priznam tvoje žrtve, automatski negiram svoje.
"To je zamka. Moramo težiti inkluzivnosti i holističkom pristupu, bez iskrivljavanja naučnih činjenica", navodi naš sagovornik.
Istorija i propaganda: Ko određuje istinu
U vremenu kada se istorija često koristi kao oružje u političkim bitkama, uloga istoričara postaje ključna. Radojković upozorava da istoričari moraju da se više čuju u medijima, jer su oni ti koji mogu da predstave verodostojne narative.
"Ne mora neko da vas laže - dovoljno je da vam da polovičnu informaciju iz koje ćete izvesti pogrešan zaključak. Ukoliko poštujemo činjenice, moramo ih predstaviti u celosti, bez ‘cherry pickinga’, bez selektivnog biranja samo onoga što nam odgovara", navodi Radojković.
Ipak, priznaje da čak ni u socijalističkoj Jugoslaviji, koja se ponosila jedinstvom i bratstvom, nije postojala zajednička interpretacija istorije. Svaka nacija imala je sopstveni narativ, a u današnjem kontekstu nezavisnih država takav konsenzus je još manje izvestan.
Foto: Milena Đorđević
Ideja o zajedničkom udžbeniku istorije za Balkan deluje kao pokušaj pomirenja kroz obrazovanje. Međutim, Radojković odbacuje tu mogućnost kao nerealnu.
"Nema identičnog narativa. Ljudi se prirodno ne slažu. Čak ni o najdokumentovanijim zločinima, poput Holokausta, ne postoji potpuni konsenzus. Nama ne treba nametnuto jedinstvo, već kultura dijaloga", kaže naš sagovornik.
U tom kontekstu, ističe važnu ulogu verskih zajednica, koje u svojoj teologiji već sadrže narative žrtvovanja, ali i potencijal za pomirenje. Takođe, civilno društvo, nevladine organizacije i nezavisni mediji imaju zadatak da insistiraju na empatiji, tačnosti i izbegavanju manipulacije.
U složenom i fragmentisanom prostoru kakav je Balkan, jedinstvena istorijska istina možda nije moguća. Ali zato jeste moguć dogovor o osnovnim vrednostima: poštovanju života, uvažavanju bola drugih i odustajanju od retorike koja raspiruje mržnju.
"Ne moramo svi da vidimo istoriju na isti način. Ali možemo da se složimo da patnja bilo kog čoveka - bez obzira na njegovu naciju - zaslužuje poštovanje", zaključuje Radojković.
Gostovanje Stefana Radojkovića pogledajte u videu:
Kako će zabrana tranzita ruskog gasa kroz EU u treće zemlje uticati na energetsku situaciju u Srbiji? Da li ćemo konačno dobiti Savet REM-a i koliko je ovo regulatorno telo važno za medijsku sliku u zemlji? Šta se očekuje od današnje sednice Evropskog parlamenta posvećene Srbiji?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Najnoviji slučaj čedomorstva ponovo postvalja pred nas pitanja...svi pitamo „kako je to mogla da uradi?", retko ko pita – „kako je mogla da ostane neprimećena?“ Zašto majke u krizi ostaju same i koliko sistem pruža podršku? Umemo li da prepoznamo majku kojoj je potrebna pomoć? U najnovijoj epizodi,odgovore ćemo tražiti sa Jovanom Ružičić iz Centra za mame, Martom Lovrić - digitalni kreatorom I Jasminom Mihnjak - psihologom i urednicom Roditeljskog portala Svet za Nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su K. P. (36), zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo teško ubistvo u pokušaju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu podneće krivičnu prijavu protiv K. M. (39) iz ovog grada, zbog sumnje da je nakon porođaja, bacila novorođenče na travnjak, usled čega je preminulo.
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Direktor Opšte bolnice u Sremskoj Mitrovici Vojislav Mirnić izjavio je da je u jedinici intenzivne terapije te ustanove trenutno šestoro putnika teško povređenih prilikom prevrtanja autobusa i naveo da su oni u stabilnom stanju.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da odluka Saveta EU da od 1. januara 2026. godine zabrani uvoz ruskog gasa u zemlje članice Evropske unije ne znači da će države članice prekinuti transfer trećim zeljama kao što je Srbija.
Koliko je danas solidarnost u našem društvu stvarna, a koliko samo reč? Kako obezbediti da pomoć stigne onima kojima je najpotrebnija, bez obzira na političke ili medijske interese?
Ambasada Srbije ponovo je otvorena u glavnom gradu Ukrajine, Kijevu, a tom prilikom organizovan je prijem kojem su prisustvovale diplomate, predstavnici državnih institucija i drugi.
U Srbiji će tokom dana biti malo i umereno oblačno sa sunčanim intervalima, osim na jugozapadu, jugu i jugoistoku zemlje gde se uz više oblačnosti ponegde očekuje i slaba kiša, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Policija u Prištini uhapsila je službenika u Agenciji za upravljanje vanrednim situacijama zbog sumnje da je zloupotrebio tendere vredne blizu devet miliona evra, prilagođavajući kriterijume kompanijama koje su proglašene pobednicima.
U Evropskom parlamentu održana je debata o Srbiji, na kojoj se diskutovalo o padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu i protestima studenata, a tom prilikom evropska komesarka za proširenje Marta Kos pozvala je obe strane na deeskalaciju tenzija.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Veštačka inteligencija jedan je od vodećih razloga promena koje se dešavaju unutar obrazovnih sistema širom sveta. Njen uticaj na mlade i njihovo učenje postaje sve značajniji. Najveći problem je neznanje, smatra Nikola Marković iz Društva za informatiku Srbije.
Komentari (0)